-—
IZLAZI SVAKE SUBOTE

ID
Vlasnik i izdavač : Odbor Rada“

id

Uprava i uredništvo nalazi se u
Kovačkoj ulici br“ 332. II. kat.

Razgovor dnevno od 11—12 ura. :
Rukopisi se ne vraćaju.

s—
—_————————

Godina ili.
===
Kralj Aleksandar I. No Sprečen bolešću“ du dođem na sa-

hranu Moga Roditelja i da vršim “dia:
Djelo oslobogjenja i ujedinjenja jugo- sku Vlast, ovlašćujem na osnovu či.

“lov renskog naroda usko je .vezano u2 ime
Karagjorgjevića.

Izborom Petra 1. započinje zaključni
period “velike borbe. U iskušenjima, punim
herojskog pregaranja, članovi doma Kara-
gio orgjevićeva ostaju sve Vrijeme dostojni po-
ziva prvaka narodnih. Petru [. , kojeg harni
narod ovjenča imenom Velikog Oslobodite-
lja“, uz bok stoje i njegovi sinovi.

U balkanskom ratu Aleksandar u bor-
bi sa Zeki-pašom . kumanovskom bitkom
ispuni Srbinov zavjet kosovske osvete.

U svjetskom ratu nenazdruživ od svo-
jih. vojnika provede Aleksandar kao vođ
srbijanske armije jednako kroz pregaranja
i pobjede stazama triumfa, da konačno so-
lunskim naletom okruni junačke podvige
svojih ratnika. |

Uz herojsko pregalaštvo uporedo stoji
i visoka ustavna svijest dinastije Karagjor-
gjevića. Petar I. jedan je od najustavnijih
vladara našeg vremena. Ustavne slobode
Njegova su Svetinja. Za člana jedne di-
nastije iz naroda, sa narodom uvijek ve-
zane, koji se ,više ponosi seljačkim ro-
dom, nego svojim prijestoljem“, to je i
prirodno. Kralj Aleksandar u prvoj poruci
varodu pozivlje se na tradicije. stvorene
vladavinom Njegova oca, koji mu može
da bude dostojan uzor. »Objavljujem mome
dragomu narodu, da ću vjeran idealu svo-

građana, štititi državno. jedinstvo i bditi
na svima tekovinama narodnim, koje su
mi u amanet predane“. =,

L
Jugoslovenski narod s .pouzdanjem
pozdravlja novog kralja na slavom. ovjen-

čanom prijestolju svoje države. |

ma

Sedmični pregled |
Proglas Kralja Narodu

Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar
upravio je na 17. 0. mj. ovaj proglas narodu:

Mome dragom narodu!

Slomljen velikim naporima, koje je
od Njega iziskivala predana služba narodu
1 otadžbini ispustio je Moj mili Roditelj,
Njegovo Veličanstvo Kralj Petar 1. Svoju
plemenitu dušu. : <

Ni pod _ najtežim. en sudbine
Nije se Moj Otac pokolebao u svojoj ver-
nosti narodnoj zavetnoj misli. On je u
danima najvećih iskušenja i nesreća saču-
"A0. veru u lepšu budućnost narodnu i

zajedno s narodom prokrčio puteve, koji |

sU doveli vaskrsnuću naroda, pobedi i
slavi. Pod mudrom vladavinom Njegovom,
koja je umela da ceo narod zatalasa i za-
si: za veliki ideal oslobođenja narodnog
bh a4 Za nj zadobije simpatije i pomoć
ratskog ruskog naroda i velikih prosve-
ćenih saveznih država na zapadu izvršeno |
je istorijsko delo oslobođenja i ujedinjenja
ba, Hrvata i Slovenaca u kara narod-
nu dine
Dočekavši tu najveću nagradu od
Yemogućeg Boga za bezprimerne žrtve
Ao 1 Svoga naroda, s kojim je delio
91 dobro, Moj uzvišeni Roditelj mirno
je Zaklopio Svoje oči.
: o vupajući po 56. članu Zemaljskog
ia na upražnjeni Presto i primajući
8 ae .. Vlast u Svoje ruke, objavljujem
ragom Narodu da ću, veran ideali-
Yoga oca čuvati ustavne*slobodne i
tin srađana, štititi državno jedinstvo i
* Di Svima tekovinama narodnim, koje
" amanet predane.

