-— IZLAZI SVAKE SUBOTE ID Vlasnik i izdavač : Odbor Rada“ id Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br“ 332. II. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. : Rukopisi se ne vraćaju. s— —_———————— Godina ili. === Kralj Aleksandar I. No Sprečen bolešću“ du dođem na sa- hranu Moga Roditelja i da vršim “dia: Djelo oslobogjenja i ujedinjenja jugo- sku Vlast, ovlašćujem na osnovu či. “lov renskog naroda usko je .vezano u2 ime Karagjorgjevića. Izborom Petra 1. započinje zaključni period “velike borbe. U iskušenjima, punim herojskog pregaranja, članovi doma Kara- gio orgjevićeva ostaju sve Vrijeme dostojni po- ziva prvaka narodnih. Petru [. , kojeg harni narod ovjenča imenom Velikog Oslobodite- lja“, uz bok stoje i njegovi sinovi. U balkanskom ratu Aleksandar u bor- bi sa Zeki-pašom . kumanovskom bitkom ispuni Srbinov zavjet kosovske osvete. U svjetskom ratu nenazdruživ od svo- jih. vojnika provede Aleksandar kao vođ srbijanske armije jednako kroz pregaranja i pobjede stazama triumfa, da konačno so- lunskim naletom okruni junačke podvige svojih ratnika. | Uz herojsko pregalaštvo uporedo stoji i visoka ustavna svijest dinastije Karagjor- gjevića. Petar I. jedan je od najustavnijih vladara našeg vremena. Ustavne slobode Njegova su Svetinja. Za člana jedne di- nastije iz naroda, sa narodom uvijek ve- zane, koji se ,više ponosi seljačkim ro- dom, nego svojim prijestoljem“, to je i prirodno. Kralj Aleksandar u prvoj poruci varodu pozivlje se na tradicije. stvorene vladavinom Njegova oca, koji mu može da bude dostojan uzor. »Objavljujem mome dragomu narodu, da ću vjeran idealu svo- građana, štititi državno. jedinstvo i bditi na svima tekovinama narodnim, koje su mi u amanet predane“. =, L Jugoslovenski narod s .pouzdanjem pozdravlja novog kralja na slavom. ovjen- čanom prijestolju svoje države. | ma Sedmični pregled | Proglas Kralja Narodu Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar upravio je na 17. 0. mj. ovaj proglas narodu: Mome dragom narodu! Slomljen velikim naporima, koje je od Njega iziskivala predana služba narodu 1 otadžbini ispustio je Moj mili Roditelj, Njegovo Veličanstvo Kralj Petar 1. Svoju plemenitu dušu. : < Ni pod _ najtežim. en sudbine Nije se Moj Otac pokolebao u svojoj ver- nosti narodnoj zavetnoj misli. On je u danima najvećih iskušenja i nesreća saču- "A0. veru u lepšu budućnost narodnu i zajedno s narodom prokrčio puteve, koji | sU doveli vaskrsnuću naroda, pobedi i slavi. Pod mudrom vladavinom Njegovom, koja je umela da ceo narod zatalasa i za- si: za veliki ideal oslobođenja narodnog bh a4 Za nj zadobije simpatije i pomoć ratskog ruskog naroda i velikih prosve- ćenih saveznih država na zapadu izvršeno | je istorijsko delo oslobođenja i ujedinjenja ba, Hrvata i Slovenaca u kara narod- nu dine Dočekavši tu najveću nagradu od Yemogućeg Boga za bezprimerne žrtve Ao 1 Svoga naroda, s kojim je delio 91 dobro, Moj uzvišeni Roditelj mirno je Zaklopio Svoje oči. : o vupajući po 56. članu Zemaljskog ia na upražnjeni Presto i primajući 8 ae .. Vlast u Svoje ruke, objavljujem ragom Narodu da ću, veran ideali- Yoga oca čuvati ustavne*slobodne i tin srađana, štititi državno jedinstvo i * Di Svima tekovinama narodnim, koje " amanet predane. Prav Ustava Moj Ministarski Savet, da Me > za- stupa u vršenju Kraljevske Vlasti po Mo- kanio, a do Mog povratka“ 1 Slava Njegovom Veličanstvu Kralju Petru 1. i mir Njegovoj plemenitoj duši f Živeo narod Srba, Hrvata i Slovenaca! | | Aleksandar. s. r. Slijede potpisi sviju ministara. Sprovod Kralja Petra U ponedjeljak je dostojnim načinom prenešeno tijelo Kralja Petra do vječnog počivališta. Preko dvije hiljade deputacija stiglo je sa svih strana države da oda za- dnju poštu velikom Osloboditelju. Puni vla- kovi dovodili su narod, koji je nagrnuo“ u tolikom broju, da je veliko Vivo ostalo i bez prenočišta. Posljednju službu u Sabornoj crkvi. prije nego je bio zatvoren kraljev kovčeg obavio je u nedjelju večer patrijarh Di- mitrije sa metropolitom i episkopom