kini

đa

Str._2.

Udruženim dižavama, Mijo Trčak i dr. Pavelić,
Kad je prvi govornik spomenuo Njegovo Veli-
čanstvo cara i kralja Frana Josipa, zaorilo je
klicanje, koje je potrajalo više
časova. Skupština je jetjećakno sred oduševljenih
manifestacija prihvatila rezoluciju, gdje se opro-
vrgava kriva tvrdnja srbijanskih organa, kao da
Hrvati ph srpskom plemenu, te da ih je
-Ugarska podjarmila i pokatoličila. Rezo-
lucija se svršava izjavom, da skupština odlučno
osugjuje ono malo Hrvata, koji su šurovali sa
Srbijancima i tako postali izdajice svojeg vlasti-
tog naroda.
»Chicagoer Abendpost« upotpunjuje izvje-
štaj o ovoj skupštini govorom, što ga " O
Trčak, koji je megju ostalim kazao: Na tvrdnju,
kao da se Hrvati osjećaju braćom  Srbijanaca i
Rusa, najbolji je odgovor zamjerna hrabrost, s ko-
"ie se hrvatske RTA u austro-ugarskoj vojsci
re za cara i kralja,

 

ao i činjenica, da su 95
postotaka hrvatskoga naroda vjerni vladalačkom
domu, i ako živo radi rubalj. To je bio pro-
svjedni meeting protiv skupštine, koju su prire-
dili Srbi na pobudu srpskog konsula u New-
Yorku i kojoj su prisustvovali Slovenci i malena
grupa Hrvata, ukupno oko 300 osoba. Ova je
skupština burno protekla, jer su mnogi govor-
nici naišli na žestok otpor, napose sa strane
Hrvata Krmpotića.

Naša ironta prama Rusiji.

Javljaju iz ratnog novinskog stana 24.
aprila :
. Pošto je sada evo i treće prodiranje ruskoga
oružja suzbijeno, ne će biti bez interesa, prikaže
li se u kratko, kako je za vrijeme mnogih i du-
h bojeva sad jedna sad druga strana zadobiva-
la prostora. To se objašnjava frontom, što je sa-
da drže savezničke vojske; prama ovoj fronti
nalaze se neprijateljske linije u glavnom u ma-
loj udaljenosti. Ispuste li se s vida pojedine sku-
ine, što ih Nijemci drže na ruskom tlu, da ta-
ko žaštite Nemel i Tilsit, spomenuta saveznička
fronta polazi od Njemena u posve zatvorenoj crti
pa ide sve do rumunjske granice istočno od Čer-
movica. Na sjeveru je fronta podosta otisnuta

preko granice istočne Pruske i za tim siječe za-

padno područje ruske Poljske, u glavnom idući.
pored rijeke Bzure, Rawke i Nide; rusku Poljsku |
siječe u dva nejednaka dijela, od kojih je daleko |
veći dio u posjedu saveznika. Onda ironta ide,
užno od Visle na galičko tlo. Donji Dunajec,

iala i pravac, što ide područjem se
ovdje čine jedan otsjek, koji dijeli zapadnu Ga-
liciju, što je u našem posjedu, od srednje i is-
točne Galicije.
Po tom se pravac fronte okreće prama is-|

toku i u glavnom ide Karpatima. Nu ne valja.
misliti, da su Karpati zatvorena, cjelovita visoka

mim brdima i visovima, koja i s ovu i s onu
stranu ugarske granice pruža veoma mnogo po-
voljnih položaja. Nakon dugih bojeva Rusima je
bio posvema spriječen prodor u području uvale
klanca Dukle, pa su se tako morali zadovoljiti

 

dručjem sedla Kunjecne,

kosa: to je široka zona, ispunjena mnogobroj- čkim četama da dobiju na prosloru, te je tako

time, što su tek neznatno pomaknuli svoje po-

ložaje na ugarsko tlo na pravac Zboro-Sziropko-

Virava. »

Dalje prama istoku ironta ide ravno ugar-
skom granicom, da onda brzo pregje na galičko
područje, pa odatle ide tako, da sjevero-istočno
od Horodenke hvata Dnjester, te napokon obu-
hvata svu Bukovinu s izuzetkom maloga trokuta
kod.Nowosielica istočno od Černovica.

