Str. 2.

strane sva gotovo inteligencija, koliko u ljudi, koji te strahote i grozote ropski iz-
Rusiji toliko u Srbiji, bilo radi lošeg od-| vode i vrše«.
goja, bilo radi krivih predrasuda Bilo što To Srbija slaba i malena prema kato-
se ne bave vjersko-apologetičnim-historičnim- | licima - nije mogla činiti, ali svoju mržnju
filozofičnim pitanjima bilo što ne haju za | prema katoličanstvu otkrije zabranivši grad-
spoznavanje istine pravi su ateiste ili zgoljni | nju ijedne Crkve u svojoj zemlji, dok oni
indiferentiste, ne vjerujuć, kako se kaže, |u Austriji uživaju potpunu slobodu. Što bi
ni u palicu. Prosti puk leži tako zapušten | Hrvate katolike čekalo u moćnoj Srbiji, toj
u svojem neznanju i najelementarnijih kr- | predstraži Kievskog autokratizma na Bal-
šćanskih istina. To lijepo opisuje franceski | kanu, usprkos konkordata sklopljenog je-
pisac Leervy Boilieu u svojoj učenoj knji-| dino radi političkih razloga, dovoljno nam
zi »Le Cesarisme«. ilustruje postupanje Rusije u prošlosti kao
Žalosno je uprav, da Car »mira« ras- i u sadašnjosti prema Poljacima i Lituan-
paljuje na ovaj način najjaču strast u puku, | cima katolicima, usprkos Carskog ukaza o
gordi fanatizam naime, religijozni fana'izam, toleranciji 1906. koji, po riječima ministra
koji je u prošla vremena nanio toliko ne- Pleve, vrijedi samo za Evropu, ali ne za
volja cijelim narodima. | Rusiju. :
Moskovski autokratizam uz vjerski fa- Svemogući Bog, koji zna i zlo obratiti
natizam združen sa ateizmom i skrajnim u dobro, sačuvao tolike zalutale narode od
slobodnjaštvom uz hladni materijalizam — propasti, sačuvao našu nadobudnu mladež
tri ove združene skrajnosti vode danas rat od raskalašene pokvarenosti, u koju je tje-
proti Njemačkoj i našoj Monarhiji, koja raju bezbožni neprijatelji prave kršćanske
čuva i hrani stečevine cijelog kršćanstva, civilizacije!
biva zapadnu kulturu, pravu slobodu, pra- | Uz našu molitvu, uz vršenje svojih du-
vicu, čast i poštenje. \žnosti, uz samoprijegorni rad svakog na
Dosta je promisliti na prvi uzrok da- svom mjestu za našu sv. katol. vjeru, koju
našnjeg rata, na izdajničko umorstvo Nad- nam namriješe naši pregji, za našeg uzvi-
vojvode Frana Ferdinanda i plemenite nje- šenog vladara Frana Josipa, pravom naz-
gove supruge Sofije, koje fanatička ruka vana »princeps pacis«, za naš dom, za milu
nije smaknula samo kao političke protivni- Hrvatsku, čiji svaki kamen znade nam pri-
ke no jošter kao uzorne katolike. Već se | čati o junaštvu naših pregja u borbi proti
vidi te će se jednom još bolje uvidjeti,
kako u tom srpskom zlodjelu nije samo
srpski prst nego još i ruski uz framasun-
stvo, pod čijim uplivom stoje srpska dru-
štva »Crna ruka« i »Narodna Obrana«.
Kao što je emblem ruske autokracije
knut i ljuta Siberija, tako su i emblem Sr-
bije, te ruske predstraže na Balkanu, bombe
i revolveri. Sve što se ne krsti sa tri prsta,
treba da okuša ta varvarska orugja divljeg
samosilja. Povijest »lux veritatis« ilustruje
nam to dovoljnim primjerima. Za carice
Katarine II., tijesne prijateljice Woltairove,
vidimo sedam  milijona sjedinjenih Grka
knutom i prijetnjom smrti stjerane u pra-
voslavnu Crkvu, ukinuvši kat. metropoliju
Kievsku i mnoštvo Basilijanskih samostana.
Za Nikole I. vidimo sasvim ukinut kat. Ba-
silijanski red, opljačkane kat. Crkve ili pre- o tei e aOE
dane pravoslavnoj Crkvi. Ali najkrvaviji pri- | ei Najstarijega datuma je ,Omladina“, tajno
zor, koji ti srce steže te čeka Božju osvetu, | druženje za ostvarenje velike Srbije, a osno-
jest onaj, gdje Aleksandar ll. u Bijali 50.000 | vano je god. 1860. Srpski knez Mihajlo Obre-

|nam mogu zajamčiti pravi mir, za koji mo-
limo, po riječima psalmiste (;s. 84, 11)
»Justitia et pax osculatae sunt«.

