Strana 2 IZ
misije, onda veličanstveni euhar. de-
kanatski kongres 1932 i velebnu pro-
slavu sv. godine 1934. pak je oživio
i vjerski život i provedena kat, akcija.
Dosta se je brinuo i za katol. štampu
i za siromahe, te ostavlja universalnim
baštinikom Javnu  Dobrotvornost u
Korčuli.

Mitvo tijelo ugledaog pokojnika
obučena u opatskom ornatu bilo je ju-
čet cijeli dan izloženo u crkvi sv. Križa
na Boninovu, te se je mnogo svijeta
izmijenilo da ga mrtva pohodi i pomoli
se za njegovu plemenitu dušu. 5

Biskupski Ordinarijat. izdao je os-
mrtnicu javljalući smrt ovog vrlog crk-
venog dostojanstvenika.

Jutros u 6 //a sati župnik je Pila
preč. Da Ivo kan. Fabris otslužio sv.
Misu. U 7 sati je tijelo. svečano bla-
goslovljeno, te se je zatim razvio do-
stojanstveni sprovod do Gruža, u ko-
mu su učestvovali maogobrojni Kor-
čulani nastanjeni u Dubrovniku, pa
veliki broj pokojnikovih prijatelja i zna-
naca, preč. gg. kanonici i ostali mp.
kler svjetovni i redovni kao i brojni
izaslanici svih mjesnih vlasti, redovnice
raznih kongregacija i druge ličnosti.
Pred parobrodom je dano svečano od-
riješenje, a zatim škrinja sa tijelom u-
krcana na brzi parobrod, te je jutros pre
neseno u Korčulu, gdie će biti sutra,
u četvrtak u jutro svečano sahranjeno.
Prati ga do Korčule sam preuzv. dije-
cez. biskup Msgr. Dr. J. M. Carević,
nekoliko svećenika i posebno odaslan-
stvo iz Korčule.

Ovom revnom pastiru duša neka
vječni pastir Isukrst bude biag i mi-
losiiv te ga obdari neprolaznom  na-
gradom. Vječni mu pokoj i slava!

 

Pisma iz naroda.

KORČUORA. Mačekovi krijesovi.
U Subotu 20 srpnja baš ma dan sv.
Ilije u prvi sumrak zapalio se je krijes
na najvišem vrhuncu brda sv. Ilije 914
m. visine. To je prvi put što ljudi pamte
da se na tom brdu krijesovi pale, Na
taj znak zapalile su se vatre na svim
brdima otoka Korčule i poluotoka Pe-
lješca, veća mjesta plivaju u moru svi-
jetla i grad Korčula, Orebići, Vigani,
Kućište, Lumbarda itd, ali svako i
najmanje mjestance pali svoje vatre.
Večer tiha i vedra bez mjeseca, svi se
krijesovi odrazuju u moru, a sa svih
strana cijeli narod u neopisivom odu-
ševljenju pjeva rodoljubne pjesme. Pri-
zor čaroban i neopisiv, da mu se i
domaći i strani pravom dive.

LUKA na ŠIPANU. Prirodne lje-
pote otoka Šipana. Otok Šipan ima
čarobnih ljepota, koje svakoga zadi-
vljuju, a osobito turiste. Još za vrije-
me republike dubrovačke Luka na
Šipanu bijaše mjesto plandovanja i
uživanja u ljetnoj i zimskoj sezoni. U
tu svrhu vlastela podigoše mnoge vile
po cijelome otoku, zato se Šipan i

 

