[c] IZLAZI SVAKE SUBOTE Vlasniki izdavač: Odbor sHana > = Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. II. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. o) Godina TB Glasanje o Ustavu Konterencija sa diskusijom dra. Leontića u Gradskom Pozorištu (Svršetak) Nakon što je dr. Leontić prikazao raz- itak jugoslovenskog pokreta, naročito u jegovoj posljednoj fazi, od 1907—1914.,, a onda se dodirnuo najznačajnijih momenata jugoslovenske politike za vrijeme rata, pogla- vito odnosa Vlade Kr. Srbije i Jugosloven- ikog Odbora, te stanovišta omladine prema ovima, u pitanjima politike, propagande, organizacije iseljenika i dobrovoljačkih če- ta, predavač prelazi na poratni perijod, od jeseni 1918. do saziva Konstituante, pre- puštajući da iznese pojedinosti, da ih ob- jasni, obrazloži i poveže sa cjelinom u kasnijoj diskusiji. Formiranje ,državotvornih“ stranaka Dugogodišnji rat ostavio je i u našoj domovini, kao i po svim zemljama u ko- jima je bijesnio, jednu opću bijedu i de- moralizaciju. Kod nas su ratne posljedice u toliko bile teže što su se, baš na našem teritoriju, ili u njegovoj neposrednoj bli- zini, odigravali najkrvaviji prizori, jer je internacionalna pravna zaštita i kontrola bila najslabija, jer je neprijatelj ovdje bio najsuroviji, i jer su naše narodne mase bile podvojene, ginući na jednoj i na dru- goj strani; i onda, što je za psihologiju gomila vrlo važno, jer je onaj dio naroda koji je od Austro-Ugarske bio zarobljen učestvovao, proti svojoj volji, u vojsci koja se je iz rata zara poražena, razbijena, rastrovaiti:= 2 Ekonomski i socialni problemi, koji su u svim zemljama ratom potresenim pro- valili vulkanski silnom elementarnom sna- gom, u našim krajevima naišli su na mno- go teže komplikacije, zbog toga što su ove zemlje naročito opustošene, što je admi- nistrativni aparat ostao manjkav i kompro- imitovan, od naroda omražen, a prema no- vom stanju neprijateljski raspoložen. U općoj sabotaži, uzajamnom sumnjičenju i nepovjerenju, dok nije dostajalo radnih e- nergija da se poglavito posvete rješavanju Ovih preteških i akutnih socialno-ekonom- skih pitanja, javlja se i jedan sui generis politički problem, t. j. ujedinjavanje ne sa- mo tri plemena različitih tradicija, nego i stapanje čitavog kompleksa pitanja admi- nistrativne rasparčanosti u jedan jedinstven sistem. Na sve ovo, na ovo najteže od svih naših pitanja, na ovu praktičnu primjenu Principa na kojima počivaju naši politički Programi, na ovu realnu politiku, na ovo računanje sa krupnim činjenicama, naši Politički vogje kao da i nijesu pomišljali. Izgleda kao da je sva pažnja istaknutijih Pristaša predratnih stranaka bila obraćena težnji da očuvaju lični prestiž u igranju historičkih uloga i da svoje predratne stran- ke, sa svom bagažom koje su nosile sa. sobom, dovedu na vlast. Nakon haosa koji je zavladao po svu- da, u gradovima i po selima, u svim gra- nama naše administracije, a koji je prigušio Prve zanosne pokliče triumfa slobode, prva akcija pojavljuje se u — formiranju stra- naka, Sva konstruktivna snaga, koju smo skupili u onoj teškoj krizi općeg raspada- nja, upućena je na osnivanje političkih Partija, na agitaciju i kortešaciju. I u to- me vidimo prve nezdrave pojave stanja, Vrlo simptomatične, i prve pokrete da se iz toga stanja izigje, vrlo nepromišljene i pasne. Srpska radikalna stranka, vladina par- ija u Kraljevini Srbiji, stranka vlade na- 'eg Pjemonta, koji je imao ulogu da pro- vede ujedinjenje, ne samo Srba