 

Velikosrpska agitacija.

Bečki »Fremdenblatt« javlja o tajnim druš-
tvima, koja rade na tom, da se ostvari sanja o
velikoj Srbiji, pa tim povodom veli: »Eclair« od
25. srpnja piše: Niže donosimo neke potankosti
o tajnim političkim udruženjima, koja rade na
tom, da sjedine sve grčko-istočne Srba u jednoj
jedinstvenoj kraljevini. Do zadnjih godina radili
su u Turskoj, podržavajući agitaciju u Macedo-
| niji. Danas su njihova nastojanja uperena protiv
| Austro-Ugarske, kako se to razbira i iz prekju-

katolika knutom i prijetnjom smrti prisili | nović Ill. umoren je g. 1868., što je na zahtjev

preći u pravoslavlje. Glasoviti pisac franc. | Austro-Ugarske to društvo zabranio, Zbog toga
| umorstva poduzete su u samoj Srbiji protiv

Bezcocis Ho ojemi djelu? 17 eglise m E stroge mjere, a promjenom političkih
que en Polognć«. (ll. vol. str. 409) osvrčući [stranaka oduzeto joj je u veliko njezino zna-
se ma ova grozna progonstva kaže: »rijetko | čenje, Godine 1904. probudila se Omladina, pa
kada ili mikada nije možda povijest zabi-|je počela izdavati svoj list pod naslovom »Omla-
lježila takovih progonstava gledeć na žila- dinski Glasnik«, Srpska je vlada obećala druš-

vost, kojom se provode, gledom i na dugo | tvu svoju moralnu i materijalnu pomoć u svrhu, da
: 8 |se svakom djaku iz Ugarske i Austrije omogući,

jo ijeje Ž = a = Li: kazan, |da provede godinu dana ma biogradskom sveuči-
ne zna čovjek nad čim da se više zgraža, |lištu. Omladina je ostala društvom djaka veliko-

da li nad gjavolskom opačinom onih, koji | srbijanaca. Njezini su pristaše u Budimpešti, Beču,
izmisliše sva ta progonstva ili nad zlobom | Sarajevu, Zagrebu i t. d. Upravljajući se odbor

PODLISTAK.

| stati.

Pet historičkih brzojavka.
(Iz njemačke ,Bijele knjige“) | ii,
L Brzojavka cara Nikolaja caru Vilimu

Brzojavka cara Vilima caru Nikolaju (28., (29. srpnja).
| Radujem se, što si se vratio u Njemačku.

Tvoj vrlo iskreni i odani rogjak
Vilim.

srpnja).
Sa najvećim uznemirenjem čujem o dojmu, U tom toli ozbiljnom času molim Te usrdno, da
što ga je austro-ugarski postupak izazvao u|mi pomogneš. Sramotni rat navješten je slaboj
Tvojoj državi. Bezsavjesna agitacija, koja se od | Zemlji. Radi toga je u Rusiji strašno ogorčenje,
godina ovamo tjera u Srbiji, dovela je do gnju- koje i ja posvenia dijelim, Vidim već unapred,
snoga zločina, komu je pao žrtvom nadvojvoda da se neću moći dugo opirati pritisku, što ga
Franjo Ferdinand, Onaj isti duh, koji je učinio, radi toga na mene vrše, te da ću biti prisiljen
da su Srbi ubili vlastitoga kralja i suprugu mu,  Poprimiti mjere, koje vode k ratu, Da predu-
vlada jošte i sad u zemlji. Bez dvojbe ćeš se i sretnem nesreću, koja bi bila evropski rat, molim
Ti sa mnom slagati, da i nas dvojica, Ti i ja, Te u ime našega staroga prijateljstva, da učiniš
isto tako kao svi suvereni, imademo zajednićki sve moguće, čim bi mogao svoga saveznika uz-
interes ostati kod svoga zahtjeva, da zasluženu držati, da ne ide predaleko.
kazan dobiju svi oni, koji su moralno odgovorni |
za gnjusno umorstvo. U drugu ruku ne puštam | ii.
nipošto s vida, kako je teško Tebi i Tvojoj vladi, |
protiviti se "struji javnoga mnijenja, Imajući na, Brzojavka iki Vilima caru Nikolaju
umu srdačno prijateljstvo, koje nas obojicu o0- | : 10. HODAJ:
davna čvrsto veže, luoću da upotrebim sav svoj. Tvoju sam brzojavku primio, te želim kao
upliv, me bi li Austro-Ugarsku  prinukao, dai Ti, da se mir uzdrži, nu ja ne mogu, kako
poradi oko otvorenoga i udovoljujućega sporazu- | sam Ti u svojoj prvoj brzojavci rekao, postupak
ma & Rusijom. Pouzdano se nadam, da ćeš me Austro-Ugarske držati sramotnim ratom. Austro-
poduprijeti u mom nastojanju, kako bi se od-| Ugarska znade iz iskustva, da su obećanja Sr-

