Br. 466.

Merad i zas, Gospodar. žadrnge“.

E Boka Kotorska, 1/IV.
U broju 463 Vašeg cijenj. lista osvrnuo se
je dopisnik na našu »Kotarsku Gospodarsku
Zadrugu«. Nama je milo, što je baš onaj slučaj
s našim seljakom iznešen na javu i što su tim
donekle nadležni upozoreni na nikakav rad te
Zadruge. Pet je eto godina, a ne tri, da je osno-
vana ta Zadruga. Cilj i svrha onih, kojima je na

um palo, da se osnuje, bila je plemenita, ali rad

i nastojanje onih, koji su se birali i bili birani

u upravu, u istinu je nikakovo. Monopolizovali
su upravu u svoje ruke, valjda nadajući se, da

će tim bijednog bokeškog težaka imati u džepu

za svoje političke svrhe. Kad im to nije niti iz

daleka upalilo, obatalili su svaki rad Zadruge.

Od nje postanka, pa do danas, sjednice ni skup-

štine nije bilo. Uprava je ista ona, koja je u

početku bila birana! Mi se čudimo i pitamo, |
kako nadležni u Kotoru, pa ako i neće oni u

Kotoru, a čemu oni u Zadru na plokati Sv. Šime

sve ovo mirno motre? Što se već jednom ne

makne i »Gospodarsko Vijeće« u Zadru, pa po-

zove na red upravu »Kotarske Gospodarske Za-

druge« u Kotoru? Mi tražimo, da se već jednom

uredi stanje »Gospodarske Zadruge«! Tražimo,

da se već jednom prene iz petogodišnjeg drije-

meža i nerada! Duša nas boli kad, promotrimo

rad i nastojanje drugih Zadruga po Dalmaciji i

kad vidimo, koju su oni materijalnu korist imali

do sada u poljoprivredi, a mi? Mi smo u ove

pet godina izgubili najmanje oko 20.000 kruna,

koje smo mogli primiti na razne načine od Vlade.

Ko je svemu ovome kriv? Seljak ne, jer je neuk.

Cijelome ovome gubitku i poljoprivrednoj zastaji

u Boki kriva je »Zadruga«, t. j. nje uprava i

oni, koji su pozvani da ju nadziru. Za danas

prestajemo, i ovoliko nadležni pominji

a ne uredi li se kroz kratko vrijeme ova »Za-

druga« i ne sazove li se opća skupština, na

kojoj će se birati ljudi radini i za narod zauzetni,

u druge ćemo diple udariti !

Tamo-amo po svijetu.

— Glavna rasprava proti ggji. Caillaux, koja
je usmrtila urednika Calmettea, biće u drugoj
polovici mjeseca Juna u Parizu. Odvjetnik Labori
nastoji postići, da optužnica glasi na ubijstvo, a
ne na umorstvo.

— Prošlog je utorka stigla u Mletke, na
povratku sa Krfa, njemačka carska jahta ,Hohen-
zollern“, Čekat će njemačku caricu, da je preveze
u Kri, gdje će s carem proći Uskrsne blagdane.

— U Beogradu je ovih dana održana velika
prosvjedna skupština, proti postupku Talijana u
Trstu prama južnim Slavenima.

— Prema definitivnom programu, italijanski
će ministar markiz Di San Giuliano stići u Opa-
tiji na 15. o, mj.: Poslije tri dana boravka, po-
vratiće se u Rim.

— Američki listovi donose, da će onamo
doći bugarska kraljica Eleonora, da održi kon-
ferense. Tu će da predoči žrtve i bolove Bugara
tečajem rala, te o ekonomskom i finansijskom sta-
nju Bugarske. Tim bi imala da predobije ame-
ričke kapitaliste za zajam, koji želi Bugarska
sklopiti.

— Bugarski kraljevski je par primio prije-
teća pisma, u kojima ga se upozorava, da ne
putuje u Ameriku.

