Narodna Svijes RK i TAKSA PLACENA U GOTOVU GOD. XXII — Br. 6//// DUBROVNIK, 14 Veljače 1940 PROBLEM AUKTORITETA I VLASTI Položaj u kojemu se svijet nalazi nikako mije ružičast. Misaoni čovjek neprestano je progonjen pitanjem koje mu se svaki čas nameće: a što će biti sa budućnosti zajednice, ako je sadaš- njost ovakova ? Da je sadašnjost više nego zabrinju- jujuća dokazom su teške ratne prilike, koje su zavladale Evropom i svijetom. Sve ono što današnja generacija pro- življuje samo je posljedica krivih ide- ja, koje su u ranije vrijeme bačene, da ih onda pojedinci a preko njih mase bez kriterija prihvate i po njima udese svoj postupak u pojedinačnom i jav- nom životu. Problem auktoriteta prvi je bio stav- ljen u pitanje i ma tome polju slijedile su sve one teške bitke i sukobi, koji su uspjeli da normalni socijalni život pretvore u skoro pravu anarhiju. Već prvi čovjek doživio je svoju prvu, ali i fatalnu krizu zbog toga, što je htio, da revidira od Boga postavljeni princip pokornosti stvora prema Stvo- ritelju. I Dekalog nije ništa drugo, već način kako da se rehabilitira i povrati ono što je od strane neposlušnog čo- vjeka bilo porušeno u vezi sa prizna- njem auktoriteta Božjeg i ljudskog. Ništa čovjeku nije teže nego li po- kornost auktoritetu, vlasti. A to samo stoga, što je napasnik, poznavajući do- bro psihu čovjeka, uspio da ga prido- bije za sebe da maime otkaže posluh Onome, koji je početak, norma i svrha svakog razboritog ljudskog djelovanja. Harmonija, koja je inače provedena po odregjenim prirodnim zakonima u nerazumnoj prirodi, narušena je samo kod razumnih bića — angjela i ljudi, a to stoga, što ovi — protivno od ostalih bića — imaju razum i slobodu volje. Čovjek, uvigjajući svoju superiornost nad ostalom prirodom — prešao je granicu logičnog zaključivanja, pak je — u težnji da bude prvi i zadnji — pokušao gaženjem vrhovnog auktoriteta da se popne na položaj, koji mu kao ograničenom biću nikako ne pripada. U novije vrijeme liberalizam je po- tencirao nagon za što većom individu- alnom vlasti i položajem. Neograniče- na sloboda bezkompromisno je krčila sebi put sve dok nije došlo do revo- lucija, koje su istina likvidirale dota- dašnje stanje, a stvorile su nove, još teže i zamršenije prilike, koje se mo- gu prispodabljati pravim labirintima iz kojih je veoma težak izlaz. Kriza auktoriteta dolazi najprije u o- biteljskom životu, a zatim se konse- kventno prenosi i ma. socijalne, javne prilike u svim njihovim niansama ili smjerovima, Mentalitet modernog čovjeka toliko je ma krivoj brazdi, da se proglašuje besmislenim voditi računa u obitelji o onom što otac, kao glava obitelji hoće ili naregjuje. Fraza o zaostalosti stari- jih ljudi .— pa makar bili i roditelji — maska je, pod kojom se krije onaj revolucionarni duh, koji neće da priz- ma auktoriteta ni vlasti nad sobom. Društveni život toliko je individua- liziran, da je već postalo aksiomom načelo, koje kaže, da svak može ne samo imati svoje mišljenje, već da to mišljenje može samovlasno i da pro- vede, bez obzira je li ono tačno ili krivo, Ljudi XX vijeka sa nekom ironijom govore o francuskom kralju Ljudevitu, koji je rekao: ,\' etat, c' est moi“, a sami su toliko preuzetni i drski, da u današnje doba gotovo svaki pojedi- nae misli, da je on ne samo obitelj, ili država, nego čitavi svijet, koji ne može niti smije da se upravlja a da se njega — pojedinca — ne uzme za polaznu tačku i normu uregjenja cjelo- kupnogindividualnogi socijalnog života. Ovaj apsolutno pogrešni mentalitet dolazi do izražaja u cjelokupnom sa- vremenom životu u raznim formama pod kojima se on manifestira, pa bilo to u svjetovnom ili vjerskom, crkve- nom pogledu. Kod svega toga nije nimalo utješlji- ljivo, što se pojedinci ili skupine laća- ju