U glavnom, ruski se dobitak ograničuje na
one dijelove istočne Galicije, što su neprijatelju
bili prepušteni nakon bojeva kod Lavova. Velika
druga ruska ofensiva nije Rusima mogla da omo-
gući, da osiguraju u čitavom opsegu one dije-
love ruske Pojske, što su zapadno od Visle ; na-
protiv, kad_je neprijatelj bio natrag protjeran,
posljedica je bila, da nam je morao prepustiti
veliki dio ovoga područja. Jedini uspjeh od te
njegove ofensive bio mu je taj, da se je kona-
čno zaustavio na Dunajcu, dočim mu je naskoro
bilo oteto sve ostalo, što je bio osvojio za one
ratne faze, naime ugarsko DONE do Homone
i posjed Bukovine. Treća velika ofensiva Rusima
je u svemu donijela to, da su zaposjeli u uvali

ukle komad, širok pet do deset kilometara. U-
zaludna su im bila sva nastojanja, da se i opet
dokopaju klanca Užoka.

KOLE

dijeljivanjem medalja i dozvolom novčane pot-
pore iz državnih srestava za tu stvar. Nadalje se
u mirno doba dozvoljava pošiljkama pomoću go-
lubova, kad ih šalju društva, popust u transportu.
A posljedica ovoga jest to, da danas Njemačka
u sudbonosnim danima imade spremnu vojsku
golubova od nekoliko stotina hiljada, jer Savez
društava za gojenje golubova pismonoša sam
broji 18.000 članova. Golubovi same vojne uprave
nalaze se u tvrgjavama u velikim golubinjacima,
u kojima se često ima po nekoliko stotina. Ću-
vanje, njegu i treniranje ovih golubova vrši za
to odregjena momčad pod upravom oficira.

Što zapravo daje sposobnost ovim malim
pernatim stvorenjima, da opet nogu naći svoju
postojbinu na stotine kilometara, to je do danas
ostala tajna. Mnoge su teorije bile postavljene,
megju tima i najvjerojatnije i najnepriličnije. Ali
na posljetku nije glavna stvar »kako«, nego su
odlučujuće činjenice, koje čvrsto stoje. Izučavanje
golubova počinje već u četvrtom mjesecu sa ina-
lim lijetanjem, pa kako bivaju stariji, zadaju im
se sve veće udaljenosti, dokle ne dostignu — 4
to je kod osobito osposobljenih — najviše 1000
do 1200 kilometara. Brzina lijeta je naravno od-
visna od vjetra i vremena, te koleba poprečno

MET

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

gju Maase i Mosele poauzeli si Nijemci žestoke
navale, te su prodrli za nekoliko kilometara sve
do Combresa i zauzeli mnoge važne pozicije i
zarobili nekoliko stotina Francuza. Poznata vi-
sina Hartmannsweilerkopf došla je ponovno u
njemačke ruke.

Sa turskog ratišta skore su vijesti javljale,
da su prevozni brodovi za desetak dana pre-
važali savezničke čete iz Aleksandrije put Dar-
danela, te da se radi o pokušaju iskrcanja na
poluotok Galipoli kod Bulairskog tjesnaca. I doi-
sta je brzojav iz Carigrada javio, da su dne 25.
aprila neprijatelji pokušali, da pod zaštitom rat-
nih brodova iskrcaju čete na četiri mjesta na za- |
padnoj obali poluotoka Galipoli. :

Ono neprijateljsko odjeljene, što se je is

Naša podmornica potopila francuski
krstaš ,,Leon Gambetta“,

Zapovjedništvo mornarice izdalo je 28. pr.
mj. ovo saopćenje :

Naša podmornica broj 5, pod zapovjedni-
štvom poručnika linijskog broda Gjura vit. Trappa,
izbacila je torpedo na francusku ratnu oklopljenu
lagju krstašicu »Leon Gambelta«, te je francuska
lagja po

genzia Stefani javlja iz Brindisi 28. aprila:
Austro-ugarska podmornica torpedovala je prošle
noći oko 1! sata francusku ratnu lagju oklop-
ljenu krstašicu »Leon Gambettu« na mjestu, koje ;
je udaljeno oko 25 morskih milja južno od Santa |
Maria di Leica. Krstaš se je nasukao da ne po-|
tone. Broj do sada spašene momčadi od posade |
»Leon Gambette« iznosi 108, a prevezle su ih|
ribarske barke u prostorije semaforskog osoblja
u Santa Maria di Leuca.