nego ci- elog našeg naroda Srba-Hrvata-Slovenaca, udružuje se sa — srpskim radikalima iz Vojvodine, sa onim ekskluzivistima koji su negirali narodno jedinstvo, koji su stajali u opoziciji prema srpsko-hrvatskoj koali- Ciji, t. j. prema stranci koja je u neoslo- bogjenim zemljama započela borbu za na- rodno ujedinjenje i svoj politički program bazirala na jedinstvu Srba i Hrvata. Ovo je, u neku ruku, prva akcija nakon rata da se u našoj državi osnuje partija na či- sto plemenskoj osnovici, da se formira ple- menski front. A s druge strane, srpsko-hrvatska ko- alicija, ,vladajuća stranka“, stranka većine iz zemalja pod Austro-Ugarskom, udružuje se sa opozicijom iz Kraljevine Srbije, sa skupštinskom manjinom. Već ovaj pojav otkriva zbunjenost u novim političkim kursevima, ma da je, iz objektivnosti treba to ovdje istaknuti, de- mokratska stranka, prva od čisto političkih stranaka, protegla svoju formaciju na- cio državni teritorij i obuhvatila svojim zagr- ljajem pojednako i Srbe i Hrvate i Slo- vence. To je dakle prva akcija da se osnu- je jugoslovenska stranka, kojoj je svrha da paralizuje formiranje plemenskih fron- tova. Smodiakin predlog i naša emigracija Dok se ovo dešava u otadžbini, naša emigracija i njeni prijatelji u Parizu po- kušavaju sa jednim čistim jugoslovenskcim e pokretom, »Jugoslovenskom | Ligom“, da. okupe sve naprednije elemente: srpsko- hrvatsko-slovenačke. Ovaj pokušaj osugjen je na neizbježnu propast, s prosta razlo- ga što se pokret ragja izvan granica naše države. Ali je pri tom značajno još iovo: ma koliko ljudi u ,Jugoslovenskoj Ligi“ naglašavali da ne idu za stvaranjem stran- ke, protiva njih se diže prvi juriš tek 0- snovane demokratske | stranke, i tako se energije prvog zamaha ljudi koji ispovi- jedaju istu političku ideologiju, megjusobnio krše — dok separatiste učvršćuju svoje kompromitovane i u temeljima poljuljane pozicije, okupljajući u svoje kolo sve one elemente koji su, makar i nerado, bili već. spremni da se pomire sa novim stanjem, i sve one neodregjene i negativne neza- dovoljnike koji su se spremali da zbrkui zabunu u zemlji iskoriste u svoje lične svrhe, i konačno, svu onu masu poniženih i eksploatisanih koju ratovi i prevrati 0- stavljaju uznemirenu i buntovnu proti sva- kom novom redui proti svakoj novoj vlasti. (Nužno j je, za sada, ostaviti po strani pitanje čistostaleških partija, koje stoje isključivo. na socialno ekonomskoj osnovici; jer su one, bar do sada, vršile manji uticaj na stva- ranje države i jer nas, u današnjoj raspravi, poglavito interesuje politički momenat). Početkom marta 1919., na svom po- vratku iz Amerike, predavač je dobio prve informacije o stanju u domovini od ljudi koji su bili zauzeti poslom na mirovnoj konferenciji. Dr. Smodlaka, koji još nije bio angažovan ni u ,Jugoslovenskoj Ligi“ ni u jednoj od novo-osnovanih stranaka, a koji je, i u prvim danima ujedinjenja, naj- više pokazao smisla za konstruktivan dr- žavotvorni rad, preduzeo je onda akciju. koja je smjerala približenju, do onda još neopredijeljene emigracije i njenih prija- telja, stranci koja im je bila po svemu naj- | bliža. O nacrtu ustava koji je dr. Smodla- ka predložio na sjednici u Parizu, sazva- noj baš u tu svrhu, pretresalo se, pod predsjedanjem uglednog prof. Cvijića, vrlo dugo i svestrano. Na tim sjednicama uzi- mali su riječ mnogi naši uvaženi javni ra. Dubrovnik, 4. juna 1921. denici, stranački još neopredijeljeni, kao n. pr. današnji ministar financija prof. Ku- a