— Opet je na dnevnome redu, što se tiče
novinskih vijesti, pitanje brda Lovćena, to megju
našom Monarhijom i Crnom-Gorom. Prosugjujući
sav kontrast odnosnih vijesti, dolazi se do za-
ključka, da su sve to novosti“ od prvoga Aprila,
po onoj: ,kažu, čuje se, reko, rekla“!

< Prigodom dolaska njemačkog cara na
otok Krf, došao je i grčki kralj sa kraljicom i
prinčevima. Doček je bio vrlo srdačan.

— Austrijski ministar vanjskih poslova, grof
Berchtold, doći će u Opatiju na 16. o. mj, da
se sastane sa italijanskim ministrom Di San
Giuliano.

— U Bukareštu u Rumunjskoj održata je
ovih dana ogromna skupština, koja je prosvje-
dovala proti tlačenju Rumunja u Ugarskoj. Pri-
sustvovali su i mnogi oficiri. General je Stoica
zaključio svoj govor: »Lani smo obračunali sa
Bugarskom, a skoro ćemo i sa Ugarskom!«

— U Haagu održaće se u proljeću god.
1917. treća internacijonalna mirovna konferensa.

— Pariški »Matin« donosi, da će se mje-
seca Augusta sastati u Revalu njem. car Vilim
sa ruskim carem Nikolom.

— U Njemačkoj je usvojen zakon o uve-
denju kazne za dvoboj.

— U tamnici u Baku u Rusiji stupili su
politički kažnjenici u štrajk gladom. Nijedan ka-
žnjenik neće da uzme ni jela ni pića. Državno
je odvjetništvo odredilo prisilno hranjenje.

— U Jokširu u Engleškoj štrajkuje oko
120.000 rudara. Traže poboljšanje ugovora, jer
im je do sada najmanja plaća bila Kr. 375

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

— Prilikom jednog izleta u Ateni, nehoteć
se je utopio u rijeku guverner narodne banke
Valaoritis.

— Kod Briefhane udario je o liticu iran-
cuski parobrod »St. Paul«, i potonuo. Utopilo
se 18 osoba.

— U ruskoj tvornici topova Putilov štraj-
kuje oko 15.000 radnika.

— U Timovu u Bugarskoj tajno je umo-
rena žena pukovnika Bachlevskog. Muž joj je
uapšen pod sumnjom sukrivnje.

— Pod pokroviteljstvom francuske vlade
priregjuje se u Boulogne-sur-Mer od 15. Juna
do 11. Oktobra o. g. megjunarodna izložba za
obrtnost pomorskog ribolova.

— U Hamburgu su posljednjih dana_uhva-
tili toliku količinu razne ribe, da ju više nije
moguće priregjivati.

— U Sjedinjenim Državama sjeverne Ame-
rike uveden je zakon, po kojem ne primaju use-
ljenike, koji ne znaju čitati i pisati.

— Kormilar Podova, koji je upravljao s u-
nesrećenim parobrodom u Mlecima, o kojoj ka-
tastrofi izvijestismo, bio je utekao i za njim ras-
pisaše tjeralicu. Poslije par dana sani se je pri-
javio, u pratnji svoga advokata. List »Unione«
donosi, da je istragom dokazano, da su nesreći
oba kapetana kriva, jer nijesu vršili svoje dužno-
sti. Kapetan je torpedače predan vojenom sudi-
štu. Na parobrodu je svega bilo 63 osobe, od
kojih je 47 spašeno. Utopilo se je 16 osoba, i
sve su lješine nagjene.

Vijesti iz naroda.
Iz Kotora.