Nikolaj.

nevjerstvu i varvarstvu, tvrdo se nadajmo |
i budimo sigurni, da će svemogući Bog
skršiti silu naših neprijatelja i da će osva-
nut dan triumfa istine i pravice, koje same

| stranile sve poteškoće, koje bi mogle jošte na- |

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

nalazi u Biogradu ; u Pragu izlazi veliko-srbijan-
ski list »Jugoslavija«, koji prima subvenciju iz Bi-
ograda, a uživa naklonost Omladine.

Od nekoliko godina počela je propaganda
ne samo megju sveučilištarcima, već i megju
gimnazijalcima, te ostalim srednjoškolcima u
Bosni, Dalmaciji i Hrvatskom. Ove podružne

Br. 488.

| mnogim brdskim, poljskim i teškim topovima.
| Iz Sarajeva javljaju 24 ov. mj. Neprijatelj,
| koji je još prije no smo počeli operacije prodro
preko Uvca-Vardišta u pogranični kraj, napadnut
je 20 o. mj. i potisnut iz svojih pozicija — je-
dnako dobro izabranih kao što i dobro priprem-
\ljenih — preko granice u pravcu prema Užici.
| Kod ovih borba u kojima je i njemačko
\ odieljenje iz Skadra svojevoljno i slavno učestvo-

 

ije zovu se jug: ka
omladina, vojni zbor mladeži. Uzprkos siromaštva
članova raspolaže Omladina s ogromnim novča-
nim svotama. Omladina je uvukla politiku u

Austro-Ugarske.

2. ,Crna ruka“ revolucionarna vojnička i
velikosrpska liga je društvo, čija je agitacija do-
bro poznata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj
Crnoj Gori i Albaniji. Njezini su agenti radnici
vojske. Sjedište joj je u Biogradu, a subsidija
prima iz Petrograda. Srpska je vlada prema sve-
mu nemoćna; srpski kralj i prijestolonasljednik
često su tek njihove puke igračke. Pašić je pri-
siljen da računa s tom organizacijom, koja je
stara već petnaest godina, a program joj je, da
Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Hr-
vatsku i južnu Ugarsku, te Biograd sa Srbijom
ujedini.

3. ,Narodna obrana“, o kojoj je u austro-
ugarskoj noti češće govora, osnovana je po pri-
lici prije dvanaest godina sa svrhom, da oslo-
bodi Srbe, turske podanike, Ona je organizo-
| vala srpske bande u Macedoniji, naoružavala ih
i bombe im nabavljala, te isplaćivala subsidija.
Uslijed zadnjih balkanskih dogagjaja ona se je
| vanredno razvila. Svoju je agitaciju proširila na
Dalmaciju, Hrvatsku, Bosnu i južnu Ugarsku.

I Uz ove, u neku ruku službene organiza-
| cije, koje su tako rekuć poznata tajna udruženja,
mora se još uzeti u obzir i malene grupe fana-
| tičara, koji rade na ujedinjenju za veliku Srbiju.

Tomu dodaje »Fremdenblatt«, da se iz sve-
ga toga vidi, da se je ne samo kod nas, nego
\i u drugim državama točno znalo o srpskim ma-
| kinacijama i njihovoj opasnosti. Nije to nikakvo
čudo, jer su zastupnici stranih vlasti u Bi d
| imali dosta prilike, da iz bliza promatraju ta ro-

|
pišenie koja su se javno tjerala.

 

 

|

|Sa ratišta.

Na srpskom bojištu.
i Već se može reći, da je naša vojska po-
| bjednica u ratu sa Srbijom. Mjesto za mjestom
| paća u taše ruke, a naša nepobjedna vojska
|mapreduje sve to bolje prama sredini zemlje.
| glavna pažnja položena na koncentraciju naših
|četa na ruskoj granici, ipak se u Srbiji nalazi
dovoljan broj naših, koji se odlikuju i srčanošću
i hrabrošću.