manudi, dr. Trumbić, Grol, Banjanin, Mar- Janović, Giunio, Slepčević, Stajić, Boža Marković i druži. Konačno, nacrt Ustava dr. Smodlake bio je primljen sa neznat- nim izmjenama i potpisan od većine uče- Snika. Ali sada dešava se ono što je bilo podvrgnuto kritici u govoru o Krfskoj De- klaraciji. Ne polaže se naime, ni ovom pri- likom, na praktičnu primjenu ovog pred- loga. Politika je vještina mogućnosti, umje- će primjenjivanja teorije, principa, na prak- tičan život, u granicama mogućnosti. Poli- tika je vještina u operisanju sa realnim činjenicama. Svi pisani programi imaju u toliko značenja i vrijednosti u koliko se mogu da ostvare i u koliko se odista oži- votvore. Ono što ostaje samo na papiru a ne prodre u narod, ono o čemu se samo raspravlja a ne provagja u život, nema vrijednosti ni značenja za narod ni državu. Dobre osnove, lijepo stilizovane, u nacrtu ustava pariške grupe, ostale su skoro bez ikakva uticaja na ustav koji je načelno primljen u Konstituanti, a akcija, koju je trebalo povesti povodom tog predloga dra. Smodlake, nije urodila nikakvim uspjehom. Pr dlog je naime bio jednostavno poslan svim našim strankama, objavljen u pone-. kom listu — i to je bilo sve. Krivnja je, svih učesnika u onom raspravljanju i pot- pisnika predloga dra. Smodlake, što: se nije: su postarali da ta akcija postigne svoj cilj. . Predavačevo je mišljenje bilo da sva | grupa naših neopredijeljenih intelektualaca ug . zakon naše. dave“. 2 i đa, kao lijevica, unese svježine u demo- kratske redove i da agilnim svojim radom gje kompaktna u demokratsku | stranku, doprinese pobjedi jugoslovenske ideje pri izborima. Megjutim, imobilizovani osjeća- jem solidarnosti sa onima s kojima su radili za vrijeme rata, pokoravajući se dis- ciplini u postupu, bivši članovi likvidovanog Jugoslovenskog Odbora i njihovi iđejni pri jatelji, zaraženi kunktatorskom taktikom vodstva, a donekle i zbunjeni nezdravim razvijanjem političkih prilika u domovini, koje za kratko vrijeme nakon BoviRtkk doma nijesu mogli upoznati sa svih strana, ne učestvuju skoro nikako u odsudnom vremenu priprema za Konstituantu, da onda, svojim pasivitetom uoči izbora i svojom apstinencijom ili nespretnom taktikom pri samim izborima, oslabe pozicije jugoslo- . venskih stranaka i — - separatistima omo- guće da se atirmišu. Glasanje o nacrtu Ustavnog Odbora Ono što je dr. Leontić sada iznio, iz- neseno je samo zbog toga što je, sve to, u uskoj uzročnoj vezi sa dosadanjim dje- . lovanjem Ustavotvorne Skupštine i sa gla- sanjem o nacrtu Ustava predloženog od stane Ustavnog Odbora, odnosno sadanje vladine većine.-Bilo je nužno, širokim lini- jama, zahvatiti sav historijat, da se može objasniti i razumjeti rezultat glasanja 12. maja, i postaviti u pravo svjetlo lica koja su u tom uzela učešća i činjenice koje su izbile na javu povodom rasprave i gla- sanja o ustavu. O ustavu se danas mnogo govori i piše, tako i toliko da je pojam ustava, u širim krugovima narodnim, identificiran sa pojmom države, a glasanje o ustavu sa samim stvaranjem države. Sporedno je da li je takovo pojimanje i rezonovanje teo- rijski tačno. Sam taj fakat, da puk tako misli, primorava nas da to mišljenje uva- žimo i da sa tom činjenicom računamo u praktičnoj politici. U tome je i razlog što .se je predavač odlučio da drži današnju konferenciju sa diskusijom. stav znači, prema definiciji Qum- plovtez.evoj skup svih ustanova koje imaju POJEDINI BROJ 3 KRU) Polugod. pretplata 15. din. (60 K | Za inostranstvo