Br. m U DUBROVNIKU, 1. MAJA 1920. God. XX. LIST. IJBRIVAVKE IORUPIJE služeno GLASILO | ZA BISKUPIJE KOTORSKU | HVARSKU). Deus....ipse sapientiae dux est et sapieniium emendator. Sap. 7.9. —— _ = —-- - —- hlazi pičetkom svakoga n mjeseca. — Cijena 10 K. na godinu.— — Pisma i novci šalju se na Biskupsku Kurlju. > o doom Biskupska konferencija. Treća konferencija jugoslavenskih biskupa kra- ljevstva SHS vijećala je u nadbiskupskom dvoru u Zagrebu od 13. do 19. aprila, cvaj put u prisutnosti papinskoga nuncija za kraljevstvo SHS msgr. Franja Cherubini. Prisustvovali su: nadbiskup zagrebački dr. Antun Bauer, nadbiskup skopljanski (iz Prizrenu) Lazar Miedia, biskupi: mariborski dr. Mihael _Napotnik, ljubljanski dr. Antun _B. Jeglić, splitski dr. Juraj Carić, mostarski fra Alojzije Mišić, senjski dr. Josip Marušić, banjalučki jra Joso Garić, križevački apo- stolski administrator istočnog obreda biskup dr. Dio- nizije Njaradi, kapitularni vikar sarajevski biskup dr. | Ivan Šarić, biskupi dr. Dominik Premuš i dr. Josip Lang, te kanonik Vlaho Barbić kao zastupnik biskupa dubrovačkoga. Bili su još zastupani od pojedinih bi- skupa: biskup hvarski, kapitularni vikar djakovački i apostolski administrator istočnog obreda za Bosnu i Hercegovinu. Nadbiskup dr. Bauer pozdravio je apostolskog nuncija dajuć izraza radosii svih, što se ova konie- rencija može držati u mazočnosti prvoga nuncija u našoj državi. Apostolski nuncij, zahvaljujući na po- zdravu, izriče svoju radost, što može ovoj koniferan- ciji prisusivovati i izjavljuje, da će rado učiniti sve, što bude mogao na dobro Crkve u SHS. Bile su poslane dvije poklonslvene brzojavke : Sv. Ocu Papi u Rimu i nasljedniku prijestolja regentu Aleksandru u Beograd, na koje je biskupska konferencija primila ljubezne odgovore. U brzojavci na regenta bila je izražena i želja, da se pitanje naših granica riješi čim prije po kršćanskoj pravednosti. Konferemci'a se je ponovno bavila nekim pita njima, koja su bila predmetom raspravljanja ut pri- jašnjim dvjema konferencijama, od kojih neke spadaju u dogovore sa Sv. Stolicom. Osim toga je, uz ostalo, bilo odregjeno potre: bito, da se omogući usavršavanje u bogoslovnim naucima na inozemnim zavodima mladim svećenici- ma i klericima, kojom prigodom se je ponovno poduzelo shodne korake za zavod sv. Jeronima u Rimu. Nacrt o katoličkoj autonomiji bio je uzet na znanje i dostavljen sv. Stolici, ali konačni zaključci moći će uslijediti samo iza riješenja pitanja o komn- kordatu. Glede agrarnog pitanja episkopat ostaje na sta- novištu zauzetom u prvoj konterenciji god. 1918., ali ne može nikako da odobri način, kojim se hoće da provagja agrarna reforma. Želi, da se to pitanje riješi na temelju socijalne pravednosti i zdrave socijalne politike. Episkopat je zauzeo kod sv. Stolice stanovište proti nekim nastojanjima za otrgnuće Rijeke od senj- ske biskupije. Zaključili su se shodni koraci za obezbijegjenje ekonomskog opstanka sjemeništa i za neophodno potrebito povišenje skuparinskih doplataka svećenstvu do konačnog uregjenja pitanja kongrue i pitanja lukna ili redovine, a takogjer i za dolični položaj vojnih duhovnika. Episkopat je konstatovao, da se svećenički re- formni pokret, kako se on sađa ispoljava. u »Prepo- rođu«, protivi u jednome dijelu već poznatim ođlu- kama sv. Stolice, te ga je otklonio i ne može ga pripustiti. Dojduće godine u proljeću bit će održan ple- narni koncil, ako do tada budu riješena sva pitanja naših granica; a prije toga ne će se držati dijecezan- ske sinođe. Zaključena je molba sv. Stolici za dogmatično proglašenje istine o Uznesenju BI. Djevice Marije. Odlučeno je izraditi jedinstveni crkveni molitve- nik za običnije molitve i pozvano društvo kateheta, da čim prije predloži na potvrdu tekst maloga kateki- zma, koji bi imao biti uveden u cijeloj državi; a posebno će biti svećenstvo pozvano na osnivanje, dotično oživljenje udruga kršćanskoga nauka, Bili su uregjeni juridični odnošaji izmegju ka- tolika zapadnog i istočnog obreda, ki o. ibiitsnvoimoosjeneitečsnn