[c]

IZLAZI SVAKE SUBOTE

Vlasniki izdavač: Odbor sHana

>
=

Uprava i uredništvo nalazi se u

Kovačkoj ulici br. 332. II. kat.

Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

o)

Godina TB

Glasanje

o Ustavu

Konterencija sa diskusijom dra. Leontića u Gradskom Pozorištu

(Svršetak)

Nakon što je dr. Leontić prikazao raz-
itak jugoslovenskog pokreta, naročito u
jegovoj posljednoj fazi, od 1907—1914.,,
a onda se dodirnuo najznačajnijih momenata
jugoslovenske politike za vrijeme rata, pogla-
vito odnosa Vlade Kr. Srbije i Jugosloven-
ikog Odbora, te stanovišta omladine prema
ovima, u pitanjima politike, propagande,
organizacije iseljenika i dobrovoljačkih če-
ta, predavač prelazi na poratni perijod,
od jeseni 1918. do saziva Konstituante, pre-
puštajući da iznese pojedinosti, da ih ob-
jasni, obrazloži i poveže sa cjelinom u
kasnijoj diskusiji.

Formiranje ,državotvornih“ stranaka

Dugogodišnji rat ostavio je i u našoj
domovini, kao i po svim zemljama u ko-
jima je bijesnio, jednu opću bijedu i de-
moralizaciju. Kod nas su ratne posljedice
u toliko bile teže što su se, baš na našem
teritoriju, ili u njegovoj neposrednoj bli-
zini, odigravali najkrvaviji prizori, jer je
internacionalna pravna zaštita i kontrola
bila najslabija, jer je neprijatelj ovdje bio
najsuroviji, i jer su naše narodne mase
bile podvojene, ginući na jednoj i na dru-
goj strani; i onda, što je za psihologiju
gomila vrlo važno, jer je onaj dio naroda
koji je od Austro-Ugarske bio zarobljen
učestvovao, proti svojoj volji, u vojsci koja

se je iz rata zara poražena, razbijena,

rastrovaiti:= 2

Ekonomski i socialni problemi, koji su
u svim zemljama ratom potresenim  pro-
valili vulkanski silnom elementarnom sna-
gom, u našim krajevima naišli su na mno-
go teže komplikacije, zbog toga što su ove
zemlje naročito opustošene, što je admi-
nistrativni aparat ostao manjkav i kompro-
imitovan, od naroda omražen, a prema no-
vom stanju neprijateljski raspoložen. U
općoj sabotaži, uzajamnom sumnjičenju i
nepovjerenju, dok nije dostajalo radnih e-
nergija da se poglavito posvete rješavanju
Ovih preteških i akutnih socialno-ekonom-
skih pitanja, javlja se i jedan sui generis
politički problem, t. j. ujedinjavanje ne sa-
mo tri plemena različitih tradicija, nego i
stapanje čitavog kompleksa pitanja admi-
nistrativne rasparčanosti u jedan jedinstven
sistem.

Na sve ovo, na ovo najteže od svih
naših pitanja, na ovu praktičnu primjenu
Principa na kojima počivaju naši politički
Programi, na ovu realnu politiku, na ovo
računanje sa krupnim činjenicama, naši
Politički vogje kao da i nijesu pomišljali.
Izgleda kao da je sva pažnja istaknutijih
Pristaša predratnih stranaka bila obraćena
težnji da očuvaju lični prestiž u igranju
historičkih uloga i da svoje predratne stran-

ke, sa svom bagažom koje su nosile sa.

sobom, dovedu na vlast.

Nakon haosa koji je zavladao po svu-
da, u gradovima i po selima, u svim gra-
nama naše administracije, a koji je prigušio
Prve zanosne pokliče triumfa slobode, prva
akcija pojavljuje se u — formiranju stra-
naka, Sva konstruktivna snaga, koju smo
skupili u onoj teškoj krizi općeg raspada-
nja, upućena je na osnivanje političkih
Partija, na agitaciju i kortešaciju. I u to-
me vidimo prve nezdrave pojave stanja,
Vrlo simptomatične, i prve pokrete da se
iz toga stanja izigje, vrlo nepromišljene i
pasne.