svih dopuštenih, a u većoj mjeri nedopuštenih sredstava, da umanje ili ubiju auktoritet onih, koji su snagom naravnog, božjeg, ili ljudskog prava odregjeni i postavljeni da vode, uprav- ljaju i vladaju sudbinom manjih ili većih ljudskih, narodnih, državnih ili crkvenih zajednica. Stoga treba otvoreno osuditi svaki takav nazor odnosno postupak. I oni u kojima još nije utrnulo ispravno u- vjerenje, da je normalni život zajedni- ce uvjetovan samo poštivanjem aukto- riteta božje, crkvene i državne vlasti, u savjesti su dužni boriti se proti kri- vim prorocima, koji su zbog nastra- nosti u shvaćanju auktoriteta rušioci svakog poretka, bez obzira zovu li se komunisti, ili nacijonalisti, odmosno pripadaju li svojim zvanjem ili polo- žajem lajičkim ili kleričkim redovima. Moderni ali pogrešni duh rušenja auktoriteta treba radikalno regenerirati dosljednim i beskomprosnim urgira- njem poštivanja auktoriteta i vlasti, Inače će sve — kako je već i počelo — uaopako i fatalno svršiti. Dokazom su nam teške prilike u kojima se sa- vremeni svijet nalazi. Dib. BEČKI VELESAJAM Izdavanje vizuma za posjetioce Bečkog Velešajma Za putovanje u Njemačku potreban je ove godine ulazni vizum, koji po- sjetioci Bečkog Velesajma dobivaju bes- platno. Preduvjet je, da prijedlog (uz doprinošenje fotografija) za izdavanje vizuma za posjet Bečkog Velesajma, koji se održaje od 10 do 17 ožujka 1940 bude podnesen od zastupnika Bečkog Velesajma. Jamstvo za pravo- vremeno izdavanje vizuma za posjet Velesajma može se preuzeti samo on- da, ako se interesent lično prijavi kod zastupnika Bečkog Velesajma do 20 veljače 1940. Uslijedi li prijava kas- nije, tada se mora računati sa zakaš- njenjem i eventualno sa posebnim troš- kovima. Posjetioci Velesajma se u vla- stitom interesu umoljavaju, da se što ranije stave u vezu sa zastupnikom Bečkog Velesajma, koji je nadležan za njihov rajon. Počasni zastupnik Bečkog Velesajma za Banovinu Hrvatsku i Bravska Banovinu Josip Kulhanek, Zagreb, Ilica 9. : CIJENA Din. 1.50 BALKANSKA KONFERENCIJA U Beogradu je održana početkom ovog mjeseca konferencija država Balkan- skog sporazuma, koja je najvažniji do- gogjaj u posljednje vrijeme. Cjelokupna strana štampa više je dana punila svo- je stupce člancima, koji su se bavili ovom konferencijom. Nije ni čudo, jer Balkan je područje, na kojem se ukrš- tavaju interesi obiju zaraćenih strana. Ti su interesi ekonomske i političke naravi. S ekonomskog gledišta Bal- kanske zemlje posjeduju uslijed pri- rodnog bogatstva u najvećoj mjeri onu vrst predmeta koji su od potrebe za vo- gjenje rata. Sa političkog stanovišta Bal- kan je teritorij, na koji se svode interesi svih u prvom redu centralno-europskih država zbog Mediterana i Istoka. Versajskim ugovorom stvorene su mnoge države, od kojih su neke već nestale, čemu je uzrok pobjeda revi- zijonističke politike, koju osim Nje- mačke dosljedno i energično zastupa- ju Italija, Magjarska, Bugarska i Ru- sija. Revizija mirovnih ugovora tako- gjer je jedan od razloga zbog kojih je Njemačka ušla u rat. Zbog toga se i Italija po našem mišljenju drži u stanju iščekivanja, koje mnogi netočno označuju neutralnošću. Italija je izja- vila, da neće poduzimali nikakove voj- ničke inicijative, a Mussolini je prigo- dom otvaranja akademske godine u novembru rekao, da mir Italije ne smije biti ,imbelle“ t. j. neratoboran. Znači, da Italija ima svoj točno odregjeni plan, po kojemu udešava svoju politi- ku jedne mediteranske velesile i bal- kanske države, Dok s jedne strane velesile vode politiku rata, na moru, u zraku, na kopnu i na diplomatskom polju, dotle se je Italija ograničila na samo diplo- matsku akciju, koju je na prvome mje- stu razvila u vezi sa Balkanom. Si- gurno je, da ova akcija ima u prvome redu za