IZLAZI SVAKE SUBOTE === ———- Vlaskik i izdavač: Odbor i “< pne m sg ča turedništ jo Ob Ne u Ameriku! U prošlom broju, na uvodnom mjestu, progovorili smo opširno o našoj braći preko okeana, upozoravajući našu vladu na teške prilike naših iseljenika i na pri- jeku nužđu da se već jednom pristupi postepenom i racionalnom riješavanju imi- graniskog i emigrantskog problema. Naš list, i njegov.direktor_ u mnogim novinama i časopisima, nije prestao da piše o Americi od svršetka rata do danas. U tim brojnim člancima mi smo iznijeli konkretne pred- loge i čitav radni program koji bi se mo- < gao da ostvari, bez velikog truda i tro- “ škova drza vnih, na veliku korist naše emigracije i cijeloj našeg naroda. Da se je na sreću postupilo prema našim upu- stvima, odmah nakon rata, dok su prilike u Sjevernoj i Južnoj Americi bile van- redno povoljne za naše iseljenike, ne bi nas ovako iznenadila teška kriza koja ugrožava egzistencije tolikih naših česti- in ljudi u zemljama preko okeana. iskusna radna snaga i golemi prometni kapital našega naroda u Americi od neprocijenive je vrijednosti za našu ekonomsku neza- visnost. Mi smo apelovali na naše posla- nike u Konstituanti da dadu podstreka, ma kompetentnom mjestu, da se već jed: om uzme u zašlitu jedna čitava dvana- estina našega naroda koja je od Svoje iržave potpuno zanemarena. loše odijelo 200; loši par cipela 30; košulja | 12; par bječava 4; prosti šešir od sukna 25; šešir od slame 15; put od Trsta do Valpa- raisa, u trećem razredu, 1600 čilenskih pesosa. AKO sračunamo troškove putovanja i nabave najnužnijih stvari odjeće i obuće, izlazi u jugosiovenskoj valuti jedna ogromna“ svota, koju iseljenici, i pod prilikama koigd: poi vladaju, ne bi mogli zaraditi ni u pet godina, a sa kojom svotom mogli bi se dobro namjestiti i započeti rad na svoju. ruku u bilo kojoj varoši ili selu Jugoslavije. Veliku pogrešku čine naši ljudi kad pretvaraju ovamošnju peču u jugosloven- sku krunu i ske: život u Jugošla- viji sa ovim u Cile u istom razmjeru. .Me- gjutim takvi se brzo razočaraju kad dogju ovamo, jer i ako je bankarski razmjer iz- megju peće i krune kao 1 naprama 20, u: dnevnoin životu taj je razmjer ne veći od 1 naprama 4, to jest, što se u Jugoslaviji bee za 4 krune ovdje se potroši jedna peča“ Čivoreći dalje o prilikima u Chile, ,Ju- goslovenska država“ nastavlja: »Kod ovoga još nešto moramo spome. nuti, što smo sami čulii što nam prijatelji javljaju, da dobar dio ovih novih prido- šlica najpogrdnije se izražava o Jugoslaviji, | O prilikama koje tamo vladaju, o državnim organima it.d. Prve dane kad ovamo dogju | puna suim usta svakakovih rječetina proti | Jugoslaviji. a ne prodje ni mjesece dana ti. isti liudi traže se povrate u Jugoslaviju. To sunajviše oni koji i danas plaču za starom i trulom Aus- trijom, sigurni smo, jer ih nekoliko i poznamo, da ti ljudi nemaju ni pojma - Ko prilikama u Jugoslaviji. Oni poznaju svoje | selo i ništa više, a prema prilikama u jed- | nom selu ne može se suditi položaj cijele jedne države. Megjutim, dolazak u Južnu. Ameriku služit će im kao dobra lekcija. š najveća osveta. Skupivši sve u jedno, preporučamo na- šim