Srpska radikalna stranka, vladina par-
ija u Kraljevini Srbiji, stranka vlade na-
'eg Pjemonta, koji je imao ulogu da pro-
vede ujedinjenje, ne samo Srba nego  ci-
elog našeg naroda Srba-Hrvata-Slovenaca,

udružuje se sa — srpskim radikalima iz

Vojvodine, sa onim ekskluzivistima koji su

negirali narodno jedinstvo, koji su stajali
u opoziciji prema srpsko-hrvatskoj koali-
Ciji, t. j. prema stranci koja je u neoslo-
bogjenim zemljama započela borbu za na-
rodno ujedinjenje i svoj politički program
bazirala na jedinstvu Srba i Hrvata. Ovo
je, u neku ruku, prva akcija nakon rata
da se u našoj državi osnuje partija na či-
sto plemenskoj osnovici, da se formira ple-
menski front.

A s druge strane, srpsko-hrvatska ko-
alicija, ,vladajuća stranka“, stranka većine
iz zemalja pod Austro-Ugarskom, udružuje
se sa opozicijom iz Kraljevine Srbije, sa
skupštinskom manjinom.

Već ovaj pojav otkriva zbunjenost u
novim političkim kursevima, ma da je, iz
objektivnosti treba to ovdje istaknuti, de-
mokratska stranka, prva od čisto političkih
stranaka, protegla svoju formaciju na- cio
državni teritorij i obuhvatila svojim zagr-
ljajem pojednako i Srbe i Hrvate i Slo-
vence. To je dakle prva akcija da se osnu-
je jugoslovenska stranka, kojoj je svrha
da paralizuje formiranje plemenskih fron-
tova.

Smodiakin predlog i naša emigracija
Dok se ovo dešava u otadžbini, naša
emigracija i njeni prijatelji u Parizu po-

kušavaju sa jednim čistim jugoslovenskcim e

pokretom, »Jugoslovenskom | Ligom“, da.
okupe sve naprednije elemente: srpsko-
hrvatsko-slovenačke. Ovaj pokušaj osugjen
je na neizbježnu propast, s prosta razlo-
ga što se pokret ragja izvan granica naše
države. Ali je pri tom značajno još iovo:
ma koliko ljudi u ,Jugoslovenskoj Ligi“
naglašavali da ne idu za stvaranjem stran-
ke, protiva njih se diže prvi juriš tek 0-
snovane demokratske | stranke, i tako se
energije prvog zamaha ljudi koji ispovi-

 jedaju istu političku ideologiju, megjusobnio

krše — dok separatiste učvršćuju svoje
kompromitovane i u temeljima poljuljane
pozicije, okupljajući u svoje kolo sve one
elemente koji su, makar i nerado, bili već.
spremni da se pomire sa novim stanjem,
i sve one neodregjene i negativne neza-
dovoljnike koji su se spremali da zbrkui
zabunu u zemlji iskoriste u svoje lične

svrhe, i konačno, svu onu masu poniženih

i eksploatisanih koju ratovi i prevrati 0-
stavljaju uznemirenu i buntovnu proti sva-
kom novom redui proti svakoj novoj vlasti.
(Nužno j je, za sada, ostaviti po strani pitanje
čistostaleških partija, koje stoje isključivo. na
socialno ekonomskoj osnovici; jer su one,
bar do sada, vršile manji uticaj na stva-
ranje države i jer nas, u današnjoj raspravi,
poglavito interesuje politički momenat).
Početkom marta 1919., na svom po-
vratku iz Amerike, predavač je dobio prve
informacije o stanju u domovini od ljudi
koji su bili zauzeti poslom na mirovnoj
konferenciji. Dr. Smodlaka, koji još nije bio
angažovan ni u ,Jugoslovenskoj Ligi“ ni
u jednoj od novo-osnovanih stranaka, a
koji je, i u prvim danima ujedinjenja, naj-
više pokazao smisla za konstruktivan dr-

žavotvorni rad, preduzeo je onda akciju.

koja je smjerala približenju, do onda još
neopredijeljene emigracije i njenih prija-

telja, stranci koja im je bila po svemu naj- |

bliža. O nacrtu ustava koji je dr. Smodla-
ka predložio na sjednici u Parizu, sazva-
noj baš u tu svrhu, pretresalo se, pod
predsjedanjem uglednog prof. Cvijića, vrlo

dugo i svestrano. Na tim sjednicama uzi-
mali su riječ mnogi naši uvaženi javni ra.