Kratka navala na neprijateljsko područje,
koja je uslijedila od 13. do 19. kolovoza po
jednom dijelu naših četa, dovela do toga, da je

jača od maše, na nas navalila, te uz najveće
žrtve bila natrag bačena. I mi smo dakako pre-

iza kako su ovršile svoju zadaću, dobile nalog,
da se vrate u svoj prvotni pvložaj ma doljnjoj
Drini i Savi, te su ostavile za sobom posve iz-

visočine na srpskom tlu i okolini Šabca, a na
jugu Krbije čete, koje su iz Bosne provalile, uz
neprestane bojeve, dogjoše i zauzeše Valjevo.

[Iz Beča je javljeno 20 ov. mj., da su naše
čete 23 klm. zapadno od Zemuna prešle Savu i
zauzele Obrenovac.

Dne 20 i 21 ov. mj. vodila se žeštoka
borba istočno od Višegrada i Ruda. Naši su na
| čitavoj liniji potisuuli 30 srpskih bataljuna sa

bije, ako stoje samo na papiru, posve nepouz-
dana. Po mom nazoru ima se postupak Austro-
Ugarske smatrati pokusom, kako bi se dobila
potpuna garancija, da će se srpska obećanja i
ostvariti. U tom me nazoru jača izjava austro-
ugarskog kabineta, da Austro-Ugarska nema na
umu nikakovih teritorijalnih osvajanja na račun
Srbije. S toga mislim, da je Rusiji posvema mo-
guće, ostati na očigled austro-ugarskog-srpskog
rata u ulozi motrioca, a da tim ne uvuče Evropu
u najstrašniji rat, što ga je ikada doživjela. Ja
mislim, da je direktni sporazum megju Tvojom
vladom i Bečom moguć i poželjan, sporazum,
koji nastoji moja vlada — kako sam Ti već br-
zojavio — unaprijediti svim silama. Dakako da
bi vojničke mjere Rusije, koje bi Austro-Ugarska
mogla smatrati grožnjama, pospješile nesreću,
koju nas dvojica hoćemo da zapriječimo. Potko-
pan bi bio i moj položaj kao posrednika, koju
zadaću sam vrlo pripravno preuzeo, kad si se
pozvao na moje prijateljsvo i pomoć.

 

Vilim.
Iv,
Brzojavka Cara Vilima caru Nikolaju
(30. srpnja).

Moj poklisar imade nalog upozoriti Tvoju
vladu na pogibelj i teške posljedice mobiliza-
cije, Isto sam Ti rekao u svojoj zadnjoj brzojavci,

| Austro Ugarska mobilizovala je samo proti Srbiji

 

sva srednja učilišta svih južno-slavenskih zemalja

| Premda je — prama službenom komunikeju —

skoro čitava srpska vojska, numerički mnogo

trpjeli gubitaka, pak su 19. kolovoza naše čete, |

nemogloga protivnika. Naše čete zaokupile su /

| valo, naše su čete — pored teškog terena i u-
| porne obrane jačeg protivnika, koji se uwalazio
| u dobro smještenim neprijateljskim utvrdama —
borile uprav divnim elanom te su dokazale, da
| su prožete hrabrošću, preziranjem smrti i onim
| duhom, koji je c. i: kr. vojsku vodio k slavi i
časti u stoljećama dugoj povijesti.

Vojni zborovi, sastavljeni od momčadi iz
| svih krajeva monarhije, sa jednakom su hrabro-
| šću i preziranjem smrti izbili ogorčenomu, bro-
jem jačemu i ratu vještomu neprijatelju vrlo
pogrešnu misao iz glave, da je srpska hrabrost
nesalomljiva.

Njemačko je odjeljenje platilo svoju hra-

oficira i 21 momak.
Nečovječan postupak srpske vojske.

C. i kr. dopisni ured javlja 25. augusta:
Srpska vlada tvrdila je španjolskom poslaniku u
Bukureštu u jednom brzojavu potpisanom od mi-
nistra predsjednika Pašića, da je austro-ugarski
glavni vojni stan naložio zapovjednicima četa,
koje su prodrle u Srbiju, da unište usjeve na
poljima, da popale sela, da ubijaju stanovnike,
ili da ih zarobe. Srpska vlada moli španjolskog
poslanika, da stavi do znanja austro-ugarskoj
vladi, da će Srbija biti prisiljena latiti se repre:
salija oštrije prirode, na što je ovlaštava megju-
narodno pravo.

