3tr. 2.

Italijom otvoriti oči nadležnim faktorima za bolju
našu budućnost u ovom predmetu ?

Naše žarko sunce, rijetko zastrto maglom i
oblačinom; naše sinje more, ma kojemu u brzo
smiri uzburkano valovje, pružaju Dalmaciji za
budućnost još jednu privrednu granu, ma koju
se je do sada malo brige polagalo, a to je sa-
obračaj stranaca. Velika struja stranaca iz naše
monarhije i Njemačke, koja se je do sada sli-
vala u talijanske gradove i na francusku »rivieru«,
krenu će uslijed ovog rata bez sumnje drugamo,
jer rana je odveć duboka, neće namah zarasti.
Dalmacija pruža strancu na toplom suncu zim-
sko prezimište i ljetno kupalište na moru. Za-
počelo se je i to dobrim uspjehom sa Rabom i
Dubrovnikom ; nakon rata treba iskoristiti ovu
prigodu i razviti ovu granu privrede.

Strancy sa sjevera ugodno je boraviti u
Dalmaciji, zanimaju ga osim krasnih položaja i
gospodarski proizvodi, koji su za njega specia-
liteti, jer kod svoje ih kuće ne vidi. To su vino,
ulje i riba. Dalmatinska kapljica poznata je u
čitavom svijetu. Šteta da smo i na ovom polju
zaostali. Ampelografija broji do 460 vrsti raznih
loza u Dalmaciji. Selekcijom i ukrštavanjem dalo
bi se odgojiti najboljih vrsti loza i usavršiti naj-
finijih vrsti grožgja. Naše ulje ima sve sastavine
najukusnijega ulja iz Francuske i Italije, ipak je-
dan i drugi proizvod (ulje i vino) ostaje i danas
surovi materijal za obragjivanje. Uljarski otsjek u
Zadru započeo je obragjivanjem ulja dosta dobro.

Iza grčkog arcipelaga možda rema morske
obale bolje zaštićene i ljepše urešene otocima
kao naša dalmatinska. U mnogobrojnim uvalama
i zalivima, gdje se miješa slatka voda iz rijeke
sa slanicom iz mora, rastvaraju se veliki prirodni
ribnjaci, gdje bi se mogla u velike gojiti riba,
koja spada u privrednu stranu gospodarstva kao
izvrsna i jeftina zamjena skupoga mesa. Dosta
je napomenuti, da su u zadnje vrijeme podignute
u Dalmaciji 32 tvornice za same sardine. More
je Dalmaciji velika podvornica, koja bi davala
veliko blago, kada bi se nastojalo i znalo iz-
vaditi.

Kako vidite, gospodine uredniče, Dalmacija
ima sve najbolje uvjete, da se podigne do svoga
procvata i blagostanja. U ovim glavnim širokim
potezima ja sam vam prikazao samo glavne po-
trebe Dalmacije kao agrerne zemlje, a da nije-
sari istaknuo njezinu veliku važnost u industri-
jalnom, trgovačkom, osobito pomorskom pogledu.
Ovo polje prepuštam vještijem peru i drugom
zgodnijem času, kada će se našoj Dalmaciji, u-
fajmo se nakon sretno dovršenoga rata, dati pu-
no-veća znamenitost, bilo sa spojem dviju že-
ljeznica Knin-Ogulin i Spljet-Bugojno u zalegju,
bilo novom proširenom konjunkturom na Balkanu
i Jadranu, odakle joj dobri izgledi za bolju
budućnost.

Krilo, ožujka 1916.

D. F. [vanišević,

Izjave talijanskog ministra Sonnino.