boko- kotorsko-dubrovačkim. U erkvi bila je kne- ginja Jelena kao i kneževi Arzen i-Pavle, predsjednik vlade g. Pašić, maršal dvdra i nekoliko viših oficira. Kneginja je kraj oca plakala, a nakon službe stavila svome ocu u kovčeg veliku kitu žutih ruža, koje je kralj Petar osobito volio. Odmah zatim pristupilo se zatvorenju kovčega. Maršal ga Oca čuvati Ustavne slobode i prava dvora spustio j€ u kovčeg pokraj nogu jednu malu kitu cvijeća, koje su sabrali invalidi sa grobova poginulih ratnika. | > U ponedjeljak počela je vreva naroda u ranu zoru. Odaslanstva i odjeli vojske kretali su put saborne crkve, a brojan na- rod gurao se da uhvati mjesto u ulicama kuda će proći sprovod. U 7 sati ušlo je u crkvu pravoslavno svećenstvo sa /6 vfadika u svojim nasjaj- nijim odorama i sa Patrijarhom Dimitrijem, zatim 5 biskupa sa nadbiskupom Bauerom i biskupom Akšamovićem, pet rabina i 16 muslimanskih vjerskih velikodostojan- stveuika sa reis-il-ulemom Čauševićem. 72 gardijskih vojnika i nijelo je kovčeg iz crk- ve. Oko kovčega vrstali su sejčlanovi dvora, vlade i dvorski časnici. Kovčeg je prekri- ven crvenom čojom i državnom zastavom a .njemu je vijenac kraljevske poro- dice. Sprovod je krenuo. Napred ide vod konjičke kraljeve garde, zatim masivan žut drven hrastov krst s natpisom : Kralj Petar I. 1544—1921.“ Vojvoda Stepa Ste- panović, komandant sprovoda, okružen je je štabom češkoslovačkoga jugoslavenskoga puka. Iza njih ide 27 pukovnijskih zastava ovijenih crnim florom, a njima na čelu za- stava jugoslavenskoga puka češkoslovačke armije. Slijede invalidi, na njihovom čelu u ratu oslijepljeli, odred pješadije kraljev- ske garde, 40 ustaša iz Bosne, drugovi kraljevi iz ustanka, zatim kraljev bjeli konj, koga su vodila dva gardijska oficira. Slijedi 80 četnika u svom živopisnom odi- jelu sa vojvodom Dovežanskim i Srbićem na čelu, i opkoljavaju vijence stranih vla- dara i kraljevske porodice, koje nose oficiri: mornarice i sokoli, a za njima sokoli i sokolice iz svih krajeva. U povorci kretala se 6 velikih kamijona visoko napunjenih vijencima, a oko njih išli su mali četnici u narodnoj nošnji. Iza jevrejskoga svećenstva na čelu sa rabi- nerom Alkalajem stupao je reis-il-ulema Čaušević s muslimanskim svećenstvom, protestantski duhovnici sa svojim vrhov- nim pastirom, katoličko svećenstvo s epir skopatom i nadbiskupom d.rom Bauerom na čelu, pravoslavni monaški redovi i 80 Poe DS ri i I PEĆ BT AZ OB s Sori # Jelena u dubokoj crnini, Nj Polugod. pretplata 1 15. dini g Za inostr: instyo godišnje Cijene oglasima: l cm. via e u širini 1 stupca 3 din. (12 K Priopćenja i zahvale 10 K šk: Stalnim oglasivačima poj # = Lo Dubrovnik, 27. augusta 1921. Svjetovnih svećenika, 15 vladika srpsko- pravoslavnih i ruski vladika s patrijarhom Dimitrijem. Za njima su išli maršal dvora pukovnik Damjanović s adjutantom i gar- i Lafetu s kovčegom kra- ljevim vuku 12 redova pa 4 pješadijška pardista, a iza lafeta ide više redova ko- njičke garde. Kraljevskoj porodici na čelu stupa s desne strane Njegovo Veličanstvo princ Gjorgje u ratnoj uniformi pješadij- skoga majora, gologlav, Nj. V. kneginja V, knez Ar- zen u generalštapskoj i Nj. V. knez Pavle u uniformi gardijskoga poručnika. Iza kra- ljevske porodice slijedili su predstavnici stranih dvorova rumunjskoga, grčkoga i republike češkoslovačke, zatim vlada, pred- sjedništvo parlamenta, narodni poslanici i oficiri. Iza službenika slijedile su velike šarolike grupe deputacija naroda iz cijele države. Povorku su svršavali oficiri svih redova vojske i mornarice. Na koncu po- vorke išla je pješadijska muzika i odredi artilerije. . Pogreb je veličanstveno u uzornome redu kretao preko Terazija i spustio se lagano željezničkoj stanici. = Cijelim putem od stanice pa sve do Topčidera stajao je s jedne i druge strane tračnica narod u gustim redovima da se oprosti od svoga kralja. Jedan hidroplan i jedan aeroplan koji su došli iz Novoga Sada pratili su voz _ do Mladenovca, a za- tim cijelu kolonu od Mladenovca do To- pole. Od