(Amo-tamo po Kotoru.) Naša općina po-
sjeduje vlastitu kafanu s perivojem u Kotoru.
To je jedino mjesto, u koje može čovjek zaći i
s prijateljem se porazgovoriti. Mi eto ima neko-
liko, da je i te blagodati riješen ne samo gra-
gjanin kotorski, već i stranci, koji u ove strane
zalaze. Gosp. M. Karaman unajmio je u općine
kafanu i perivoj; unajmio je, da uz svoju t,
posluži pravo i pošteno p. n. publiku. To je i
radio g. Karaman. na svačije zadovoljstvo sve,
do nazad nekoliko vremena. Čim je g. Karaman
smjestio kinematograf u općinsku kafanu, razo-
čarao je svakoga. Nije se niko nadao, da će se
što takova smjestiti u općinskoj kafani. Svak je
mislio, da će i ugl. općinsko upraviteljstvo reći
svoju, ali ono ni makac. Općina nije unajmila
g. M. Karamanu svoje prostorije, da tu smjesti
kinematograf, već jedino za to, da tu drži kafanu.
Općina je, mislimo, imala na pameti, kad je
ugovor s Karamanom sklapala, i strance i gra-
gjane i ostalu publiku, koja tu kafanu pohagja,
kad mu je onako nizak najam udarila; jer najam
je Karamanov sa onim, koga g. L. Korner plaća
općini za trafiku, u velikoj opreci. Mnogi nam
se od uglednih gragjana tuže, da baš u najbolju
uru, kad zagju u kafanu, da čitaju novine i progju
uru vremena, da im je seliti, jer da počinje Kino.
Nama je žao, da se što ovakova odigrava u
općinskim prostorijama, koje su jedino namije-
njene za kafanu, pa ovaj pothvat g. Karamana
osugjujemo a ugl. općinu molimo, nek ovome
stane na put. Nemamo prikladna svratišta, pa eto
sa uvedenjem kina u kafanu Dojmi nemamo ni
pristojne kafane. Tužimo se, što nam stranci ne
dolaze i što se u Kotoru ne zaustavljaju. Oni bi
se zaustavili, ali im neđaju oni, koji su u od-
boru za saobraćaj stranaca. — Novom godinom
uvedeno je u Kotoru i novo svijetlo, o pardonj
ne novo svijetlo, već novi je zakupnik svjetlosti.
On užiže fenjere, kad je njega volja. Jakost im
daje po svojoj želji, nastojeći od svega do svega,
kako će. bolje svoj džep napuniti, Ovo svak vidi,
svak se na ovo tuži, ali se naši ljudi boje u brk
kazati općinskoj upravi u Kotoru, da stane na
put mnogim neredima, stoga mi danas počesmo!

Spomen-dani kroz April:

4/4. 1849. Hrvati razbiše Magjare pod Klap-
kom kod Topie-Bičke.

6/4. 1667. Strašan potres pretvori Dubrovnik
u gomilu ruševina.

8/4. 1905. Umro Juraj Strossmayer u
Djakovu.

13/4. 1670, Petar Zrinski polazi u Beč,

14/4. 1910. Proglašen ustav za Bosnu i
Hercegovinu.

18/4. 1671. Nad Petrom Zrinskim izrečena
smrtna osuda.

27/4. 1809. Turci spale Cetin-grad.

30/4. 1671, Pogubljeni Zrinski i Frankopan,

 

Domaće vijesti.

Mi. Vis. nadvojvoda Eugen u su-
botu je prispio u Zagreb. Bio je u posjeti kod
bana. Ovih dana ima stići u Zagreb i Ni. Vis.
nadvojvoda Leopold, da prisustvuje vojnim vje-
bama.

Dalmatinski sabor po svoj prilici

 

na dan.

biće sazvan polovinom ovoga mjeseca.

Centralna kasa. U Trstu na sastanku
članova upravnog vijeća Hrvatske Štedionice i
Dalm. Zadružnog Saveza polučen je sporazum,
da se osnuje »Centralna kasa« za oba zavoda.
Tim će se djelokrug znatno proširiti :i povećati
finansijska snaga sadašnje Hrvatske Štedionice.

