IZLAZI SVAKE SUBOTE

=== ———-

Vlaskik i izdavač: Odbor i “< pne m

sg

ča turedništ jo Ob

Ne u Ameriku!

U prošlom broju, na uvodnom mjestu,
progovorili smo opširno o našoj braći
preko okeana, upozoravajući našu vladu
na teške prilike naših iseljenika i na pri-
jeku nužđu da se već jednom pristupi
postepenom i racionalnom riješavanju imi-
graniskog i emigrantskog problema. Naš list,
i njegov.direktor_ u mnogim novinama i
časopisima, nije prestao da piše o Americi
od svršetka rata do danas. U tim brojnim
člancima mi smo iznijeli konkretne pred-
loge i čitav radni program koji bi se mo- <
gao da ostvari, bez velikog truda i tro- “
škova drza vnih, na veliku korist naše
emigracije i cijeloj našeg naroda. Da se
je na sreću postupilo prema našim upu-
stvima, odmah nakon rata, dok su prilike
u Sjevernoj i Južnoj Americi bile van-
redno povoljne za naše iseljenike, ne bi
nas ovako iznenadila teška kriza koja
ugrožava egzistencije tolikih naših česti-
in ljudi u zemljama preko okeana. iskusna
radna snaga i golemi prometni kapital
našega naroda u Americi od neprocijenive
je vrijednosti za našu ekonomsku neza-
visnost. Mi smo apelovali na naše posla-
nike u Konstituanti da dadu podstreka,
ma kompetentnom mjestu, da se već jed:
om uzme u zašlitu jedna čitava dvana-
estina našega naroda koja je od Svoje
iržave potpuno zanemarena.

loše odijelo 200; loši par cipela 30; košulja |
12; par bječava 4; prosti šešir od sukna 25;
šešir od slame 15; put od Trsta do Valpa-
raisa, u trećem razredu, 1600 čilenskih
pesosa.

AKO sračunamo troškove putovanja i
nabave najnužnijih stvari odjeće i obuće,
izlazi u jugosiovenskoj valuti jedna ogromna“
svota, koju iseljenici, i pod prilikama koigd:
poi vladaju, ne bi mogli zaraditi ni u
pet godina, a sa kojom svotom mogli bi
se dobro namjestiti i započeti rad na svoju.
ruku u bilo kojoj varoši ili selu Jugoslavije.

Veliku pogrešku čine naši ljudi kad
pretvaraju ovamošnju peču u jugosloven-
sku krunu i ske: život u Jugošla-
viji sa ovim u Cile u istom razmjeru. .Me-
gjutim takvi se brzo razočaraju kad dogju
ovamo, jer i ako je bankarski razmjer iz-
megju peće i krune kao 1 naprama 20, u:
dnevnoin životu taj je razmjer ne veći od
1 naprama 4, to jest, što se u Jugoslaviji
bee za 4 krune ovdje se potroši jedna
peča“

Čivoreći dalje o prilikima u Chile, ,Ju-
goslovenska država“ nastavlja:

»Kod ovoga još nešto moramo spome.
nuti, što smo sami čulii što nam prijatelji
javljaju, da dobar dio ovih novih prido-
šlica najpogrdnije se izražava o Jugoslaviji, |
O prilikama koje tamo vladaju, o državnim
organima it.d. Prve dane kad ovamo dogju |
puna suim usta svakakovih rječetina proti |
Jugoslaviji. a ne prodje ni mjesece dana ti.

isti liudi traže
se povrate u Jugoslaviju. To sunajviše oni
koji i danas plaču za starom i trulom Aus-
trijom, sigurni smo, jer ih nekoliko i
poznamo, da ti ljudi nemaju ni pojma - Ko
prilikama u Jugoslaviji. Oni poznaju svoje |
selo i ništa više, a prema prilikama u jed- |
nom selu ne može se suditi položaj cijele
jedne države. Megjutim, dolazak u Južnu.
Ameriku služit će im kao dobra lekcija. š
najveća osveta.