Prav

Ustava Moj Ministarski Savet, da Me > za-
stupa u vršenju Kraljevske Vlasti po Mo-
kanio, a do Mog povratka“ 1
Slava Njegovom  Veličanstvu Kralju
Petru 1. i mir Njegovoj plemenitoj duši f
Živeo narod Srba, Hrvata i Slovenaca!
| | Aleksandar. s. r.
Slijede potpisi sviju ministara.

Sprovod Kralja Petra

U ponedjeljak je dostojnim načinom
prenešeno tijelo Kralja Petra do vječnog
počivališta. Preko dvije hiljade deputacija
stiglo je sa svih strana države da oda za-
dnju poštu velikom Osloboditelju. Puni vla-
kovi dovodili su narod, koji je nagrnuo“
u tolikom broju, da je veliko Vivo
ostalo i bez prenočišta.

Posljednju službu u Sabornoj crkvi.

prije nego je bio zatvoren kraljev kovčeg
obavio je u nedjelju večer patrijarh Di-
mitrije sa metropolitom i episkopom boko-
kotorsko-dubrovačkim. U erkvi bila je kne-
ginja Jelena kao i kneževi Arzen i-Pavle,
predsjednik vlade g. Pašić, maršal dvdra
i nekoliko viših oficira. Kneginja je kraj
oca plakala, a nakon službe stavila svome
ocu u kovčeg veliku kitu žutih ruža, koje
je kralj Petar osobito volio. Odmah zatim
pristupilo se zatvorenju kovčega. Maršal

ga Oca čuvati Ustavne slobode i prava dvora spustio j€ u kovčeg pokraj nogu

jednu malu kitu cvijeća, koje su sabrali
invalidi sa grobova poginulih ratnika. |

> U ponedjeljak počela je vreva naroda
u ranu zoru. Odaslanstva i odjeli vojske
kretali su put saborne crkve, a brojan na-

rod gurao se da uhvati mjesto u ulicama

kuda će proći sprovod.

U 7 sati ušlo je u crkvu pravoslavno
svećenstvo sa /6 vfadika u svojim nasjaj-
nijim odorama i sa Patrijarhom Dimitrijem,
zatim 5 biskupa sa nadbiskupom Bauerom
i biskupom Akšamovićem, pet rabina i
16 muslimanskih vjerskih velikodostojan-
stveuika sa reis-il-ulemom Čauševićem. 72
gardijskih vojnika i nijelo je kovčeg iz crk-
ve. Oko kovčega vrstali su sejčlanovi dvora,
vlade i dvorski časnici. Kovčeg je prekri-

ven crvenom čojom i državnom zastavom

a .njemu je vijenac kraljevske  poro-
dice. Sprovod je krenuo. Napred ide vod

konjičke kraljeve garde, zatim masivan

žut drven hrastov krst s natpisom : Kralj
Petar I. 1544—1921.“ Vojvoda Stepa Ste-
panović, komandant sprovoda, okružen je
je štabom češkoslovačkoga jugoslavenskoga
puka. Iza njih ide 27 pukovnijskih zastava
ovijenih crnim florom, a njima na čelu za-

stava jugoslavenskoga puka češkoslovačke

armije. Slijede invalidi, na njihovom čelu
u ratu oslijepljeli, odred pješadije kraljev-
ske garde, 40 ustaša iz Bosne, drugovi
kraljevi iz ustanka, zatim kraljev bjeli
konj, koga su vodila dva gardijska oficira.
Slijedi 80 četnika u svom živopisnom odi-
jelu sa vojvodom Dovežanskim i Srbićem
na čelu, i opkoljavaju vijence stranih vla-
dara i kraljevske porodice, koje nose
oficiri: mornarice i sokoli, a za njima

 sokoli i sokolice iz svih krajeva.