Zamisao o utemeljenju »Centralne kase«
pohvalna je i vrlo potrebita, osobito gledom na
veliki razvoj poslovanja Zadružnog Saveza. Tim
će se pak osnažiti i naša narodna stvar u Trstu,
uvjerenjem da će znatno doprinijeti koliko na-
rodnom toliko i gospodarskom stanju ondješnjih
naših zemljaka. :

Rasprava proti načelniku Splje-
ta, g. V. Kataliniću, radi govora za balkanskih
manifestacija, urečena je za dan 1. Maja u Ce-
lovcu (Klagenfurtu).

100-godišnjica rogjenja Stros-
smayera. Do godine će se u Osijeku na ve-
ličanstven način proslaviti stogodišnjica preza-
služnog hrvatskog velikana Jurja Strossmayera.
Tom prilikom otkriće mu se u Osijeku d
spomenik.

Pitanje dalmatinskog vina. ,Wie-
ner Zeitung“ donosi o dalmatinskome vinu ovo
službeno saopćenje: Austrijska je vlada stupila
sa ugarskom u pregovore, o uvozu austrijskoga
a posebice dalmatinskoga vina u Ugarsku. Posti-
gnut je sporazum, da više neće biti kolektivno
pregledavano sve vino, nego samo pojedine
pošiljke u onim konkretnim slučajevima, gdje bi
se to dokazalo potrebnim. Rezultat će se takve
pregledbe javiti ministarstvu poljodjelstva u Beču,
da se stvar što prije i što povoljnije riješi. Da
se visoki promet vinom izmegju Da!macije i U-
garske podigne, biće izmegju jedne i druge dr-
žavne pole uveden sistem certifikata, kakav već
postoji izmegju Austrije i Njemačke.

Naknadni izbori u Hrvatskoj. U
I. kotaru zagrebačkom bio je izabran kandidat
srpsko-hrvatske koalicije, ban barun Škrlec, sa
522 glasa prama 333 pravaška, a u Karlobagu
bez protukandidata izabran je pravaš g. M. Došen.

Odakle ,,Legi Nazionale“ no-
wac ? Pod ovim naslovom čitamo u »Riječkim
Novinama«, u broju od 19. pr. mj.: Sad razu-
mijemo odakle su oni pusti novci Zadra, Splje-
ta, Dubrovnika itd. za »Legu Nazionale«. T. j.
mi smo to razumjeli i prije, ali sada nam po-
tvrgjuju našu sumnju i sami Talijani. Šalje ih
preko mora »Dante Alighieri«, društvo za podu-
piranje Talijana i talijanskog pokreta izvan kra-
ljevine Italije. I »Dante Alighieri sad živo po-
zivlje Talijane u kraljevini na sve to veće i jače
sakupljanje prinosa. Najvigjenije novine u Italiji,
»Corriere della Sera« itd., pozivlju narod na sa-
kupljanje novca i vele otvoreno: »Naša vlada
mora uvijek budnim okom paziti na sudbinu
Talijana u inozemstvu, ali uz vladu naše udru-
ženje »Dante Alighieri« i radinije i življe od
vlade same, mora da čuva naše interese preko
granice i da širi talijanstvo preko granica«. |
na taj poziv živo se odazivlju Talijani listom.
Sam »Corriere della Sera« dao je 10.000 lira, a
prvi je dan sakupio odmah, preko 80.000 lira.
Jedna je sama štedionica »La Cassa di Risparmio
delle provincie Lombarde« podarila 50.000 lira.
Mi strepimo pred tom novčanom snagom, mi
Hrvati, osobito u Istri, jer »Lega Nazionale za
Istru« dobiti će najveći dio toga novca. Talijani
upriješe svu snagu protiv Istre. Pollačena Istra,
potlačena je i Rijeka, Trst. To i »Družba« sa-
svim dobro znade, pojmi, pa je zato svoje ško-
le podigla sve do ispred tršćanskih vrata i po-
kraj Milja. Nije te škole otvorila, da iznarodi Ta-
lijane, već da spasi Slovence, kojih tamo imade,
Naša Družba jednako spasava i Slovence i Hr-
vate sve u hatar hrvatske misli i jugoslavenstva.
Priskočite joj u pomoć, braćo, jer ako izgubimo
hrvatsku Isttu, mi smo izgubili i Rijeku i nije-
smo očuvali ni Slovenaca ni Hrvata u Trstu. Kad
će u Trst dolaziti osviješćeni ljudi iz »hinterlan-
da« tršćanskoga neće se više talijanski redovi
jačati mladom snagom naše krvi. Jedan od naj-
boljih tršćanskih romansijera je Benco (vidite i
sami Benko, čedo slovenačke krvi). A gdje su
Slatoper, a gdje drugi? Naprijed za Družbu |