Sasma je bjelodano, da Srbija hoće, da pre-
duhitri ovim smišljeno lažnim prikazivanjem
one prigovore, koje će austro-ugarska vlada biti
li onako prisiljena da prije ili poslije stavi protiv
| faktičnih držanja Srba u ovome ratu. Već dosa-
| dašnji izvještaji govore o raznim okrutnostima
| oe vojske, o držanju srpskih vlasti i navije-
| nog stanovništva, što se protivi megjunarodnom
pravu. Kod Šapca nagjeno je nekoliko puta iz-
| nakaženih mrtvih tjelesa maših vojnika. Srpska
redovna vojska rado puca na naša vojna prebi-
VRŠI: Cak i srpska djeca učestvuju u tim zvjer-
Stvima.

I 1 \

 

| g korespondencija« javlja iz
| dobrog izvora: Kao što doznajemo iz dobrog
| izvora, srpskim odjeljenjima, koja su bila potu-

čena od naših četa, zapovijedali su ruski oficiri,
| koji su ušli u srpsku vojsku kao dobrovoljci.

| Sa Crnogorske granice.
|

Ratni tiskovni stan iz Beča javlja, da su od
| 20. augusta Crnogorci pucali na Kotor, ali bez
| bitnog uspjeha. Naša je tvrgjavna i pomorska
artiljerija odvraćala vatru sa vidno velikim uspje-
|hom. — Kod Trebinja vladao je mir. — Na Bi-
| lek su neprekidno Crnogorci pucali, ali uzalud,
»Siidslavische Korr.« javlja iz Niša, da je
| onamo stigao crnogorski princ Petar, da preuzme
jedno zapovjedništvo u srpskoj vojski, i da kod

srpske vlade isposluje pomoć za Crnu Goru, jer
da je onamošnji položaj postao vrlo težak.

| Prema službenim vijestima iz Cetinja, sa
| križara »Zente«, koji bi imao biti potopljen u
boju sa francuskom mornaricom dneva 16/8.
spasilo se je na crnogorsko zemljište 14 pod-
časnika i 170 momčadi, izmegju kojih 50 ranje-
nih. Stavljeno je u izgled, da će imena spašenih
biti u skoro vrijeme objelodanjena. Sve ostale
vijesti raširene u inozemnoj štampi o gubitcima
austrougarske mornarice, koje. stoje u svezi sa
| pomorskim bitkama u Jadranu, sasvim su iz-
mišljene.

| Sa ruske granice,

| Borba kod Zaloce svršila je potpunim po-
| razom Rusa. Kad su Rusi vidjeli, da su opko-
\ljeni, počeli su u strahu bježati. Da zadrže naše
| čete, razrušili su Rusi most preko Zbrucza, nu
| zaboravili su, da na drugoj strani stoji još jedno
| jako odjeljenje njihovih ljudi. Ovo su odjeljenje
| naše čete potpuno uništile. Dvadeset Rusa i isto
| toliko konjskih lešina pokrivali su bojište. Osim

|i to samo jedan dio svoje vojske. Ako Rusija
| mobilizuje proti Austro-Ugarskoj, kako to sad
biva prema Tvom i Tvoje vlade saopćenju, ote-
goćuje se, ako ne onemogućuje, uloga posred-
nika, koju si mi prijateljski povjerio, te koju sam
na Tvoju izričitu molbu preuzeo. Sva težina od-
luke počiva na Tvojim ramenima; ona moraju
nositi odgovornost za rat ili mir,
Vilim.
V,
Car Nikolaj caru Vilimu (30, srpnja).

Hvala Ti od sveg srca na hitrom odgovoru.
Danas šaljem Tatiševa* s uputama. Vojničke
mjere, koje sad stupaju na snagu, zaključene su
već prije pet dana: i to s obranbenih razloga
proti pripravama Austrije. Ufam se od svega
srca, da ove mjere ne će nikako zlo djelovati
na Tvoj položaj kao posrednika, koji ja vrlo
visoko cijenim. Mi trebamo Tvoj jak pritisak na
Austriju, da dogje do sporazumka s nama.

Š Nikolaj.
Suvišno bi bilo ove historičke brzojavke
popratiti makar ciglom riječju. One pokazuju
jasno svu himbu Rusije, koja je na podli način
hotjela izrabiti cara Vilima u svrhe, koje se di-
rektno protive njegovim nakanama.

*_ Tatišev je osobno caru Vilimu pridijeljeni
vojnički zastupnik ruskoga cara.

 

 

 

brost smrću triju vojnika, dok su ranjena dva “