U sjednici talijanske komore od 16. o. mj.
držao je ministar izvanjskih posala barun Son-
nino toli očekivani govor, pri čemu je dao u
glavnom slijedeće izjave: Ponajprije moli ko-
moru, da se letimice osvrne na vladin rad u
različitim megjunarodnim pitanjima za posljed-
nih mjeseci, kako bi se bolje uvjerila o tom, da
je vlada savjesno ispunila nalog, što joj ga je
komora dala u prosincu lanjske godine. Tako
će komora moći bolje prosuditi, da li vlada za-
služuje i nadalje njezino povjerenje. U sjednici
od 1. prosinca ponajprije smo se osvrnuli na
sudjelovanje Italije u ratu, a zatim saopćili par-
lamentu namjeru, da će učiniti sve, što je u
njezinim silama, da podupre vojsku kralja Pe-
tra; u sporažumu smo s našim saveznicima
obezbijedili opskrbu živežnim srestvima i muni-
cijom, olakšali smo koncentraciju srpske vojske,
iščekujući čas, koji će biti prikladan za odmaz-
du. Tada nije bilo uputno, da se razlože poje-
dinosti naše akćije, budući da su one morale
ovisiti o operacijama na Balkanu, Kao što je
poznato, tada se zaključilo, da će se srpske čete
dopremiti ma Krf i ondje organizovati, pošto su
se iza boja protiv dvije brojem daleko nadmoćne
neprijateljske vojske bile povukle u Crnu Gorv.
Kad se je vidjelo da je nemoguć otpor srpske
vojske u Skadru ili Arbaniji, bilo je prijeko po-
trebno, da se srpska vojska otpremi na Krf, kako
bi izbjegla pogibelji, da ju neprijatelj opkoli i da
se mora predati. Prva je teška zadaća bila, da se
ova vojska opet opskrbi ratnim mateiijalom i
živežnim srestvima. Ta je zadaća povjerena tali-
janskoj mornarici kao i mekim brodovima sa-
vezničkih mornarica. Ponajprije je odabran put,
na koje je ovaj pothvat nailazio na najveće po-
teškoće, naime put preko Svetog Ivana Medu-
Materijal se je ondje još sveudilj is-
dok crnogorski kralj s vladom i diplo-

i

prodirenja. Daljni su transporti i is.
materijala tekli preko' Drača. Sav je
i iskrcani materijal iznosio 6900 tona

tii

RANO mA

, .
pekao IO

zborom nije ostavio zemlju radi nepri-|-
nja.

 

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

u Sv. Ivanu Međuvanskosmu i 30.000 tona u
drugim arbanaškim lukama, u koju se je svrhu
upotrijebljavalo po prilici sto paruplova. Još je
teži polhvat bio ukrcavanje transporta srpskih
četa, pa to čini novu slavnu stranicu u povijesti
naše mornarice. Pored toga'smo podupirali
mnogo hiljada bjegunaca, žena i djece, te ih uz
srpsku vojsku otpremili iz Sv. Ivana Međuvan-
skog, iz Drača i Valone, dok smo hiljade i hi-
ljade bolesnika i ranjenika smjestili na bolničke
brodove. Nadalje smo dopremili u Italiju vrlo
mnogo austro-ugarskih zarobljenika, koje je sa
sobom vodila srpska vojska. Pri tom se ne smije
pustiti s vida, da smo u isti mah izaslali ekspe-
diciju talijanskih četa na drugu morsku obalu.
Ukupno je transportovano preko Jadranskoga
mora preko 250.000 ljudi i 10.000 konja. Ovo
tako veliko kretanje ljudi i materijala proteklo
je bez svake ozbiljne štete unatoč nepovoljnoj
godišnjoj dobi i nepovoljnim prilikama u ma-
lim arbanaškim lukama, u blizini neprijatelja, a
u naše jedino ishodišne luke Brindisi. Velike
su bile pogibelji, koje su prijetile ovomu pot-
hvatu od  1ieprijateljskih podmornica. Osim
toga je neprijatelj bez prestanka živo radio a-
eroplanima i podmorskim minama. Osujetili
smo sve pokušaje neprijatelja, da flotilom svo-
jih torpedorazarača onemogući naš pothvat.

Dne 1. decembra upozorio sam na zabrinu-
tost takogjer radi držanja, što ga je zauzela
Grčka spram naših saveznika. Ova zabrinutost,
koja se je ponajprije ublažila, opet je ma ne-
sreću s mova oživjela radi novih nesuglasica,
ali u ovaj mah pokazuje grčka vlada, da je
svjesna o višim interesima svoje zemlje i o po-
litičkoj nuždi, radi koje je bila akcija kod Soluna
i na Kifu. Nada se, da će se sva pitanja s Grč-
kom mirno riješiti. O Rumunjskoj veli ministar,
da vladaju prija'eljski odnosi radi bratske na-
rodnosti, a talijanska vlada nastoji, da prijatelj-
ske odnose samo još učvrsti. Kano ni njezine
saveznice, neće Italija sklopiti mir prije, dok ne
bude Belgija slobodna. Italija je učinila sve, da
spasi i očuva s:psku vojsku i za to je okupirala
Drač, a sada povukla svoje čete u Valonu. —
Srpske su i arbanaške čete prevezene u Italiju
s velikim poteškoćama, ali je za to srpska voj-
ska danas spremna, da i opet započne borbu.
Crnoj Gori nije bilo moguće pomoći radi stra-
tegičkih razloga, ali je za to i crnogorska vojska
reorganizovana, te čeka dan osvete.