Gradnja željezn. pruge Knin.
Pribudić. Od mjesne Trgovačko-Obrtničke
Komore primamo: Sa strane željezničke uprave
raspisuje se javan natječaj za gradnju željezničke
pruge od Knina do Pribudića, Pruga mora biti
predana prometu dne 1. Aprila 1917. Sve pota-
nje obavijesti te tiskanice, formulari ponude, ci-
jena i slično mogu se dobiti kod c. k. željezničke
direkcije u Beču, VI. »Gumpendorferstrasse« 10.,
kao i kod c, k. gragjevne željezničke uprave u
Spljetu. Natječajne ponude imaju biti zapečaćene
predane kod Direkcije željeznica u Beču najka-
snije do 27. Aprila o. g.

Katoličke organizacije za do.
bru štampu. Već je više puta bilo $ pohva-
lom istaknuto zauzimanje katoličkih organizacija
za dobru štampu, napose za »Pijevo društvo“,

 

kojem je svrha promicati katoličku štampu me-

 

God. X.

gju Hrvatima. Mnogo se katoličkih organizacija
kao takovih začlanilo u »Pijevo društvo«, a mno-
go i njihovih članova napose, samo da se što
izdašnije potpomogne dobra. štampa.

. Ali još ima dosta organizacija, koje toga
nijesu učinile. »Pijevo društvo« ih pozivlje, da i
one prema prilikama učine što više za najpreču
potrebu ispred svega: za ojačanje dobre kato-
ličke štampe. Neka bi se u našim organizacija-
ma sakupljalo makar heler po heler za »Pijevo
društvo« !

Razne domaće vijesti. Društvo
»Bog i Otačbina“ na Silbi ovih je dana proslavilo
30-godišnicu svoga opstanka. Ovo je društvo
dosta doprinjelo širenju ondješnje narodne svije-
sti. Cvalo i napredovalo!

— Kovač Stjepan Bekavac u Brelima kod Ma-
karske izumio je štrcaljku bolju od ,Vermorelke“,
jer mlaz bolje i trajnije baca dok manje treba
zamaha. Gospodarsko je Vijeće u Zadru kupilo
izum ovog samouka, i patentovalo na svoje ime,
pod k »Dalmati; sistem Bek 1

— Primamo poziv Hrvatskog akad. društva
»Zvonimir“ u Beču, na svečanu sjednicu u po-
men A. G. Matošu, koju je prekjučer priredio u
dvorani kafane ,Priicher“.

— Kot. Poglavarstvo u Supetru na Braču
dopustilo je gci. dr. Franjki Jichovi iz Češke, da
može vršiti pravo liječništva. To je prvi ženski
liječnik u Dalmaciji.

— Kroz prošlu godinu iselilo se je iz Hr-
vatske i Slavonije 12.298 osoba.

— U Zagrebu je preminuo Bude Budisav-
ljević, nar. zastupnik i novinar, u 42oj godini.
Pripadao je srpskoj samostalnoj stranci. Bio je
NE GE Zastupnik je od god. 1896.

aš sugragjanin g. Frano Lederer ime-
novan 'jč upraviteljem glazbene škole , Zoranića“
u Zadru. Ovo je prva glazbeno-pjevačka škola u
Dalmaciji, po zahtjevima zakona. Škola sada broji
65 učenika i 4 učitelja.