Skupivši sve u jedno, preporučamo na-
šim iseljenicima ovdje, da svoje rogjake i.
znance u domovini upute da ne dolaze,
ovamo, gdje su prilike za ddć nepo-.
voljnije nego su ikada bile“. — Ovom.
članku dodava ,Jadran“: a:

Prilike u Argentini

»Smatramo za potrebito, da gornjem
članku pridodamo nekoliko riječi o prili-
kama u Argentini, jer svaki iseljenik ili
izaslanstvo ulazi u Južnu Ameriku preko
Buenos Airesa. Čim dotičnik stupi na tlo
u ovdašnjoj luci, doživi prvo razočaranje.
Saznaje naime da ovdje nema jugosloven-
ske naseobine koja bi došla u obzir za
kojugod bilo akciju kulturnog ili ekonom-
skog značaja samo megju Jugoslovenima,
jer tvori većinu ovdašnje malobrojne na-
seobine radnički svijet.

Dok je još opstojala kuća Nikole Mi-
hanovića, onda još se je mogao skloniti
radnik, koji je dolazio ovamo bez sredsta-
va i poznavanja jezika, u njezine radionice
bar za prvi početak. Sada toga više nema.
Otkako su oba brata Mihanovići likvidirali
svaki svoje poduzeće i prodali brodove,
nema u Buenos Airesu ni jednog našeg po-
duzeća, gdje bi naš čovjek imao nade da
nagje namještenje, bilo kao radnik bilo kao
činovnik, samo zato jer je Jugosloven.
Otikazan je na tugjince, kao svaki Oval
doseljenik. - |

Iz toga slijedi, da može još manje ra.
čunati na naše općinstvo umjetnik, koji bi
došao ovamo u nadi da budi svijest svo-
jih. zemljaka sa svojim umjetničkim pri-
redbama.

A narodna s AGA.

Danas, pod dojmom novih Vijesti iz
\merike, a naročito potaknuti toplim pis-
u iprevlic ončoniću“ od-ugled-
Og našeg rodoljuba &. Miha Mihanovića,
počasnog predsjednika centra Jugosloven-
ke Nar rode Obrane, iz Buenos Airesa, koji
iam u prilogu šalje i naše novine iz Južne
imerike (mi ih nažalost ne primamo re-
lovito!), donosimo  izvatke iz članaka
»Jugoslovenske Države“, glavnog glasnika
'ugoslovenske Narodne Obrane, koji izlazi
1 sjedištu Uprave u Valparaisu; i,Jadrana“,
glasnika Centra J. N, O. na Južnom NI
iku, koji izlazi u Buenos Airesu, da upo-
gorimo naše novinstvo i našu javnost na
ešku krizu, sa molbom da se i ostale
aše novine osvrnu na ovaj apel naših
olega iz Južne Amerike.

Prilike u Čite
»Jugoslovenska Država“ , usvome broju

Dd dne 12. marta, donosi, izmegju ostaloga
ovo:

22 > pr

NI
Ci ŠAŽE rd

a R

»Od vremena do vremena čitamo u
lomovinskih novinama po koju opomenu
arodu da ne seli u Ameriku, ali mnogi
aši ljudi ili ne čitaju novina ili ne mare
a njihovo pisanje.

Od dana sklopljenog primirja došlo je
V Južnu Ameriku već na stotine naših lju-
!, ponajviše sa otoka Brača. Oni su, ne-
pe i krivo obaviješteni o ovamošnjim
rilikama, napustili rodnu grudu, sigurni
“A će u Americi naći obilno zarade i u
'"Z0 steći novaca. Sa otoka Brača dolaze
aši ljudi i već zbog toga, što ovdje imaju
Vojte, sumještana i prijatelja iz ranije mla-
osti, pa su ovamo došli sa uvjerenjem da
e UZ pomoć svojih lakše naći ,sreću“.
nademo da je ove naše ljude osim toga
avelo i pričanje o silnom bogastvu nji-
OVih sumještana, pretvarajući n. p. čilen-
ku valutu u jugoslovenske krune, bez da
1 se popitali i dalje razmišljali, koja je
iktična vrijednost čilenskog novca u sa-
Oj zemlji i kakvi su troškovi svakodnev-
h potreba.