Topčidera pa sve do Mladenovca dijskim časnicima. ostajao je na svakih 100 koraka po jedan vojnik na konju, koji je zadržavao u redu narod, koji se je skupljao na polju, da dade počast mrtvom kralju. Na svim lici- ma vidjela se tuga i bol. Mnogo ljudi, oso- bito starci, pak žene udovice i majke po- ginulih vojnika. i njihove sestre plakale su. Na svim stanicama stajao je u veli- kim redovima narod iz mjesta sa civilnim i vojničkim vlastima i sa svećenicima na čelu. Sve stanice bile su prekrivene crnim zastavama. U 13 sati i 10 minuta stigla su oba posebna voza u Mladenovac. U 15 sati poslije podne stigla je cijela kolona u Oplenac. Tamo stoji na vrhuncu brežuljka bijela crkva u bizantinskom slogu, djelo Koste Jovanovića i gradjena u formi krsta. Četiri kupole završavaju krila, a u sredini je oveća kupola sa sjajnom pozla- ćenom jabukom i velikim križem. To je grobnica porodice Karagjorgjevića. Cijeli brežuljak bio je pun naroda, koji jo ona- mo dohrlio sa sviju okolnih sela. Iza kako je tijelo kraljevo preneseno u crkvu, gdje je pjevano opijelo, fežaci iz Viševaca rodnoga mjesta kralja' Petra spustili su kovčeg u kriptu kapele. Ovaj sprovod, koji će se dugo pamtiti i spominjati, bio je dostojan zadnji pozdrav odanog naroda svom herojskom vladaru, Velikom Osloboditelju. Zagreb Zagreb, anemični sluga tuđinskih re- žima, drznuo se da svrati pažnju naroda niskim ispadom drskih provokanata, koji u jednom svečanom času hoće da oblate obraz svega Hrvatstva. Na kraljevu sprovodu nije bilo zastu- pano zagrebačko gradsko zastupstvo. Što više pokušalo se da se u istom smislu utiče i na ostale hrvatske gradove. Ali Zagreb je stao osamljen. Grobu Velikog Osloboditelja pohrlio je narod sa svih strana države i poklonio se njegovoj ve- likoj uspomeni. ai Prisustvo onog načelnika, koji je 1914. god. vratio Karagjorgjeve| ordene, moglo je da mE sRmo; pe mrlja u svi- namira, a Zaton i Slano, koje bi se < jetloj manifestaciji narodne harno osloboditelju. I niko je nije zaželio za njom zažalio. Ali _brvatski dio: naroda; u ime kojeg ovi ljudi hoć govore, treba da u zadnjem času određen stav. Vrdanja je dosta. | Ovaj je ruzno samo logička ko brovniku i njegovoj okolici vidimo, da ov kraj poseduje sve prirodne uslove, koj potrebni, da se jedan predeo pre mesto ladanja i stecište stranaca u stilu. A i mi sami domaći, kad z vremena obilazimo naokolo, traže renja, proć io da ima i nešto vie n ovde ima aa "kojih < drugde ne n mo i koje vuku i one, koji se nisu. o rodili. publike, eldo bi ipak, da još sve ži onom duhu republikanskih gospara, su se debelim zidinama ograđivali o sve vot što traži. današnje doba. Rekao h je volja za poduzimanjem nečega u ja interesu ovde jako slaba. Svak s samo za to, da se zatvori u svoju da mu tu bude dobro, a za ono, izvan toga, malo mu je stalo. e Danas Dubrovnik živi od prošla bolje od uspomena iz prošlosti, ži: titula davne slave, koji su već puni .. čanstvo Dubrovnika vrti između 8 i 124 duša. To su vrlo loši simptomi. Ali it nade, da ćemo ići na bolje. Bos Propašću Austro-ugarske, i ostvarenji naše države mi - smo, naročito gda Već r možemo opaziti, kako se čitava di : matinska obala takmi, da čim pre roi ia nekim važnim životnih pitanjima kog kraja. da se izbaci na površinu jedno viti savremeno pitanje našeg kraja, te | d o tome u javnosti našoj povede. disku 1S i provede — po mogućnosti — jedna bra organizacija grada i sela, čijom Ž inicijativom vršile sve melijoracije. duzeća u javnom interesu. | Ali već sada mora nam biti jasn ako hoćemo stvoriti ovde uslove. življenja i razvoja, treba pre svega, d poradimo na tom, da dobrim komun kaci jama vežemo grad sa okolicom. Je obalna željeznica preko“Reke do Sla i Stona pružila bi Dubrovniku neopisiv usluga. Ta najljepša naša okolica, koji danas sastoji od samih vrtova, - prepor ( bi se, i davala bi gradu obilje životi lako spojilo željezničkom vezom sa i lom, oteretilo bi grušku luku u pri sa zaleđem. S južne strane imam : obalu do kn a s tim bi se gli učiniti, | | Pod gh