U povorci kretala se 6 velikih kamijona
visoko napunjenih vijencima, a oko njih
išli su mali četnici u narodnoj nošnji. Iza
jevrejskoga svećenstva na čelu sa rabi-
nerom Alkalajem stupao je reis-il-ulema
Čaušević s muslimanskim svećenstvom,
protestantski duhovnici sa svojim vrhov-
nim pastirom, katoličko svećenstvo s epir

skopatom i nadbiskupom d.rom Bauerom
na čelu, pravoslavni monaški redovi i 80

Poe DS ri i I PEĆ BT AZ OB s Sori #

Jelena u dubokoj crnini, Nj

Polugod. pretplata 1 15. dini g
Za inostr: instyo godišnje

Cijene oglasima: l cm. via e

u širini 1 stupca 3 din. (12 K

Priopćenja i zahvale 10 K šk:
Stalnim oglasivačima poj

#

=

Lo
Dubrovnik, 27. augusta 1921.

Svjetovnih svećenika, 15 vladika srpsko-
pravoslavnih i ruski vladika s patrijarhom
Dimitrijem. Za njima su išli maršal dvora

pukovnik Damjanović s adjutantom i gar-
i Lafetu s kovčegom kra-
ljevim vuku 12 redova pa 4 pješadijška
pardista, a iza lafeta ide više redova ko-
njičke garde. Kraljevskoj porodici na čelu
stupa s desne strane Njegovo Veličanstvo
princ Gjorgje u ratnoj uniformi pješadij-
skoga majora, gologlav, Nj. V. kneginja
V, knez Ar-
zen u generalštapskoj i Nj. V. knez Pavle
u uniformi gardijskoga poručnika. Iza kra-
ljevske porodice slijedili su predstavnici
stranih dvorova rumunjskoga, grčkoga i
republike češkoslovačke, zatim vlada, pred-
sjedništvo parlamenta, narodni poslanici i
oficiri. Iza službenika slijedile su velike
šarolike grupe deputacija naroda iz cijele
države. Povorku su svršavali oficiri svih
redova vojske i mornarice. Na koncu po-
vorke išla je pješadijska muzika i odredi
artilerije.

. Pogreb je veličanstveno u uzornome
redu kretao preko Terazija i spustio se
lagano željezničkoj stanici.

= Cijelim putem od stanice pa sve do
Topčidera stajao je s jedne i druge strane
tračnica narod u gustim redovima da se
oprosti od svoga kralja. Jedan hidroplan
i jedan aeroplan koji su došli iz Novoga
Sada pratili su voz _ do Mladenovca, a za-
tim cijelu kolonu od Mladenovca do To-
pole. Od Topčidera pa sve do Mladenovca

dijskim časnicima.

ostajao je na svakih 100 koraka po jedan
vojnik na konju, koji je zadržavao u redu

narod, koji se je skupljao na polju, da
dade počast mrtvom kralju. Na svim lici-
ma vidjela se tuga i bol. Mnogo ljudi, oso-
bito starci, pak žene udovice i majke po-
ginulih vojnika. i njihove sestre plakale
su. Na svim stanicama stajao je u veli-
kim redovima narod iz mjesta sa civilnim
i vojničkim vlastima i sa svećenicima na
čelu. Sve stanice bile su prekrivene crnim
zastavama. U 13 sati i 10 minuta stigla
su oba posebna voza u Mladenovac.

U 15 sati poslije podne stigla je cijela
kolona u Oplenac. Tamo stoji na vrhuncu
brežuljka bijela crkva u bizantinskom slogu,
djelo Koste Jovanovića i gradjena u formi
krsta. Četiri kupole završavaju krila, a u
sredini je oveća kupola sa sjajnom pozla-
ćenom jabukom i velikim križem. To je
grobnica porodice Karagjorgjevića. Cijeli
brežuljak bio je pun naroda, koji jo ona-
mo dohrlio sa sviju okolnih sela. Iza kako
je tijelo kraljevo preneseno u crkvu,
gdje je pjevano opijelo, fežaci iz Viševaca
rodnoga mjesta kralja' Petra spustili su
kovčeg u kriptu kapele.