Za ravnanje onima koji iz Dalmacije
drugih jugoslovenskih krajeva misle da
Ovdje lopatom egrnu lire sterline, navesti
mo nekoliko primjera skupoće u čilenskoj
luti, pa neka sami pretvaraju te cijene

osnovana za

| | kn | Pana 1921.

u jugoslovensku valutu pomnoživ ih sa 20!

imadu

* E Ze re a š
BROJ | 3 KRUNE

“ Polugod. pre plata 15. din (69 K)

Za inostranstyo gođišuje BO din 1

o |
Cijene oglasima? 1 em. visine ša J
u širini 1 stupea 3 din, uz “a
“. Priopćenja i zahvale.
Stalnim oglasivači

pms

je imala fondova, upotrebila ih je u svrhu
održanja same sebe i vršenja narodne pro-
. pagande. Fondova u druge svrhe nije ni-
kada ni imala, le ih ima dakle još manje
sada. U koliko se je podupiralo za vremena
rata izbjeglice, činilo se je to znajući da

dolaze od nevolje, pošto su morali da bježe

od kuće. Sad ali imamo svoju državu, po-

ZZ
litički je momenat za Njena. od Ko.

oće nitko štvanati Pološijac

Slični motivi vrijede i za stanovište
napram bezbrojnim molbama u najrazliči-
tije potrebite i nepotrebite dobrotvorne i
druge svrhe. Sada je domovina slobodna,
ima svoje narodno gospodarstvo, broji mno-
BO više miljunara nego naše naseobine u
Južnoj Americi, sada je na njoj, da te pri-
tegne k takovom doprinašanju, bilo izravno,
bilo pomoći porezne državne organizacije.

Ako naš tako raz6čarani novodošlica
pita po drugim našim naseobinama, doz-
nat će, da se nalaze najbliže oko Rosa-
rija, to jest jedno 800 km odavle, i da su
to sami seljaci. Ako otidje tamo, to će
najprije dobiti pojam kako je ogromna
ova zemlja. Ima naših

, Čiji su članovi po 50 km. odaljeni drug
od druga. A ako zapita imućnije, kako
dasu si pomogli, to će doduše doznati,
da je većina od njih počela s ništa, ali
prije — 20 ili 30 godina, i da je većina

od njih tako tvrdo radila, da bi bili u na-
šem Banatu ili Makedoniji stekli isto bla-

lilevo i desno novaca KUT žostanje ili_ioš > veće. A: saznati će, da

znatan dio i tih dobrostojećih želi, da se
čin prije povrate kući, bilo pošto su samo
najamnici na tudjoj zemlji bilo da, i ako
nešto nevaca, nemaju ovdje od
života, radi rijetke napučenosti, ama ni-
šta što život na selu u starome kraju
čini toplim, ugodnim i vrijednim da se
živi. E
A ako je radnik, čuti će o velikom"
štrajku mornara, koji je trajao 13 mjeseci
te osobito teško oštetio naš narod, po
velikoj većini mornarski svijet koji je više
od godine dana bio bez zarade, te će još
dugo osjećati teške gospodarske posljedice
u obliku dugova i slično.
Dočuti će o velikoj krizi u trgovini
vunom, koja je za dugi niz godina uda-
rila jug, čitavu Patagoniju, gdje se je za

_

he)

vremena rata tako dobro zaslužilo bilo |

kao posjednik ovaca ili radnik. Poznamo
našu kuću, koja je ove godine izgubila
zbog padanja cijena na vuni oko 400.000

peča pap. arg. Kad pak novodošlica, koji
je u Jugoslaviji tako lijepo naučio prora-
čunavati argentinske peče na jugosloven-
ske krune, preračuna taj gubitak, samo
jedne kuće, izračunati će, da je samo ona
izgubila za godinu dana — 20 milijuna
tih kruna.