iseljenicima ovdje, da svoje rogjake i. znance u domovini upute da ne dolaze, ovamo, gdje su prilike za ddć nepo-. voljnije nego su ikada bile“. — Ovom. članku dodava ,Jadran“: a: Prilike u Argentini »Smatramo za potrebito, da gornjem članku pridodamo nekoliko riječi o prili- kama u Argentini, jer svaki iseljenik ili izaslanstvo ulazi u Južnu Ameriku preko Buenos Airesa. Čim dotičnik stupi na tlo u ovdašnjoj luci, doživi prvo razočaranje. Saznaje naime da ovdje nema jugosloven- ske naseobine koja bi došla u obzir za kojugod bilo akciju kulturnog ili ekonom- skog značaja samo megju Jugoslovenima, jer tvori većinu ovdašnje malobrojne na- seobine radnički svijet. Dok je još opstojala kuća Nikole Mi- hanovića, onda još se je mogao skloniti radnik, koji je dolazio ovamo bez sredsta- va i poznavanja jezika, u njezine radionice bar za prvi početak. Sada toga više nema. Otkako su oba brata Mihanovići likvidirali svaki svoje poduzeće i prodali brodove, nema u Buenos Airesu ni jednog našeg po- duzeća, gdje bi naš čovjek imao nade da nagje namještenje, bilo kao radnik bilo kao činovnik, samo zato jer je Jugosloven. Otikazan je na tugjince, kao svaki Oval doseljenik. - | Iz toga slijedi, da može još manje ra. čunati na naše općinstvo umjetnik, koji bi došao ovamo u nadi da budi svijest svo- jih. zemljaka sa svojim umjetničkim pri- redbama. A narodna s AGA. Danas, pod dojmom novih Vijesti iz \merike, a naročito potaknuti toplim pis- u iprevlic ončoniću“ od-ugled- Og našeg rodoljuba &. Miha Mihanovića, počasnog predsjednika centra Jugosloven- ke Nar rode Obrane, iz Buenos Airesa, koji iam u prilogu šalje i naše novine iz Južne imerike (mi ih nažalost ne primamo re- lovito!), donosimo izvatke iz članaka »Jugoslovenske Države“, glavnog glasnika 'ugoslovenske Narodne Obrane, koji izlazi 1 sjedištu Uprave u Valparaisu; i,Jadrana“, glasnika Centra J. N, O. na Južnom NI iku, koji izlazi u Buenos Airesu, da upo- gorimo naše novinstvo i našu javnost na ešku krizu, sa molbom da se i ostale aše novine osvrnu na ovaj apel naših olega iz Južne Amerike. Prilike u Čite »Jugoslovenska Država“ , usvome broju Dd dne 12. marta, donosi, izmegju ostaloga ovo: 22 > pr NI Ci ŠAŽE rd a R »Od vremena do vremena čitamo u lomovinskih novinama po koju opomenu arodu da ne seli u Ameriku, ali mnogi aši ljudi ili ne čitaju novina ili ne mare a njihovo pisanje. Od dana sklopljenog primirja došlo je V Južnu Ameriku već na stotine naših lju- !, ponajviše sa otoka Brača. Oni su, ne- pe i krivo obaviješteni o ovamošnjim rilikama, napustili rodnu grudu, sigurni “A će u Americi naći obilno zarade i u '"Z0 steći novaca. Sa otoka Brača dolaze aši ljudi i već zbog toga, što ovdje imaju Vojte, sumještana i prijatelja iz ranije mla- osti, pa su ovamo došli sa uvjerenjem da e UZ pomoć svojih lakše naći ,sreću“. nademo da je ove naše ljude osim toga avelo i pričanje o silnom bogastvu nji- OVih sumještana, pretvarajući n. p. čilen- ku valutu u jugoslovenske krune, bez da 1 se popitali i dalje razmišljali, koja je iktična vrijednost čilenskog novca u sa- Oj zemlji i kakvi su troškovi svakodnev- h potreba. Za ravnanje onima koji iz Dalmacije drugih jugoslovenskih krajeva misle da Ovdje lopatom egrnu lire sterline, navesti mo nekoliko primjera skupoće u čilenskoj luti, pa neka sami pretvaraju te cijene osnovana za | | kn | Pana 1921. u jugoslovensku valutu pomnoživ ih sa 20! imadu * E Ze re a š BROJ | 3 KRUNE “ Polugod. pre plata 15. din (69 K) Za inostranstyo gođišuje BO din 1 o | Cijene oglasima? 