B Kiki

zvaše vilenjak vlastele Dubrovačke.
Koliko je uopće vas otok; a osobito
Luka, vlasteli bila mila i zabavna: vidi
se iz nadpisa na istim vilama: ,Radi
zdravstvenosti zraka i udobnosti sa-
gradih i uredih ovu vilu itd.“, na dru-
goj vili stoji upisano; ,Tauris delitiae
meae juventae itd.“ A kako da ne bude
Šipan vilenjak, kad mu je položaj tako
divan, da ga nijedno pero ne može
tako lijepo opisati. Gdjegod sjedeš oko
ti uživa prirodnih ljepota. Svukud je u
Luci debeli hlad, a ptice ljubko pje-
vaju. Miris bora, morskih- trava (jodom)
dušu ti napajaju. U Bistrom moru o-
gledaju se starinske vile i zelena stabla.
Otoci: Lakljan, Kosmeč, Crkvina, Ta-
jan i Olipa, svi puni zelenila, zatva-
raju šipaujski zaljev, da isti izgleda
kao kakovo alpinsko jezero. Zapad
sunca, gledajuć iz Luke, ne da se o-
pisati. Takav krasni prizor, nigdje se
ne može uživati. Kad sunce nasloni
preko Lakljana i zeleni vrhunci svoje
sjene u more bace, gleđaoc bi želio,
da sunce stane i ne zadje i da taj čar
ostane. Stranci, koji jednom amo dodju
i vide te ljepote, opet se rado povra-
ćaju, da uživaju sve te prirodne lje-
pote, hoće li čeljađe hlada, eto mu
ga na kilometre ispod guste maslinate,
rogača i kitnjastih bora, a sve na po-
gled mora. Hoće li počinka i zakuska
eno mu hotel ,Sunčanica“, eno mu
PRestauranta“ u zelenilu i podpunoj
čistoći, Šteta, da našem Putniku u
Dubrovniku nijesu sve one ljepote
poznate kao što mu nije poznato kada
parobrodi Luku tiču !

 

Za Hrvatskog Radišu. U svakoj
veseloj i žalosnoj prigodi sjetite se
doprinosom  ,Hrvatskog Radiše“ za
odgoj naše siročadi u obrtu i trgovini.
Doprinose prima Dubrovačka Hrvatska
Tiskara i gosp. Pero Kurajica, blagaj-
nik Dubrovačke Veresijske Banke. Za
svaki doprinos izdat će se potvrda.

 

Praznici

Dubrovnik
' odlazak 19 augusta

Put XIIll Novembra 7

 

na kružnim putovanjima

GENOVA — LIVORNO — PISA
NAPOLI — PALERMO — MALTA — CATANIA — BARI

Putnička Agencija ,A D
DUBROVN

BARI — ROMA

Dubrovnik
povratak 4 septembra

Ri] Ae CAS
IK

Telefon 1538

 

 

SVIJEST,

=
NIM
g ]
4

 

Dubrovnik
dru Vladku Mačeku:

Pedesetišesli rogjendan i imendan
dra Vladka Mačeka, vogje čitavog na-
šeg hrvatskog naroda, proslavljen je
na nezapamčeu način u svim  krajevi-
ma naše Domovine. Hrvatska sela i
gradovi od Boke Kotorske do Megiu-
murja i od Dubrovnika do Subotice
upravo su se natjecali tko će dosto-
janstvenije, snažnije i efektnije izraziti
svoje osjećaje. Naš Dubrovnik, stara
»kruna hrvatskih gradova“ nije izostao
u ovom općem narodnom slavlju. Sva
sela i mjesta: dubrovačkog kraja bila
su u blagdanskom raspoloženju, ka-
kovo se ne pamti već dugi niz godina.
Vatre, krijesovi, pjesma i manifestacije
orile su se sa svih strana. U samom
gradu razvila se velebna manifestaciona
povorka pod narodnom trobojnicom.
Klicalo se Hrvatskoj, dru Mačeku, dru
Trumbiću, hrvatskom Dubrovniku i za-
stupniku Mišetiću.

Hiljadama manifestanata pridružilo
se mišlju riječju i djelom čitav Dubrov-
nik, uz odrasle i omladinu, Od Kleka
do Sutorine, da se najkraće. izrazimo,
progovorila je prava hrvatska duša
dubrovačkog puka.