| >Leon Gambetta« je torpedovan na mjestu,
što je udaljeno 20 milja od talijanske obale. Po-
glavar semaforske stanice pohitio je s brodicama
u pomoć. »Leon Gambetta« bio je silno nagnut,
pa je pustio da ga goni južni vjetar. »Gambettu«
su napustili i onda ga je nestalo. Francuski čas-
nici drže, da je brod izgubljen, jer je silno ši-
roka šupljina, što ju je torpedo učinio, a voda je
provalila u prostor za strojeve. Iz Taranta su o-
tišli pomoćni brodovi i liječnici. »Tribuna« misli,
da je austro-ugarska podmornica u osvit dana
otplovila iz Kotora, da je plovila po bijelom da-
nu, a da nije ni jednom zaronila. O zahodu
sunca zaronila je, a po noći je opet izišla na
površinu morsku. Odavna se je znalo da tri iran-
cuska raina broda krstaša tipa »Leon Gambette«
plove tamo amo imegju malih otoka, što su iz-
megju Krfa i ltalije. Rrgjavo vrijeme, pa olujno
more i magla pomagali su akciju podmornice,
koja je operisala pri mjesečevu sjaju.

Agenzia Stefani javlja iz Brindisi: Radi pri-
jeke nužde da se pomogne brodolomcima s »Le-
ona Gambeltte«, otplovile su talijanske torpednjače
i lagje za vlačenje u Brindisi i Taranto.

»Leon Gambetta« je francuski ratni krstaš
s oklopom. Gragjen je 1901. godine sa 12.600
tona deplasmana i 20.500 konjskih sila. Duljina
širina 21:4 metra. Brzina |

krcalo kod Teke-Burnu, jurišem na bajunete ba-
čeno je u more.

Neprijateljske čete, što su se bile iskrcale |
kod Ari-Burni, bile su protunapadajem bačene na- |
trag na obalu, nakon što su pokušale bile, da|
pogju naprijed. Jedan dio ovih četa nagje se pri-
siljenim, da po noći svim trkom pobjegne na
brodove.

Turske čete uspješno nastavljaju svoje na-
adaje ma svim frontama. U isti mah se je pila |
približala neprijateljska mornarica u nakani, da|
s morske strane provede forsiranje dardanelskog
ijesnaca, ali se je ta ratna mornarica morala da

pednjača, dočim je druga teško oštećena. Ovu
su odvakli u pravcu prama Tenedosu.

Dne 27 nije neprijatelj s morske strane po-
duzimao nikakovih pokušaja protiv moskog
tjesnaca.

Dne 28. aprila javio je Carigrad službeno
izvješće, da su očišćene od neprijatelja obale
Sigindere zapadno od Seind-il-Bahra:

»Neprijatelj, što se je bio iskrcao blizu
.Kapa-Tebe, nastojao je, da se pod zaštitom vatre
sa svojih brodova održi u svojim odrambenim
položajima. Jučer su (u utorak) jutrom naše čete
na juriš zauzele te položaje, i neprijatelja na svoj
liniji prisilile na uzmak uz izvanredno teške ne-
prijateljske gubitke.

Onaj dio bjegajućih neprijatelja, što je le-
tio prama moru, uskočio je u barke i svom se
brzinom udaljio, dočim onaj dio, koji nije mo-

mu je 146:5 metara, a
mu je u satu 23 uzla. Opremljen je bio sa 46 izbieći a
EO gao izbjeći, predao se hrpimice.
topova, a posada mu je bila jaka 704 momka. Tužer u 4i/a sata po podne javljeno je, da

su neprijateljske čete — a računa se, da ih ima
četiri brigade — na obali kod Kapa-Tebe natje-
rali u more. Neprijateljski krstaš je sa slomljenim
jarborom i provaljenim zadnjim dijelom odvučen
ma Tenedos. Metci našega topništva pogodili su
i neprijateljsku prevoznu lagju, pa je ona poto-
nula pred Ariburnuom>.

Vijesti iz naroda.
Iz Visa.

(Raspust Općine Viške) Napokon dočeka-
smo davno Željeni i pravom očekivani dan, da
prestane samovolja i nepravda, koja je od više
godina vladala ovom općinom u pogledu svih

 

Sa ratišta.