1 em. visine ša J u širini 1 stupea 3 din, uz “a “. Priopćenja i zahvale. Stalnim oglasivači pms je imala fondova, upotrebila ih je u svrhu održanja same sebe i vršenja narodne pro- . pagande. Fondova u druge svrhe nije ni- kada ni imala, le ih ima dakle još manje sada. U koliko se je podupiralo za vremena rata izbjeglice, činilo se je to znajući da dolaze od nevolje, pošto su morali da bježe od kuće. Sad ali imamo svoju državu, po- ZZ litički je momenat za Njena. od Ko. oće nitko štvanati Pološijac Slični motivi vrijede i za stanovište napram bezbrojnim molbama u najrazliči- tije potrebite i nepotrebite dobrotvorne i druge svrhe. Sada je domovina slobodna, ima svoje narodno gospodarstvo, broji mno- BO više miljunara nego naše naseobine u Južnoj Americi, sada je na njoj, da te pri- tegne k takovom doprinašanju, bilo izravno, bilo pomoći porezne državne organizacije. Ako naš tako raz6čarani novodošlica pita po drugim našim naseobinama, doz- nat će, da se nalaze najbliže oko Rosa- rija, to jest jedno 800 km odavle, i da su to sami seljaci. Ako otidje tamo, to će najprije dobiti pojam kako je ogromna ova zemlja. Ima naših , Čiji su članovi po 50 km. odaljeni drug od druga. A ako zapita imućnije, kako dasu si pomogli, to će doduše doznati, da je većina od njih počela s ništa, ali prije — 20 ili 30 godina, i da je većina od njih tako tvrdo radila, da bi bili u na- šem Banatu ili Makedoniji stekli isto bla- lilevo i desno novaca KUT žostanje ili_ioš > veće. A: saznati će, da znatan dio i tih dobrostojećih želi, da se čin prije povrate kući, bilo pošto su samo najamnici na tudjoj zemlji bilo da, i ako nešto nevaca, nemaju ovdje od života, radi rijetke napučenosti, ama ni- šta što život na selu u starome kraju čini toplim, ugodnim i vrijednim da se živi. E A ako je radnik, čuti će o velikom" štrajku mornara, koji je trajao 13 mjeseci te osobito teško oštetio naš narod, po velikoj većini mornarski svijet koji je više od godine dana bio bez zarade, te će još dugo osjećati teške gospodarske posljedice u obliku dugova i slično. Dočuti će o velikoj krizi u trgovini vunom, koja je za dugi niz godina uda- rila jug, čitavu Patagoniju, gdje se je za _ he) vremena rata tako dobro zaslužilo bilo | kao posjednik ovaca ili radnik. Poznamo našu kuću, koja je ove godine izgubila zbog padanja cijena na vuni oko 400.000 peča pap. arg. Kad pak novodošlica, koji je u Jugoslaviji tako lijepo naučio prora- čunavati argentinske peče na jugosloven- ske krune, preračuna taj gubitak, samo jedne kuće, izračunati će, da je samo ona izgubila za godinu dana — 20 milijuna tih kruna. A ako zapita, kako da bi došao u one naše naseobine, za koje je čuo da Ogranaka tamo, __ se povrate, ovako lakoumno putovanje tastične planove S Amerikom. broje po par tisuća