vo godišnje 80 din. Cijene oglasima: 1 em, visine u širini 1 stupca 3 din. (12 K) Priopćenja i zahvale 10 K redak, | Stalnim oglasivačima popust. ; da zajamče politička i lična prava grag | Ali, ni ovaj veliki gri teoretičar, r a je pitanje praktičnog arčgičnja aduti cije od kudikamo veće važnosti za osigu ranje političkih, ličnih i imovinskih prav gragjana. Slobodan Jovanović vidi samo formalnu razliku izmegju ustava i zakona, Prema principu naime da se zakon može | ukinuti samo onim načinom kako je done .a sen, samo primanje ustava prolazi kroz Kk kompliciraniju proceduru, da ne bude kasni- | je ustav podvrgnut lakim promjenama | redovnom zakonodavstvu. Ustav tim dobi; značenje osnovnog državnog zakona. . Govori se mnogo i o kvalifikovanoj s. : čini koja jeza primanje ustava nužna. Taj | je termin ušao i u Krfsku Deklaraciju, ali, ni u jednoj deklaraciji našoj do sada, nije | kazano kakva će biti ta kvalifikovana ve- ćina. Za razliku od obične nadpolovične skupštinske većine svih prisutnih, većina a ke je svih /zabranih narodnih poslanika jedna kvalifikovana većina. na U našem slučaju, pri glasanju 0 Usta vu, za predlog Ustavnog Odbora glasovalo. je 227 poslanika, dakle većina svih izbra- nih poslanika Ustavotvorne Skupštine. Pre-. ma tome, nacrt Ustavnog Odbora bio je primljen kvalifikovanom većinom, načelno, rai u prvom čitanju, da bude podloga | speći- jalnoj debati, u drugom čitanju. Tako da će ovaj nacrt ustava, nakon promjena ko“ > Ž jima će biti sada podvrgnut u posebnom .: . raspravljanju, član za članom, biti primljen - a i objelodanjen, da onda ostane kao Miško. i srat Za ovaj ustav dai je 227: poslanika, i to: 88 demokrata, 88 radikala, 26 zemljo | a radnika, 22 bosanska muslimana, 3 ja izvan stranaka. Meje, Protiv ovog nacrta glasalo je. 93 po- slanika, i to: 48 komunista, 23 klerikalca, a Q socijaldemokrata, 8 Turaka i Arnauta, 3 republikanca, 1 narodni socialista i 1 dr. sa Trumbić. če : Namjerno su bili odsutni 64 poslanika, | 2 ia i to: 49 radićevaca, 11 zajedničara, 3 fran | kovca i 1 Stojan Protić. | 3 | Da ne zaboravimo kasnije, odmah ćemo zapaziti: od najistaknutijih tvoraca Krtske | Deklaracije, jedan, g. Pašić, glasuje za, drugi, g. Trumbić, glasuje protiv, a treći, po &. Protić, usteže se od glasanja. Interesantna i vrlo značajna pikanterija — koja mnogo | govori. . Glas dr. Trumbića Pogledamo li na imena poslanika koji su glasali za i protiv nacrta če Odbora, na izborne okruge u kojim su izabrani i na izborne liste na kojima su kandidovali, moramo konstatovati odd S neveselu činjenicu, da naime, pri ovom a stvaranju ustava na koji smo mnogo po- a lagali, nije došao do izražaja živi osjećaj | narodnog jedinstva-ni zdravo shvatanje važnosti jedinstvenosti državne. Tek de- | setak izabranih poslanika Hrvata i dese- tak Slovenaca glasuje za ustav, a većina. hrvatsko-slovenačka glasuje protiv ili čak uzima neprijateljski stav prema samoj Kon- 2 stituanti za koju su od naroda izabrani. = — Predavač ne oklijeva da se postavi na stranu onih koji su glasali za predlbg Ustavnog Odbora. Evo i zašto: Naglašeno je već prije kakvo zabana ; i koliku važnost narod podava ustavu | glasanju o ustavu. S tim u vezi, jasno a kakvo značenje i koliku važnost ima Bo sanje o ustavu za narodno jedinstvo. i za opstanak naše države. : Predavaču su pojmljivi razlozi s kojih # su n.pr. komunisti glasali protiv ustava. | id Njihova koncepcija države, odnosno društva ili bolje, negiranja države i ARNIE za org