Dubrovnik, 4. juna 1921.

denici, stranački još neopredijeljeni, kao
n. pr. današnji ministar financija prof. Ku-

a manudi, dr. Trumbić, Grol, Banjanin, Mar-

Janović, Giunio, Slepčević, Stajić, Boža
Marković i druži. Konačno, nacrt Ustava
dr. Smodlake bio je primljen sa neznat-
nim izmjenama i potpisan od većine uče-
Snika. Ali sada dešava se ono što je bilo
podvrgnuto kritici u govoru o Krfskoj De-
klaraciji. Ne polaže se naime, ni ovom pri-
likom, na praktičnu primjenu ovog pred-
loga. Politika je vještina mogućnosti, umje-
će primjenjivanja teorije, principa, na prak-
tičan život, u granicama mogućnosti. Poli-
tika je vještina u operisanju sa realnim
činjenicama. Svi pisani programi imaju u
toliko značenja i vrijednosti u koliko se
mogu da ostvare i u koliko se odista oži-
votvore. Ono što ostaje samo na papiru a
ne prodre u narod, ono o čemu se samo
raspravlja a ne provagja u život, nema
vrijednosti ni značenja za narod ni državu.
Dobre osnove, lijepo stilizovane, u nacrtu
ustava pariške grupe, ostale su skoro bez
ikakva uticaja na ustav koji je načelno
primljen u Konstituanti, a akcija, koju je

trebalo povesti povodom tog predloga dra.

Smodlake, nije urodila nikakvim uspjehom.
Pr dlog je naime bio jednostavno poslan

svim našim strankama, objavljen u pone-.

kom listu — i to je bilo sve. Krivnja je,
svih učesnika u onom raspravljanju i pot-

pisnika predloga dra. Smodlake, što: se

nije: su postarali da ta akcija postigne svoj
cilj. . Predavačevo je mišljenje bilo da sva

| grupa naših neopredijeljenih intelektualaca
ug . zakon naše. dave“. 2 i
đa, kao lijevica, unese svježine u demo-
 kratske redove i da agilnim svojim radom

gje kompaktna u demokratsku | stranku,

doprinese pobjedi jugoslovenske ideje pri
izborima. Megjutim, imobilizovani osjeća-
jem solidarnosti sa onima s kojima su
radili za vrijeme rata, pokoravajući se dis-
ciplini u postupu, bivši članovi likvidovanog
Jugoslovenskog Odbora i njihovi iđejni
pri jatelji, zaraženi kunktatorskom taktikom
vodstva, a donekle i zbunjeni nezdravim
razvijanjem političkih prilika u domovini,
koje za kratko vrijeme nakon BoviRtkk
doma nijesu mogli upoznati sa svih strana,
ne učestvuju skoro nikako u odsudnom
vremenu priprema za Konstituantu, da onda,
svojim pasivitetom uoči izbora i svojom
apstinencijom ili nespretnom taktikom pri

samim izborima, oslabe pozicije jugoslo- .

venskih stranaka i — - separatistima omo-

guće da se atirmišu.

Glasanje o nacrtu Ustavnog Odbora
Ono što je dr. Leontić sada iznio, iz-

neseno je samo zbog toga što je, sve to,

u uskoj uzročnoj vezi sa dosadanjim dje- .

lovanjem Ustavotvorne Skupštine i sa gla-
sanjem o nacrtu Ustava predloženog od
stane Ustavnog Odbora, odnosno sadanje
vladine većine.-Bilo je nužno, širokim lini-
jama, zahvatiti sav historijat, da se može
objasniti i razumjeti rezultat glasanja 12.
maja, i postaviti u pravo svjetlo lica koja
su u tom uzela učešća i činjenice koje
su izbile na javu povodom rasprave i gla-
sanja o ustavu.

O ustavu se danas mnogo govori i
piše, tako i toliko da je pojam ustava, u
širim krugovima narodnim, identificiran sa
pojmom države, a glasanje o ustavu sa
samim stvaranjem države. Sporedno je da
li je takovo pojimanje i rezonovanje teo-
rijski tačno. Sam taj fakat, da puk tako
misli, primorava nas da to mišljenje uva-
žimo i da sa tom činjenicom računamo u
praktičnoj politici. U tome je i razlog što
.se je predavač odlučio da drži današnju

konferenciju sa diskusijom.
stav znači, prema definiciji Qum-

plovtez.evoj skup svih ustanova koje imaju

POJEDINI BROJ 3 KRU)
Polugod. pretplata 15. din. (60 K
| Za inostranstvo vo godišnje 80 din.
Cijene oglasima: 1 em, visine

u širini 1 stupca 3 din. (12 K)