Dok je s jedne strane manifestirao
čitav Dubrovnik — organizirala se. je
sačica profesionalnih patriota, te se
misemno i upravo donkihotski u svom
bijesu i senilnom cinizmu naprezala
da nešto kaže i da poluči bar neki
efekat, Ali uzalud, jer stara je istina
,Glas puka, glas Božji“. Najomiljeniji
poklici onih političkih bankrotera bili
su upereni piotiv Crkve, katolicizma,
skrvavog“ i ,crnog“ Rima, sv. Oca,
našeg biskupa i t. d. To je izazvalo
opravdan gnjev i fućkanje poštenog
našeg puka, naših radnika i gospara,
naših žena i naše omladine.

O komičnosti i deplasiranosti ne-
moćnih poklika kao ,dole Hrvati“,
,dole Hrvatska“ i dole  klerikalni
Dubrovnik“ suvišno je i govoriti.

U nedjelju su pak ,patrioti“ pri-
redili reprizu svoje mizerne ,povorke“,

naš list zapada samo 5 Din.
mjesečno

KREDE
POPRAVKE

 

Broj 2

 

+( NIVEA
CREME

Cvrstoća kose
Jedan interesantan eksperimeat.

Zdrava kosa je jaka. Jaka ne.san
po svojoj gustoći već i po svojoj sn
zi, Može li se uopće mjeriti snag
kose ? Dakako, i Vi ćete se iznenadi
ako čujete da jedna.jedina vlas izdr
težinu od četvrt funte prije nego li pi
pusti i pukne. Ovu čvrstoću ima
kosa dakako samo onda, ako je pc
puno zdrava do u svoju srž.

Čvrstoća kidanja kod kose je mi
rilo njenog zdravlja. Stoga su poku
koje je prof. Marchionini sa Freibi
škog univerziteta nedavno proveo vi
zanimljiv ne samo sa znanstvenog s
novišta, već i sa praktičnog. Ispostavi
se naime da je čvrstoća kidanje ko
u nekojim slučajevima bila iznenađj
jući jako oslabljena, to maročito u'
nim slučajevima, gdje je dokazano,
je bila promočena sa znojem. Pos
dan razlog ovog slabljenja kose ima
se tražiti u jakom sadržaju alkali
koji se nalazi u znoju, koji nagri
supstance kose. Tek pošto je temelj
isprao i na taj način uklomio alkalič
i znojne sastojine iz kože, mogao
prije spomenuti freiburški istraži\
povisiti čvrstoću kidanja kose. Na 0
način uspjelo je doći pomoću pokt
izvršenih u prirodi do vrlo zanimljiv
zaključka : slkaliji oslabljuju kosu
dovođe ovu do preranog izčezavat

Na nama samima je sada da |
vućemo praktične zaključke iz ovo
pokusa: škode li alkalije, koje u ti
velikoj mjeri dolaze putem znoja
kosu, iz samog tijela, to onda (
alkalije koje se nalaze u takozvnar
,Stetstvima za njegu kose“ upravo
umjetan način kvare kosu !

Stoga ireba za njegu kose uj
trebiti samo one sastojine koje sad
od alkalija oslobodjena Sorela pai
Osim vrlo štetnog upliva svih alka
na našu kosu, pokazao nam je pol
koji je izvršen u Freiburgu, da je |
ročito ljeti kad je znojenje gli
znatno pojačano potrebna mnogo če
i intezivnija njega kose. Redovito f
nje glave sa Sorela pastom -nije ss
čišćenje i otstranjivanje svih otrova |
se iz našeg vlastitog tijela na kosi
kupljaju, već i najbolja zaštita kos
pogledu njene snage i zdravlja.

maa

najbrže, najbolje, najjeftinije i uz jamstvo |
vršuje se kod urara, draguljara i optiča

M700 Niko Bogdan - DUBROVN

— —