Nakon što su na sjever om ratištu navale
u Karpatima, u predjelu už g klanca, bile
odbijene, dale su se naše , jemačke ćete na
ofensivu u tom dijelu fronte. 1.4 žestokih navala
uspjelo je našim hrabrim četama, da jurišem
osvoje visinu Oštri Vrh, a priključenim njema:

neprijatelj bio izbačen sa svih pozicija oko do-
line Orawe. Borbe su se nastavile, pa je jedna
naša grupa uspješno. navalilg na ruske pozicije
kod Koziowe, i osvojila im v: upo ište i za-

 

robila preko 1000 ljudi, Žestok, :us' protuna- | onih općinara, koji nijesu bili ponizni sluge viš-
padaji bili su junački odbije!..-i- i> e gubitke| kog viteza, ili koji se nijesu ubrajali u bližu po-

niznu svojtu, ili namještenike, ili u zalutale de-
mokratske težake, Svršila je ta era, i nadamo se
da se neće ista nikada više povratiti. Kada bi se

po Ruse, jer su dva ruska bataljona bila gotovo
sasvim uništena. Odregjeno zalim proganjanje
neprijatelja pribavilo nam je 26 šančeva i mnogo
ratnog materijala. Na drugim djelovima Karpat- | pak povratila, bila bi na sramotu vijeka, u ko-
ske fronte dolazilo je do osamljenih topničkih | jem se živi i u kojem ne može i ne smije da
borba. Tako isto u ruskoj Poljskoji u zapadnoj bude razlika izmegju općinard, koji kada snose
Galiciji. Na gornjem dijelu sjevernog ratišta Ru-| iste terete imaju pravo i na iste dužnosti. Ima
si su navalili na dva položaja kod grada Ciccha-| više godina da smo se mi pravaši ovdje borili
nowa, ali su bili odbiveni. proti. nasilju i nepravdi, a pomagalo nas je što

Na zapadnom ratištu mješte razglašene | je boljega u mjestu, ali sva naša većina nekom
francuske ofensive i silnog broja engleških četa, magičnom silom, 0 kojoj je najbolje znao pro-
koje da se prevažaju u Francusku, započela je | tivnički štitnik iz Hvara, (čija je zvijezda nedavno
iznenada njemačka ofensiva, koja se je najprije | polamnjela), pretvorila bi se u manjinu, i tako
dala na to, da u Flandriji očisti od protivnika| bi uvijek podlegli; dapače i formalni su »razlozi«
predjel istočno od Yserskog kanala. U navalama | našu većinu od 8 glasova pretvorili kod zadnjih
kod Yperna prodriješe njemačke čete za deset popunidbenih izbora — U manjinu. Tješimo se,
kilometara u širini i nakon žestoke borbe izvoj-| da pravda nije još iščezla, te da su protivnici
štiše prelaz preko kanala na dva mjesta, i nasta-| sami sebi posjekli noge. Slavni goropadni »paša«
više prodiranjem do Lizerne. Ova je ofensiva do- | izgubio je sav svoj upliv i megju svojim kada
vela Nijemcima u ruke do sada sedam mijesta, | je htio da znatno optereli ovaj puk silnim na-
koja su Englezi bili jeko učvrstili, te preko 5000| metima, € da se tim plate uzaludni i suvišni tro-
zarobljenika, 45 topova i mnoštvo ralnog male-| škovi, učinjeni od njega 1 njegovih savjetnika,
rijala. Opazit je, da se je tu borila proti Nijem- | na štetu ovog pučanstva. Neko je mogao da po-
cima čudna mješavina naroda: Senegalaca, En-| digne poreze koliko hoće, jer to njega ne tišti,
gleza, Turkosa, Inda, Francuza, Kanadijanaca, | u koliko on ne plaća velike poreze, buduć i svo-
Zuava i Algiraca. Zadnje vijesti govore, da su| ju očinsku kuću u Visu prodao američkom ga-
Englezi stali napadati vrlo jakim silama novu | vanu. Ali zato nijesu toga mišljenja bili bolji

liniju sjeverno od Yperna. — 1 u predjelu izme- | elementi izmegju istih pristaša, koji svojim tru-
dom stekoše svoja stanja, te ga oni ostaviše, jer
nijesu mogli da niti oni dalje snose silničko
pašovanje na njihovu štetu. U svrhu podizanja
poreza bje zakazana sjednica vijeća, ali nije pri-
stupio dovoljan :
kazanoj_ sjednici dogodilo se je isto, te se nije
mogla da održi. To je za naravsku posljedicu
imalo imati raspust općine. To je moralo davno
da uslijedi, ali ne znamo zašto se je s tim pi-
tanjem tako oduljilo, da je stoprvo sida uslijedilo.
Veseli nas, da se je to i
ćemo napokon odahnuti,
oline sada uvidjeti, da na
mo mijena jest. —