U Crnoj-Gori,

O stanju u Crnoj-Gori javljaju: Na želju
cara i kralja Frana Josipa nikoji se dvorac crno-
gorske kraljevske familje ne upotrebljava ni za
ukonačivanje visokih oficira. Tako oni stoje prazni,
a nađvornik kralja Nikole udario je cedulju pri
ulazu konaka s natpisom: C. i kr. oficirima slo-
bodno je pohagjati konak od 11 do 4 sa'a. Kra-
ljevski dvorski maršal,

Danas ureduju u Crnoj Gori austro-ugarske
vojničke oblasti, ali se i Crnogorci pritežu na
saradnju. Postavljena su okružna zastupstva, a
seoske starješine raspravljaju s njima. Doskora
će se riješiti i najteže za Cnu-Goru, pitanje va-
lute, Za cijeli papir nema pokrića tako, da on
dosad ništa ne vrijedi, nikel i srebro ima pot-
punu vrijednost. Grad Cetinje uzet će zajam kod
bosanske zemaljske banke, a i zemlji će se po-
moći po mogućnosti. Ima nešto poteškoće s do-
maćim svijetom, koji u svojoj djetinjastoj pameti
misli, da je svaki iz Monarhije silno bogat, pa
treba da svaku slvar plaća što skuplje može,
To megjutim već sada pripoznaje domaći svijet,
da su cijene živeža znatao pale naspram cijena,
kakve su bile u doba rata. Hoće li samo, da i
Crnogorci sami sudjeluju, pak će onda puno
više za zemlju moći učiniti.

Kako su Crnogorci zadovoljni s našom upra-
vom, najljepše pokazuje izjava crnogorskog princa
Mirka, koju je ovih dana sligavši u Beč na li-
ječenje dao jednome novinaru, a koja glasi:

»Sigurno su Crnogorci zadovoljni, a imaju,
i zašto da budu, jer više takta, korektnosti i su-
sretljivosti nego što Vaše oblasti — kako voj-
ničke, tako i civilne — pokazuju naspram našega
svijela, ne može se zahtijevati. Crnogorci mogu
sretni biti, da tako savršena kavalira imaju na
čelu svoje uprave, kao što je generalni guvernator
podmaršal Weber von Webenau. Vi u ostalom
znale, da u Crnoj-Gori nikad nije bilo animo-
znosti protiv Austro-Ugarske.

Sa ratišta.

: Balkansko ratište.

Na balkanskom ratištu položaj je nepromi-
jenjen; nema dogagjaja od važnosti, — Talijao,
listovi javljaju, da je odio reorganizovane srpske
vojske bio 13. aprila prevezen s Krfa u Solun,

Rusko ratište.
Ni na ruskom ratištu, osim svakidanjih to-
pničkih bojeva, nije bilo osobitijih dogagjaja.
Dne 14/4. iza & sati ujutro pojavilo se sedam

 

 

i dotok A JR EROSA kN... koaadje\

 

neprijateljskih zrakoplova, a megju ovima i četiri
borbena letača, nad Černovicama i željezničkim
napravama sjeverno od grada. Da ih odbiju us-
peli su se neki od naših zrakoplova, kojima je
nakon dvosatne zračne borbe, koja se odigrala
nad Černovicama, uspjelo da na triđeset koraka

gode jednog borbenog letača. Neprijateljski su
zrakoplovi pobjegli. Pogogjeni se zrakoplov spu-
stio u padajućem lijetu kod Bojana izmegju ru-
ske i naše linije. Uništila ga je maša topnička
vatra. Neprijateljski je posmatrač mrtav. Naši su
se zrakoplovi povratili neoštećeni. — Dne 17/4.
odbile su naše vojne straže ruski nasrtaj na gor-
njem Seretu. —- Na mostobranu kod Dwinska
skršene su 18/4. pred našim položajima južno
od Garbunowke ruske navale uz velike njihove
gubitke.

Talijansko ratište.

Na talijanskom ratištu došlo je do živahni-
jih borba na pojedinim odsjecima fronte; tako
na Mrzlom vrhu, oko plockanskog odsječka, u
prostoru u Dolomitima. Ali najžešće su topničke
borbe bile kod planine Col di Lana, gdje se je
neprijateljska vatra na večer pojačala do bubnjar-
ske vatre. Iza pola noći poduzeli su Talijani ov-
dje opću navalu, koja je bila odbijena. Kasnije
je uspjelo neprijatelju, da razori lagumima za-
padni vršak planine Col di Luna i da provali u
sasvim razoreni naš položaj. Borba traje dalje.
— U dolini Sugana, gdje su Talijani u zaduje
vrijeme opetovanim napadajima uznemirivali na-
še prednje straže, bačen je ueprijatelj jednim
protuudarcem iz njegovih prednjih položaja. Pri
tom je ostavio u našim rukama 11 časnika, 600
neranjenih zarobljenih vojnika i 4 strojne puške.