A ako zapita, kako da bi došao u

one naše naseobine, za koje je čuo da

Ogranaka tamo, __

se povrate, ovako lakoumno putovanje

tastične planove S Amerikom.

broje po par tisuća naših zemljaka,
mu se reći, da je jedna u Punta Ar
na krajnoj jugu Čile, a druga uAr
gasti, na krajnom sjeveru, Svaka po je
2000 km od Buenos Airesa, E

ili drugu.stoji po. 1!
kruna. A ako m Be lje.
rukom, da dogje: Bee
gradova, igm će u Lat

Oni mali felovči ili sapree kojih si
njih five: a u Punta Arenas će ..

krize. Tako će si moći jedan izračunati
da ako bi bio u Jugoslaviji. te imao on Be
tisuće kruna, što stoji put iz bosa a-
mo i odavle za jug ili sjever, -
tamo .. u sati ja da bi u ':

da iznose barem glavne tačke Sai jedna
na javu, da naš narod očuvaju štete
e povela ć

svaki onaj kfi takove radnike naj š<; a
i šalje iz Prekomurja u Madžarsku, polo
žiti anela: do se tako radnicima Oe dna

risti, ako bi naše Mintstekika Zu Sdeijulite
Politiku odredilo, da se u Južnu Ameriku. E:
ne. splueb Mkagso. SA tražiti Ovarna_

zaradnju, ako ne položi prije bilo u. goto“
vom novcu iznos potrebit za njegov | -
vratak kući, ako ovdje ne uspije, ili |
barem zahtijeva da neko tamo zajamči
da će u slučaju potrebe takav iznos dai
dotičnome preko konzulata na raspoloženji
Inače će se množiti slučajevi, kojih iman:
ovdje svaki dan više, da novo došli do 2
seljenici traže na sve strane novac za po
vratak, i koji će svi obilaziti baš konzu
lat u istu svrhu, kad taj počne ovdje po
slovati a koji isto neće imati fondova u
tu svrhu. Mislimo da i u jednom i dru
gom slučaju, i kad bi ti ljudi uspjeli da

'

koli

simo i tamo preko mora uz današnje vi=:
soke cijene za putovanje i slabu našu va-
lutu, znači neoprostiv luksus i bacanje |
novaca u žepove tudjih  parobrodarskih |
poduzeća baš bez ikakve svrhe i smisla.

Tako da bi ovakova restrinkcija putovanja, —*“ Ž

za sve. slabo situirane, značila samo dobro
djelo i socijalno gospodarsku dobrobit za
pojedince i za čitavu našu narodnu o
nomiju“: E
Ovaj glas kompetentnih izvjestitelja
»Jugoslovenske Države“ i ,Jadrana“ neka
bude opomenom svima koji stvaraju ije

nešen je predive: dg se traži od Vlade, da

Jedno važno ekonomsko. pitanje u Dalmaciji

Obzirom na nastalu krizu u trgovini

sa dalmatinskim vinom, naša Pokrajinska
Vlada obratila se je Trgovačkoj Komori u
Dubrovniku u svrhu da prouči pitanje i
uzroke krize te kako bi se, među ostalim,
moglo omogućiti poljodjelcima u Dalmaciji
da od vina peku rakiju.

U tu svrhu pozvala je Trgovačka Ko-

mora neku skupštinu, koja se je obdrža-
vala 28. pr. mj, a na kojoj su, kako sam.
izviješten,
rakije sa Pelješca, dva.i iz Konavala. d: ne-
ki težaci iz Konavala. noža

pristupila dva trgovca visa i

Između ostaloga na toj Skupštini iz-

x.

pa preko. toga: prelazimo.

mljoradnike u. penji: jer im je: to je
oslon, |

ukine trošarinu pri pecivu rakije, a: ose
primjerenu  trošarinu samo na onu rakij
što dolazi u promet. Proti tome predlogt a
jedan trgovac vina i rakije, radi tobož:
njeg straha da ne bi kriomčarenja nastal
ili bolje, da ne pretrpe njegovi lični int
resi, usprotivio se tome predlogu, tako | a
od većine prisutnih bilo zaključeno. da.
stane trošarina za pecivo rakije.

Ovei ovakove odluke ne spadaju u i k:
otiku riječima, već u nešto sasvim di

Ima raznih uzroka zastoju u vinu,h
mogla bi lako nastati katastrofa za: ze

LE Sie