Ovaj sprovod, koji će se dugo pamtiti
i spominjati, bio je dostojan zadnji pozdrav
odanog naroda svom herojskom vladaru,
Velikom Osloboditelju.

Zagreb

Zagreb, anemični sluga tuđinskih re-
žima, drznuo se da svrati pažnju naroda
niskim ispadom drskih provokanata, koji
u jednom svečanom času hoće da  oblate
obraz svega Hrvatstva.

Na kraljevu sprovodu nije bilo zastu-
pano zagrebačko gradsko zastupstvo. Što
više pokušalo se da se u istom smislu
utiče i na ostale hrvatske gradove. Ali
Zagreb je stao osamljen. Grobu Velikog
Osloboditelja pohrlio je narod sa svih

strana države i poklonio se njegovoj ve-

likoj uspomeni. ai

Prisustvo onog načelnika, koji je 1914.
god. vratio Karagjorgjeve| ordene, moglo
je da mE sRmo; pe mrlja u svi-

 namira, a Zaton i Slano, koje bi se <

jetloj manifestaciji narodne harno
osloboditelju. I niko je nije zaželio
za njom zažalio. Ali _brvatski dio:
naroda; u ime kojeg ovi ljudi hoć
govore, treba da u zadnjem času
određen stav. Vrdanja je dosta. |

Ovaj je ruzno samo logička ko

brovniku i njegovoj okolici vidimo, da ov
kraj poseduje sve prirodne uslove, koj

potrebni, da se jedan predeo pre
mesto ladanja i stecište stranaca u
stilu. A i mi sami domaći, kad z
vremena obilazimo naokolo, traže
renja, proć io da ima i nešto vie n

ovde ima aa "kojih < drugde ne n
mo i koje vuku i one, koji se nisu. o
rodili.

publike, eldo bi ipak, da još sve ži
onom duhu republikanskih gospara,
su se debelim zidinama ograđivali o sve

vot što traži. današnje doba. Rekao h
je volja za poduzimanjem nečega u ja
interesu ovde jako slaba. Svak s
samo za to, da se zatvori u svoju
da mu tu bude dobro, a za ono,
izvan toga, malo mu je stalo. e

Danas Dubrovnik živi od prošla
bolje od uspomena iz prošlosti, ži:
titula davne slave, koji su već puni ..

čanstvo Dubrovnika vrti između 8 i 124
duša. To su vrlo loši simptomi. Ali it
nade, da ćemo ići na bolje. Bos

Propašću Austro-ugarske, i ostvarenji
naše države mi - smo, naročito gda

Već r možemo opaziti, kako se čitava di :
matinska obala takmi, da čim pre roi ia

nekim važnim životnih pitanjima kog
kraja.
da se izbaci na površinu jedno viti
savremeno pitanje našeg kraja, te | d
o tome u javnosti našoj povede. disku 1S
i provede — po mogućnosti — jedna
bra organizacija grada i sela, čijom Ž
inicijativom vršile sve melijoracije.
duzeća u javnom interesu. |

Ali već sada mora nam biti jasn
ako hoćemo stvoriti ovde uslove.
življenja i razvoja, treba pre svega, d
poradimo na tom, da dobrim komun kaci
jama vežemo grad sa okolicom. Je
obalna željeznica preko“Reke do Sla
i Stona pružila bi Dubrovniku neopisiv
usluga. Ta najljepša naša okolica, koji
danas sastoji od samih vrtova, - prepor (
bi se, i davala bi gradu obilje životi

lako spojilo željezničkom vezom sa i
lom, oteretilo bi grušku luku u pri
sa zaleđem. S južne strane imam :
obalu do kn a s tim bi se gli
učiniti, | | Pod

gh