Nad Trstom su 17/4. križarila dva neprija-
teljska letača i bacala bombe, od kojih su bile
dvije civilne osobe ubijene, a pet ranjeno. Naša
su lijetala protjerala neprijateljske letače do Gra-
da, gdje su bombom pogodila jednu talijansku
torpednjaču.

Zapadno ratište.

S obje strane kanala La Basse vodila se je
ove dane povećana artiljerijska djelatnost i bo-
jevi s minama. — U žestokim bojevima izmegju
Donaumonta i Vauxa odbijene su neprijateljske
sile; zarobljeno je do 200 neranjenih Francuza.
— U Flandriji oborili su njemački topovi jedan
neprijateljski leteći stroj. — Dne 18/4. bile su na
bojištu s obje strane Maase žešć& artiljerijske
borbe. — Na desnoj strani rijeke otele su donjo-
saske čete Francuzima u jurišu njihov položaj
kod kamenoloma 700 metara južno od dvorca
Haudromont i na brdskoj kosi sjevero-zapadno
od dvorca Thiasumont. Nama su pala :-u ruke
42 časnika, megju njima 3 štopska časnika, 1646
neranjenih zarobljenih vojnika i 50 ranjenih mo-
maka. — Neprijateljski je napadaj kod šume
Caillette i u toj šumi vatrom osujećen.

Tursko ratište.

Na kaokaškoj i na iračkoj fronti nije zad-
njih dana bilo promjena. — Dne 14/4. tri su en-
gleška aeroplana poduzela bojni lijet u Carigrad
i bacala bombe na barutanu, a jedan je poho-
dio Drinopolje.

 

Razne vijesti.

Ponovno pregledavanje pučko-ustaških ob-
vezanika.

Da se već sada osiguraju za kasnije vri-
jeme periodične pričuve za vojsku na ratištu,
morat će se podvrgnuti ponovnoj pregledbi pu-
čko-ustaški obvezanici, koji su rogjeni u godi-
nama 1897 do uključivo 1866, i to bez obzira
na to, da li su bili već do sada obvezani za pre-
gledbu i da li su već udovoljili toj svojoj du-
žaosti. Ova ponovna pregledba obavit će se za
vrijeme od 22. svibnja do 29. srpnja. Oni, koji
će biti kod ove pregledbe pronagjeni sposobni-
ma, ipak neće biti pozvani, dok ne bude svršen
glavni dio žetve. Pučki ustaše drugoga poziva
upotrebit će se i ovaj put — bar za sada — sa-
mo iza fronte, da izmijene mlagje elemente, koji
su za frontu sposobni,

Dalmacija | talijanski zahtjevi.

U svom govoru, što ga je držao u talijan-
skoj komori, zastupnik Foscari glede talijanskih
teritorijalnih zahtjeva, kazao je, da se ti zahtje-
vi ne ograničuju na Trident i na Trst, već da
obuhvaćaju takogjer Istru & Rijekom i Dalmaci-
ju do Neretve zajedno s otocima, U tom ltalija
ne može dopustiti srpskih zahtjeva. Ako bi htjeli
Srbi dapače i vjerski koeficienat da iskoriste se-
bi u prilog, to s druge strane stoji, da se ka-
tolička Dalmacija opire pravoslavnoj Srbiji. Sva-
kako bi ltalija mogla prinijeti žrtvu i dogvoliti
Srbiji jednu luku, pogotovo jer bi se time ta-
lijansko gospodstvo na Jadranu jedva narušilo.
Ako bi bila Dalmacija talijanska, ne bi trebalo
bojati se srpskoga ili hrvatskoga iređentizma, a
u hrvatskoj ili srpskoj Dalmaciji naprotiv bio bi
talijanski iređentizam silno velik. Ovo mora ta-
lijanska vlada da razjasni saveznicima.

 

 

Br. 574.

Rumunija i Austrija.

»Dimaneatza« javlja iz Bukurešta, 17. trav-
nja, da će se naskoro sklopiti sličan ugovor s
Austrijom, kao što nedavno s Njemačkom. List
naglašuje, da vlada poriče svaki politički značaj
toga ugovora.

Položaj u Kut-el-Amari.