— Odvjetnička je komora u Sarajevu o-
dlučila, da će izdavati svoje zasebno glasilo. Ba-
viće se ponajviše staleškim prilikama i kritikovati
odluke vrhovnog sudišta.

— lsusovac O. A. Puntigam održao je ovo
dana u Beču javno predavanje o Bosni, vrhu od-
goja bosanske omladine i o nuždi, da se u Bo-
sni umnoži kršćanska inteligencija.

— U mjestu Tinju kod Pule uapsiše tali-
janskog gimnazijalca Humberta Piano, sina on-

lješnjeg dobrostojećeg \ , radi špij

u korist Italije. Duže je vremena provodio špi-
junstvo. Za premetačine našli su  vrlo'optereću-
jućeg materijala.

— Ovo dana obavljeni su u hercegovačkim
gradovima izbori za bolesničku blagajnu, Soci-
jalisti su, uza sve svoje varke i makinacije, sve-
strano poraženi. Njihovi su predloženici dobili
tek neznatni broj glasova. I u ovoj su zgodi so-
cijalisti bili Srbi, a Srbi socijalisti, ali ipak Hr-
vati katolici i muslimani sjajno ih pobijediše !

— U Trstu uapsiše činovnika iseljeničkog
ureda »Austro-Amerikane«, predstojnika Rudolfa
Piczulu i Ivana Jahnela. Drž. ih odvjetništvo tu-
ži, da su se ogriješili o & 67 k. z. (špijunaža i
drugo djelovanje, koje ide za tim, da se u ko-
rist neprijatelja oslabi vojska). Ovo je kao od-
mnijev škandala »Canadian Pacifica«, koji je ot-
krio, kako iseljenička društva prevažaju u Ame-
riku vojne obvezanike.

— Urednika zagrebačkog ,Jutarnjeg Lista“
dra, Cihlara uapsiše kao vojnog bjegunca, jer se
nije odazvao pozivu na oružne vježbe.

— Kod Gračanice u Bosni porječkaše se
dva oružnika, rodom Poljaci, te oružnik Galan
hitcem ubije svoga zapovjednika Stefka. Uzrokom
su neki ženski posli.

— Primili smo br. 1. ,Narodnog Jedinstva“,
koje izlazi u Zagrebu svake sedmice, Cijena do
konca godine Kr, 9, Izdavač i odgovorni urednik
je g. Milan Marjanović, Osvrnut ćemo se potanje.
Samo da ne bude i ovo trajat, što no riječ, od
petka do subote, kao i sva Marjanovićeva podu-
zećal

Gradska kronika.

Prolazak njemačkog cara. U su-
botu na 2%. sata poslije podne prošao je mimo
naš grad, na svome yachtu »Hohenzollern«, nje-
mački car Vilim Il, Pratila su ga tri ratna njem.
broda: »Sleipner« i krstaši »Breslau« i Goeben«.
Od Lapadskog zaljeva do Dubrovnika plovili su
sasvim polagano. Sigurno, da je car Vilim sa
palube razgledavao naš grad, uz koji je za prvi
put onako blizu prošao, Kad su došli do otoka Lo-
kruma, dadoše se u pučinu i otploviše put Krfa,

Sjajna akademija u korist Dru.
žbe. Dakle, drugi dan po Uskrsu se približuje.
Zanimanje za ovu akademiju, koja je jedina svoje
vrsti, veoma je veliko, Pripreme su u najvećem
jeku i nade je, da će ovogodišnja zabava nad-
visit sve dosadašnje u svakom pogledu. Program
zabave takogjer dosta jamči za uspjeh, Izabran
je odbor pokroviteljica, koje će svojim prisustvom