Priopćenja i zahvale 10 K redak, |
Stalnim oglasivačima popust. ;

da zajamče politička i lična prava grag |
Ali, ni ovaj veliki gri teoretičar, r a

je pitanje praktičnog arčgičnja aduti
cije od kudikamo veće važnosti za osigu
ranje političkih, ličnih i imovinskih prav
gragjana. Slobodan Jovanović vidi samo
formalnu razliku izmegju ustava i zakona,
Prema principu naime da se zakon može |
ukinuti samo onim načinom kako je done .a
sen, samo primanje ustava prolazi kroz Kk
kompliciraniju proceduru, da ne bude kasni- |
je ustav podvrgnut lakim promjenama |
redovnom zakonodavstvu. Ustav tim dobi;
značenje osnovnog državnog zakona.

. Govori se mnogo i o kvalifikovanoj s. :
čini koja jeza primanje ustava nužna. Taj |
je termin ušao i u Krfsku Deklaraciju, ali,
ni u jednoj deklaraciji našoj do sada, nije |
kazano kakva će biti ta kvalifikovana ve-
ćina. Za razliku od obične nadpolovične
skupštinske većine svih prisutnih, većina a ke
je svih /zabranih narodnih poslanika jedna
kvalifikovana većina. na

U našem slučaju, pri glasanju 0 Usta
vu, za predlog Ustavnog Odbora glasovalo.
je 227 poslanika, dakle većina svih izbra-
nih poslanika Ustavotvorne Skupštine. Pre-.
ma tome, nacrt Ustavnog Odbora bio je
primljen kvalifikovanom većinom, načelno, rai
u prvom čitanju, da bude podloga | speći-
jalnoj debati, u drugom čitanju. Tako da
će ovaj nacrt ustava, nakon promjena ko“ > Ž
jima će biti sada podvrgnut u posebnom .: .
raspravljanju, član za članom, biti primljen - a
i objelodanjen, da onda ostane kao Miško.

i srat

Za ovaj ustav dai je 227: poslanika,
i to: 88 demokrata, 88 radikala, 26 zemljo | a
radnika, 22 bosanska muslimana, 3 ja
izvan stranaka. Meje,

Protiv ovog nacrta glasalo je. 93 po-
slanika, i to: 48 komunista, 23 klerikalca, a
Q socijaldemokrata, 8 Turaka i Arnauta,
3 republikanca, 1 narodni socialista i 1 dr. sa
Trumbić. če :

Namjerno su bili odsutni 64 poslanika, | 2 ia
i to: 49 radićevaca, 11 zajedničara, 3 fran |
kovca i 1 Stojan Protić. | 3 |

Da ne zaboravimo kasnije, odmah ćemo
zapaziti: od najistaknutijih tvoraca Krtske |
Deklaracije, jedan, g. Pašić, glasuje za,
drugi, g. Trumbić, glasuje protiv, a treći, po
&. Protić, usteže se od glasanja. Interesantna
i vrlo značajna pikanterija — koja mnogo |
govori. .

Glas dr. Trumbića

Pogledamo li na imena poslanika koji
su glasali za i protiv nacrta če
Odbora, na izborne okruge u kojim su
izabrani i na izborne liste na kojima su
kandidovali, moramo konstatovati odd S
neveselu činjenicu, da naime, pri ovom a
stvaranju ustava na koji smo mnogo po- a
lagali, nije došao do izražaja živi osjećaj |
narodnog jedinstva-ni zdravo shvatanje
važnosti jedinstvenosti državne. Tek de- |
setak izabranih poslanika Hrvata i dese-
tak Slovenaca glasuje za ustav, a većina.
hrvatsko-slovenačka glasuje protiv ili čak
uzima neprijateljski stav prema samoj Kon- 2
stituanti za koju su od naroda izabrani. = —

Predavač ne oklijeva da se postavi na
stranu onih koji su glasali za predlbg
Ustavnog Odbora. Evo i zašto:

Naglašeno je već prije kakvo zabana ;
i koliku važnost narod podava ustavu |
glasanju o ustavu. S tim u vezi, jasno a
kakvo značenje i koliku važnost ima Bo
sanje o ustavu za narodno jedinstvo. i za

opstanak naše države. :

Predavaču su pojmljivi razlozi s kojih #
su n.pr. komunisti glasali protiv ustava. | id
Njihova koncepcija države, odnosno društva
ili bolje, negiranja države i ARNIE za org