izmegju 800 i 1000 metara u minuti, Ali su go-
lubovi pismonoše već postigli i brzinu u lijetu
od 1500 do 1800 dapače i 2000 metara u minuti. |
Tako su golubovi sjedinjenjih putničkih udruže-
nja u Rheinlandu i Westfalenu svakako po skroz
povoljnom vremenu i vjetru prevalili prugu Thora-
Rheiland (oko 850 km.) u 10:45 sati. Iz togu
proizlazi brzina od kojih 1270 metara 4 minuti,
a to je na tako znatnu udaljenost veliko djelo.
Kada golub sve te ture u lijetu učini, onda
može koncem aprila a svršava nastupom inita-
renja u septembru, pogledati na tri hiljade do
četiri hiljade kilometara prevaljenog ogromnog
puta. Ali nije svaki golub dorastao nepogodama
velikog putovanja. Mnoge pogibelji vrebaju na
golubove kad lete. Prijete im_ ptice grabilice i
nesavjesni ljudi. Stoga je dužnost svakoga, da
smatra goluba pismonošu općim dobrom i da
štiti i njeguje svakog goluba pismonošu, koji mu
pane slučajno u ruke, pa da mu omogući, da
dalje putuje. U sadanje ratno doba imadu se
golubovi, koji nose uza se depeše, bezodvlačno
predati najbližoj vojnoj oblasti, gdje je ima, ili

poznaju, kao vrlo savjesan,
dan činovnik, a takvoga g
smo tražili nepristranu osobu, jer od p

hoćemo ! Viški Pravaši.

Domaće vijesti.

Mlada Misa.
svom rodiiom mjestu

našem prijatelju srdačna čestitanja !

 

broj vijećnika. Pri ponovno za- |

ako kasno zbilo, jer
a neke će umišljene
tom svijetu stalna sa-
Povjerenik g. Beden opisan
nam je sa strane naših prijatelja, koji ga pobliže

objektivan i prave-
mi i trebamo. Uvijek
ravice ne

bježimo, kao neko drugi, već samo nju želimo i

Sutra će, dne 2. maja, u
Janjini prikazati Svevišnjem
rvu nekrvnu žrtvu vrijedni naš bogoslov Du.
Niko Kalafatović-Milić. Mladom leviti i dobrom

s Lastovom. Tuže

Br. 523.

| maju nikakve parobrodarske pruge. I samu po-

štu, koju treba da čekaju po toliko i toliko da-
na, prenose brodicama! Društvo »Dalmatia« ima-
lo bi da uvede barem jednu sedmičnu prugu, da
tako ovaj otok spoji sa Spljetom i s Korčulom.

Poštanske uputnice zaroblje-
nicima u Srbiji. Poštanske uputnice za
austrijsko-ugarske ratne zarobljenike u Srbiji idu
od sada jedino posredovanjem švicarske poštan-
ske uprave. One smiju dakle nositi jedino adre-
su: »An die Oberpostkontrolle in Bern, Schweiz«.
Ime i adresu zarobljenika treba napisati na lije-
vom odresku straga.

Parobrod ,,Trieste* potonuo.
ne 20. pr. mj. u 4 sata ujutro potonuo je u

povuče natrag pred turskom vatrom. Za vrijeme | > DOE : :
e : pik I “| tršćanskoj luci parobrod »Trieste«, vlasništvo pa-
ove akcije potopljena je jedna neprijateljska tor robrodarskog društva »Dalmatia«. Nesreća se oi

