oat ta M VKRna REM OK ge ET eo, E 1 S STRNEDVTJRINA VERO MATER RRPNEt PSVRRMNA ol; Ara i A x: , > S sina God. 1. Župa Dubrovačka, 14 januara 1923. Br. 14. Jugoslavija i Jugoslaveni, Naši najbolji učenjaci i mislioci Strossmajer, Skerlić, Rački, Krek i to- liki drugi nepobitno su dokazali, da su Jugoslaveni jedan narod i samo umjet- nim načinom tuđinci su ga izdijelili, da ga mogu pljačkati, u Hrvate, Slo- vence, Srbe, Bugare, Makedonce itd. Jugoslavenska je misao prodrla u naj- šire slojeve naroda i omogućila stvo- riti dosta veliku jugoslavensku. državu. Međutim tuđince su zamjenili domaći pljačkaši, pa preuzeli i njihovu taktiku, naime, dijeliti narod po plemenima i vjerama tako, da se težaci međusobno | bore i da ne vide što gospoda rade. Nekoliko beogradskih kapitalista htjeli bi da isključivo pod njinovu ,upravu“ dodu Bosna, Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina, ali taj apetit imaju i nji- hovi kolege iz Zagreba, pa im prave konkurencu. Prvima bi dobro došla Velika Srbija, te zato za nju svim sred- stvima agitiraju; drugima bi dobro do- šao plebiscit za Zagreb, i zato finan- siraju agitaciju za plebiscit. “ Ali Bosanci, Hercegovci, Dalmatinci | 1 Vojvođani izjavili su se za Jugosla- viju. U ovim središnjim oblastima ve- Ćina težaka je organizirana u Savezu Zemljoradnika, koji“ nije srpska stranka — kako bi to htio g. Radić, — nego jugoslavenska. Težaci, koji nijesu či- tali program, statut i novine Saveza Zemljoradnika, neka čitaju, pak će znati, tko iskreno i pošteno misli i bori se za jedinstvo i iednakost. Uostalom, kod nas na Primorju, malo ih se usuđuje govoriti proti ju-. goslavenskoj ideji. Nađe se po koji Irankovac, ali ni taj me može navesti pravoga razloga, nego kaže: ne će na- rod u Srbiji, da se prizna Jugoslave- nom, stoga ne će ni oni u Hrvatskoj, pa ne ću ni ja. To ne samo da nije nikakov razlog, nego nije ni tačno. Istina je ovo: u Srbiji se za Jugosla- viju izjavio veći postotak naroda nego. u Hrvatskoj. U Srbiji ne samo zemljo- o radnici, nego i sav proletarijat priznaje se Jugoslavenom, i na pr. srpski trane kovci odhu, ni pokušali, da MJE NIZA | A. al raju ,Srpski radnički savez“, kao što su hrvatski frankovci; ne samo poku- šali nego zaista i provađaju organiza- | ciju ,Hrvatskog radničkog saveza“. Ipak sve te zapreke koje postavljaju protivnici . jugoslavenskog ujedinjenja vrijede koliko pljeva proti morskom valu. Jugoslaveni mogu s puno nade da gledaju u budućnost. Ono što hoće zemljoradnici, proletarijat i najbolji in- telektualci ono mora doći. Živio Jugoslavenski narod od Ja- dranskoga do Crnoga mora. Zadrugarstvo. Podružnica Zadružnog Saveza u Dubrovniku. U iebruaru prošle go- dine pisali smo u ,Rad-u“ i obrazlo- žili potrebu da Zadružni Savez iz Splita otvori podružnicu u Dubrovniku. Kon- cem novembra bio je u Pupi zadružni i kazao nam, fevizor g. F. Ž. Donadini da će: odmah po- Novoj Godini Za- družni Savez otvoriti podružnicu, i u mjesecu februaru održati 8-dnevni za- drugarski tečaj. Ovo da bi i prije bili ostvarili, ali nijesu mogli dobiti pro- | storije: Svakako ovo će puno dorri- nijeti razvitku i učvršćenju zadrugar- stva u dubrovačkoj oblasti. Zadruge su ekonomske organizacije zemljoradnika, i koliko je važna po- litička organizacija toliko je i ekonom- ska, jedna bez druge ne vrijedi. Zemljoradnici u oblasti dubrovačkoj treba da jednom ozbiljno počnu ra- diti na organizaciji zadrugarstva. Na- pominjemo, da zadruge u našoj oblasti ne ć€ moći pravilno raditi sve dotle dokle se ne udruže u svoj oblasni Za- | družni Savez, kao maticu kreditnih za- | druga, koji bi trebao da ima odsjeke : nabavljački, ribarski, uljarski, vinogra- “darski, pčelarski, te sadilaca bihača i sadilaca_ duhana. | U selima imamo. skoro samo kre ditne zadruge, a u nekim nema ni te. Napominjemo, da je kreditna zadruga | samo početak, osnova ekonomskoj -or- ganizaciji jednoga sela.. Da organiza- . cija bude potpuna, treba : ju provesti hp, da se Svi proizvodi mogu zajed: | nički preko zadruga prodavati, a sve potrebštine opet preko. zadruga nabav- ljati. Dakle, svako selo uz kreditnu treba da ima.i nabavljačku. zadrugu, pa i ostale prema zemljoradničkim pro- izvodima dotičnoga sela. Podružnicu Zadružnog Saveza, Sva- kako. možomo smatrati kao jedan Ve-. liki korak konačnoj potpunoj ekonom- skoj organizaciji zemljoradnika u du: a brovačkoj oblasti. Preporučujemo našoj omlanika dk dođe na zadrugarski tečaj, i sve sekretare “,Tež. Sloga“ u našoj i. da izvijeste na ,Zadružnu Mi-: sao“: koliko i kakovih zadruga imaju u svome djelokrugu. »Zadružna Misao“ nema nikakova fonda i stoga ne šaljemo je nikome na ogled izim ,Tež. Slogama“ u na=- šoj obtasti i to samo 1. broj. Zemljo- | i radnici, preiplatite se. na “»Zedružnu. od Misao“ / Šireči ,Zadružnu Misao“ po- a spješit ćete ostvarenje našeg | ideala E zadružnu državu. Tržne cijene. Buhač 6 Đ: unaoe. višnje 69 D; suhe smokve 6 D ; gači 4 D; bajami 7 D; konserva od Moda rajčica 25 D; med 35 D; krumpiri 250 D; ulje 15: D; vino 6 D ; Meso :: govedina 10 D; svinjetina' svježa 25 D; suha 35 D ; teletina 25 D ; brave: | dina LED: par kokoši 38 De i jaja 2:50 cvjetača 3 D; Mlijeko 5 D; sir 20. D; D; prokula 1:50 D ; kupus glavati 5 D; salata 1:50 D, spinjač2 D ; selen 1 D ; petrusin 0.50 D. | Dinar u Cirihu 5:60. Politika: Politička organizacija zemljorad- nika u dubrovačkoj oblasti. Oblasno. Vijeće Saveza Zamljoradnika sačinja- vaju 7 Sreskih Vijeća, a to su: blat- | sko, korčulansko, pelješko, neretvansko, stonsko, dubrovačko i konavosko. | | : Sreska Vijeća sačinjavaju ,Težačke | »Lož Sloga“ Pu u. našoj oblasti imamo, (14 40,0 . Ova organizacija predstavlja nadpo- | nr, "ovičnu većinu sm u oblasti dubro: : 1/1 Sloge“ dotičnoga sreza. NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA o o S nhUČNA BIBLIOTEKA, DU UDROVN K qa ZB 2 a. so40] molimo.