cilj interese talijanske politi- ke, ali se me varamo, ako kažemo, da je politika Italije i njezino držanje u interesu i Njemačke. Italija s jedne strane nije u ratu, a s druge strane nastoji svim silama da države Balka- na ostanu izvan ratnog sukoba. Tu svoju namjeru provodi ona u prvome redu preko Jugoslavije, koja je za ap- solutnu neutralnost. Na Balkanskoj konferenciji uaglaše- na je volja svih država sporazuma, da ostanu neutralne, Taj zaključak po- zdravila je njemačka štampa te izjavi- la da je sa Balkanskim sporazumom zadovoljna. To je zadovoljstvo sasvim razumljivo, jer kad bi i balkanske drža- ve ušle u rat i opredijelile se bilo na koju stranu ni Italija ne bi mogla o- stati mirna, što bi značilo sasvim no- vu situaciju. Ako bi Italija ušla u rat na strani Njemačke onda bi Mediteran bio zatvoren i blokada bi bila mnogo teža — dapače u neku ruku potpuna, Ako bi se pak ltalija odlučila za za- padne demokracije onda bi Rusija po- duzela svoje ratne korake preko Kav- kaza u Magjarsku i ma Balkan, Stoga za sada je moguća samo politika di- plomatskih akcija za održanje neutral- nosti Balkana pod vodstvom Italije, Da bi se moglo osigurati zajednički nastup država Balkana potrebno je, da se urede odnošaji, koji su zbog ver- sajskog ugovora još uvijek nesregjeni radi granica. Magjarska štampa nm. pr. i makon Balkanske konferencije naj- odlučnije naglasuje da se nikako i ni- kada meće odreći traženja onoga šio joj je po Trianonu nepravedno uzeto, Ističe, da će svoje zahtjeve u jednoj odlučnijoj formi postaviti kad bude zgodan momenat, Ti zahtijevi odnose se na granice u prvome redu prema Rumunjskoj. Bugarska takogjer ima svojih zahtjeva. Baš radi toga i Bu- garska i Magjarska vode politiku uskog prijateljstva s Italijom od Versaja pa do danas. Zbog Magjarskih, Bugarskih a i svojih težnja Italija po našem mišlje- nju drži u šahu cijeli Balkan. Balkanski sporazum produžen je istina za drugih 7 godina, ali pitanje je, ne će li se morati u tom megju- vremenu i baš uskoro izvršiti koja ko- rektura na granicama pojedinih bal- kanskih država. Ako se to izvrši na bazi megjusobnih dogovora i sporu- zuma, onda se ne treba bojati sukoba ratne naravi, ako li se pak to ne bude htjelo mirno urediti onda je skoro si- gurno, da će i Balkan ući u ratni požar. — b. Kratke vijesti Norveške žene za rat. U Norveškoj su žene obrazovale dobrovoljački zbor, koji će pomagati vojsci, čim bude pro- glašena mobilizacija. General postao redov. U francu- skoj vojsci služi kao dobrovoljac i pro- sti vojnik bivši kolonijalni general 65- godišnji starac Grancourt, koji je po- znat i kao vojnički pisac. Njegov pri- mjer digao je moral kod običnih fran- cuskih vojnika. Finci u Americi, U Americi živi pola milijuna Finaca, što su se tamo iselili počev od 17. stoljeća. Većina su farmeri, ribari, drvari i trgovci kožom. Njihovu uplivu ima se zahvaliti, što je zueričco javno mnijenje na strani Fin- ske. +: Čovjek izgovori godišnje 66 de- belih knjiga... Neki Švajcarac izraču- nao je, da čovjek prosječno izgovori preko dana 18.000 riječi. To čini na godinu dana toliko riječi, koliko ih ima u 66 omašnih knjiga. Koliko toga čovjek utaman izbrblja u cijelom ži- votu | Tu nije uračunato ono, što čo- vjek pročita, a što čini još jedamput tolik broj knjiga. »Sjeverna zvijezda“ krenula na južni pol. Američki polarni istraživač admiral Byrd krenuo je sa svojom la- gjom ,Sjeverna zvijezda“ u Novu Ze- elandiju i odanle u Zaliv Kitova, da poduzme ekspediciju na Južni Pol. Admiral je opskrbljen svim modernim saobraćajnim sredstvima i tehničkim pomagalima kao nikoji istraživač dosele. Hrvatski duhan. Od 1727 milijuna strukova duhana, što je monopolska uprava odobrila za godinu 1940. ot- pada na Hrvatsku 207 i po milijuna strukova.