_godila po tršćanskoj »Edinosti« ovako : Parobrod
bio je usidren u staroj slobodnoj luci pred skla-
dištem br. 24, gdje je tovario već nekoliko dana
teret za Dalmaciju. Ujutro bilo je već sve spremno
za odlazak, i svaki je bio na svome mjestu. Ka-
| petan Marangunić izdao je već zapovjedi za od-
lazak i parobrod se odriješio od kopna, ali na-
jednom stane se nagibati na desnu stranu prema
kopnu i nije potrajalo dugo, pa se je već posve
nagnuo. Jarbori i dimnjak naslonili su se na
obalu, ali doskora su se prelomili od ogromne
težine, te se je parobrod posve prevrnuo, a nad
površinom strši još samo dno. Srećom nema ni
jedne čovječje žrtve, jer su mornari mogli lako
poskakati s parobroda na obalu, ali drugačije bi
bilo, da se je nesreća dogodila samo po ure
kasnije. O nesreći su odmah obaviješteni po-
morska i vojna oblast, te je ma lice mjesta od-
mah izaslana ophodnja vojnika c.ik. mornarice,
da se niko ne približi mjestu, gdje je potonuo
parobrod, a oko 10 sati pr. podne stigla je i
sudbena komisija. Parobrod je osiguran kod
tvrtke Tripković. Sagragjen je u Tržiću g. 1910.,
imade 503 tona. Sudbena istraga je u tečaju, ali
do sada još nije objašnjeno, kako je došlo do
potonuća.

 

 

 

Tražite li dolar i zgodan sat, a uz to umje-
rene cijene: obratite na opće poznato firmu, prvu
tvornicu satova Hanns Konrad, 6. i k. dvorski do-
bavljač Briix Br. 1140. (Česka), ona razdava samo
dobre, regulisane i probirane satove sa trogodišnjim
| pismenim jamstvom. Ova je firma na najljepšem
| glasu u našem i stranom svijetu te eksportira svoje

satove n sve dijelove svijeta. &vak može na zahtjev
da dobije bogato ilustrovani katalog sa 4000 slika,
što ga spomenuta kuća šalje gratis i franko.

Brzojavi.

(Corr .-Bureau.)

Na sjevernom ratištu položaj ne-
promijenjen. — U Karpatima i u Ru-
skoj Poljskoj topovska borba.

_ BEČ, 28 aprila: Službeno se javlja: Opći

je položaj nepromijenjen.
nje Karpatima kao i u ruskoj Poljskoj osa-
mljena žestoka topovska paljba.

,_ Naše je topništvo uspješnim gagjanjem ba-
cilo u zrak dva ruska skladišta municije. Bili su
odbijeni ponovni noćni neprijateljski napadaji u
otsjeku istočno visočine Ostry.

' jugo-istočnoj Galiciji i u Bukovini nije
se ništa osobita dogodilo.

Engleški napadaji u Flandriji skr-

šeni. — U Champagne Nijemci na

juriš osvojili utvrdnu grupu, — Bor-

be izmegju Maase i Mosele. — Na

istoku njemački uspjesi kod Su-
walke i Prasznyoza.

BEĆ, 28 aprila, službeno: | jučer su po-
kušali Englezi, da nanovo osvoje izgubljeno
zemljište u Flandriji.

. Popodnevni napadaji s obje strane ceste
Ypern Pilken bili su skršeni dvjesta metara pred
našim pozicijama, a i noćni napadaj dalje prama
istoku imao je jednak rezultat. Neprijatelj je pre-
trpio teških gubitaka. Na zapadno ušće kanala
neprijatelj nije navalio.

U Champagne sjeverno od Lemesnila mi
smo obnoć na juriš osvojili prostranu francusku
utvrdnu grupu te smo je pobjedonosno održali
usprkos mnogih neprijateljskih protunapadaja.
Neprijatelj je pretrpio teških gubitaka, te je do-
palo u naše ruke šesdeset neranjenih Francuza,
četiri strojne puške i 13 bacaoca mina.

Izmegju Maase i Mosele po danu samo že-
stoka topovska paljba.

Jaki francuski noćni napadaji u šumi Prie-
ster bili su krvavo potučeni i uz velike gubitke
po Francuze. Proti naših pozicija na Hartmanns-
weilerkopfu, Francuzi nijesu više pokušali da na-
vale nakon njihovih neuspjelih napadaja od
dana 26 aprila.

Kod Mikirche pogodio je jedan naš letać
francuski aeroplan. Uslijed napadaja mi smo za-
posjeli u frontalnoj širini od 20 kilometara ruske
pozicije sjeverno-istočno i istočno. od Suwalke.

Sjeverno od Parszysz zarobili smo jučer

 

bližoj mjesnoj oblasti, a ove će se pobrinuti, da Komunikacija
ih otpreme dalje na mjerodavno mjesto. nam se s otoka Lastova, kako su sve od počet Rusima dva oficira i 470 ljudi i oteli tri strojne
ka rata pak do danas otrgnuti od svijeta, s ne- | puške.

en