»Journal de Geneve« prima slijedeću po-
sebnu brzojavku iz Londona: Ovdje su vrlo uz-
nemireni zbog sudbine četa generala Townsenda,
koji je sa svojim četama već preko četiri mje-
seca opkoljen u Kut-el-Amari. Do sad su se iz-
jalovili svi pokušaji, da im se pomogne. Posve
je nejasno, da lise još može Zownsend držati ili
je već prinužđen, da poduzme druge mjere, ka-
ko bi samomu sebi pomogao. On se nalazi i
sličnom položaju kao što svojedobno Gordon u
Chartumu, kad se je uzaludno opirala engleška
vojska, da dogje do dodira s njim.

Sv. O. Papa za mir.

»Reichspost« piše: Izvodi nizozemskog lista
»Tijda« naidjoše na odjek u listu »Koelnische
Volkszeitung«, te svraćaju pozornost na Papu
enedikta XV., koji je u neprestanom saobra-
ćaju sa vodećim državnicima obih zaraćenih sku-
pina, ističući zajedničke misli, koje se unatoč
oprečnosti nalaze jednako u govoru državnog
kancelara, kao i u odgovoru engleškog premier-
ministra Asquitha. Iz mjerodavnih se vatikan-
skih krugova doznalo, da je Papa predao svoje
aktuelne predloge za mir svima državnicima, s
kojima je mogao doći do saobraćaja. Pa ako
Papa posve prirodno zadržaje duboku šutnju
obzirom na razgovor s Asquithom, ipak se čini
upućenim ličnostima nadasve nevjerojatno, da bi
Asquith Papi u lice dobacio svoju riječ o tra-
janju rata, koji se imade još po njegovu mni-
jenju voditi 5 godina. Dapače je imnogo vjero-
jatnije shvaćanje, da je za razgovora izmegju
Pape i Asquitha došlo na red više točaka ratnog
položaja i mirovnog pitanja, koji bi mogli po-
dati nade o zori svjetskog mira. Papa se ipak
mnogo svjesnije kini, da dogju do vrijednosti
njegovi mirovni predlozi kod onih vlasti, s ko-
jima je u diplomatskom saobraćaju.

Akcija španjolskog kralja Alfonsa.

Iz Madrida se javlja: Kralj Alfonso -tele-
grafski se je obratio na sve vladare sa zamolbom,
u kojoj pita, ne bi li se mogao izmegju zaraće-
nih vlasti ugovoriti način, po kojem bi vojničke
ambulancije i članovi Crvenoga Križa mogli na
bojištima -u stanovito vrijeme pokupiti i odvesti
sa bojišta pale ranjenike, Sve zaraćene vlasti po-
kazale su pripravnost, da pretresu kraljev predlog.

Supilove intrige u Rimu.

Iz Švajcarske javljaju: Dolazak Frana Su-
pila u Rim, ponukao je list »Idea Nazionale«,
da žestoko napadne Supila, koji navodno dolazi
u Rim, da zahtjevom za ispunjenjem jugosla-
venskih aspiracija na Jadranu smeta intiman od-
nos Italije prema njenim saveznicima. Supilo ot-
klanja jednim pismom na list od sebe tu tvrd-
nju i izjavljuje, da je njegova akcija posvećena
tome, da se doveđu u sklad talijanski i slaven.
ski zahtjevi na Jadranu. Usprkos toga ostaje
»Idea Nazionale« na svom stajalištu i opominje
vladu, neka srpskim agitatorima u Italiji ne pre-
pusti slobodne ruke.

Upisujte se na IV. ratni zajam
kod:
Hrvatske Pučke Štedionice“.

 

 

"Domaće vijesti.

ratnog zajma dokaz je naše gospodarstvene snage
i nepokolebivog pouzdanja pučanstva u moć
države i u njezinu pobjedonosnu vojsku, koja
je takogjer i zadnjih mjeseci imala velikih uspjeha.

Za izdržanje ovog velikog rata do pobjede
i postignuća časnog mira, potrebita su uz juna-
štvo vojske i novčana srestva, koja treba da
namakne pučanstvo, koje će time dokazati, da
je i ono uvijek spravno vršiti svoju patriotsku
dužnost.

Dne 16. o. mj. bio je objelodanjen prospekt
četvrtog austr, ratnog zajma. Cijena supskripcije
za 519%) amortizacijoni ratni zajam, utrnjiv u

40 godina, prost od poreza, iznosi 993%; & za

Potpisivanje je započelo dne 17. Aprila 1916,
ge se na 15. Maja 1016. u 12 sati o