naših zemljaka, mu se reći, da je jedna u Punta Ar na krajnoj jugu Čile, a druga uAr gasti, na krajnom sjeveru, Svaka po je 2000 km od Buenos Airesa, E ili drugu.stoji po. 1! kruna. A ako m Be lje. rukom, da dogje: Bee gradova, igm će u Lat Oni mali felovči ili sapree kojih si njih five: a u Punta Arenas će .. krize. Tako će si moći jedan izračunati da ako bi bio u Jugoslaviji. te imao on Be tisuće kruna, što stoji put iz bosa a- mo i odavle za jug ili sjever, - tamo .. u sati ja da bi u ': da iznose barem glavne tačke Sai jedna na javu, da naš narod očuvaju štete e povela ć svaki onaj kfi takove radnike naj š<; a i šalje iz Prekomurja u Madžarsku, polo žiti anela: do se tako radnicima Oe dna risti, ako bi naše Mintstekika Zu Sdeijulite Politiku odredilo, da se u Južnu Ameriku. E: ne. splueb Mkagso. SA tražiti Ovarna_ zaradnju, ako ne položi prije bilo u. goto“ vom novcu iznos potrebit za njegov | - vratak kući, ako ovdje ne uspije, ili | barem zahtijeva da neko tamo zajamči da će u slučaju potrebe takav iznos dai dotičnome preko konzulata na raspoloženji Inače će se množiti slučajevi, kojih iman: ovdje svaki dan više, da novo došli do 2 seljenici traže na sve strane novac za po vratak, i koji će svi obilaziti baš konzu lat u istu svrhu, kad taj počne ovdje po slovati a koji isto neće imati fondova u tu svrhu. Mislimo da i u jednom i dru gom slučaju, i kad bi ti ljudi uspjeli da ' koli simo i tamo preko mora uz današnje vi=: soke cijene za putovanje i slabu našu va- lutu, znači neoprostiv luksus i bacanje | novaca u žepove tudjih parobrodarskih | poduzeća baš bez ikakve svrhe i smisla. Tako da bi ovakova restrinkcija putovanja, —*“ Ž za sve. slabo situirane, značila samo dobro djelo i socijalno gospodarsku dobrobit za pojedince i za čitavu našu narodnu o nomiju“: E Ovaj glas kompetentnih izvjestitelja »Jugoslovenske Države“ i ,Jadrana“ neka bude opomenom svima koji stvaraju ije nešen je predive: dg se traži od Vlade, da Jedno važno ekonomsko. pitanje u Dalmaciji Obzirom na nastalu krizu u trgovini sa dalmatinskim vinom, naša Pokrajinska Vlada obratila se je Trgovačkoj Komori u Dubrovniku u svrhu da prouči pitanje i uzroke krize te kako bi se, među ostalim, moglo omogućiti poljodjelcima u Dalmaciji da od vina peku rakiju. U tu svrhu pozvala je Trgovačka Ko- mora neku skupštinu, koja se je obdrža- vala 28. pr. mj, a na kojoj su, kako sam. izviješten, rakije sa Pelješca, dva.i iz Konavala. d: ne- ki težaci iz Konavala. noža pristupila dva trgovca visa i Između ostaloga na toj Skupštini iz- x. pa preko. toga: prelazimo. mljoradnike u. penji: jer im je: to je oslon, | ukine trošarinu pri pecivu rakije, a: ose primjerenu trošarinu samo na onu rakij što dolazi u promet. Proti tome predlogt a jedan trgovac vina i rakije, radi tobož: njeg straha da ne bi kriomčarenja nastal ili bolje, da ne pretrpe njegovi lični int resi, usprotivio se tome predlogu, tako | a od većine prisutnih bilo zaključeno. da. stane trošarina za pecivo rakije. Ovei ovakove odluke ne spadaju u i k: otiku riječima, već u nešto sasvim di Ima raznih uzroka zastoju u vinu,h mogla bi lako nastati katastrofa za: ze LE Sie