Str. 2

svi gragjani ove države, a u prvom redu Srbi, Hrvati
i Slovenci, budu dobri Jugosloveni, ali isto tako dobri
Srbi, Hrvati ili Slovenci. Jer Jugoslavenstvo je sinteza
Srpstva, Hrvatstva, Slovenaštva, i onaj koji je dobar
Srbin, Hrvat ili Slovenac, mora postati i dobar Jugo-
slaven... Ako hoćemo da budemo dobri Jugoslaveni,
ne smijemo prestati biti dobri Srbi, Hrvati, Slovenci.
Tko hoće da bude dobar Jugoslaven, mora prvo postati
dobar Srbin, Hrvat, Slovenac... Ne može se odmali
uskočiti u Jugoslavene, bar to ne mogu oni naši gra-
gjani, koji su slovenačkog porijekla. Ne smijemo zabo-
raviti našu srpsku, hrvatsku, slovenačku prošlost, jer
historija našega naroda ne počinje sa Jugoslavenstvom.
Mi Srbi u prošlosti i tradicijama srpskog naroda nala-
zili smo i nalazit ćemo i dalje primjere ljubavi prema
otadžbini i prema svome narodu podstreka na žrtve,
koje i danas moraju činiti, te da se naša današnja
jugoslavenska otadžbina odbrani od neprijatelja. Mi
Srbi ne možemo (a zacijelo i Hrvati i Slovenci svoje)
zaboraviti naše slavne Nemanjiće, naše despote, sjaj i
veličinu, tragičnu i herojsku propast naše stare države,
vjekovne borbe sa Turcima, za krst časni i slobodu
zlatnu, naš državni vaskrs pod Karagjorgjem i Milošem
i njihovim nasljednicima ... Naše srpsko ime nama je
milo i drago (kao i Hrvatima i Slovencima njihovo),
kulturne tekovine i kulturne i vjerske borbe Srba po
svima krajevima, u kojima Srbi žive, ostat će i dalje
za naše potomke skupocjen dio našega narodnoga bića,
koji se nesmije napustiti. Mi ne možeme zaboraviti naš
srpski jezik i nazvati ga jugoslavenskim. Ni Švicari
nisu jezike, kojima govore nazvali švicarskim, nego i
dalje zovu njemačkim, francuskim, talijanskim ; ni va-

lonski Belgijanci ne zovu svoj jezik belgijskim ni va- :

lonskin, nego francuskim. Mi imamo i moramo imati
i dalje svoju srpsku književnost, kao što Hrvati imaju
hrvatsku, a Slovenci slovenačku, a koje sve tri čing
jugoslavensku književnost.

Ali, kao što smo već napomenuli, to što ćemo i
dalje ostati Srbi, Hrvati i Slovenci, ništa ne smeta da
budemo i dobri Jugoslaveni. Prema inostranstvu smo
državljani Jugoslavije, Jugoslaveni; megju sobom smo
Srbi, Hrvati i Slovenci; mi smo braća, prvo Srbi,
Hrvati, Slovenci, zatim Jugoslaveni, pa onda Slaveni,
pa ako idemo dalje, Indo - Germani, Arijevci, sinovi
cjelokupnog čovječanstva. Ne ćemo u zajedničkoj kući
Jugoslaviji borbu izmegju Srba, Hrvata i Šlovevaca,
nego megjusobnu bratsku ljubav, čuvajući svaki svoje
narodne osobine. Svaki rodoljubivi Srbin, Hrvat, Slo-
venoc, ako doista voli svoje srpsko, hrvatsko, slove-
vačko ime, svoju prošlost, mora voljeti i ono, što čini
biće hrvatskog, srpskog i slovenačkog naroda i mora
razumjeti i hrvatsku, srpsku i slovenačku ljubav prema
svome. Suum čtique:

GRADSKE VIJESTI.

Jubilarac. Veleč, O. Matija Kulunčić D.I. slavio
je 14. ov. mj. 50 godišnjicu . redovništva u Skoplju.
O. Matija rodio se 15. H. 1855, hrvat - bunjevac. Neko
je vrijeme vršio službu pučkog misijonara. Zatim je
dugo godina bio katehetom na Travničkoj gimnaziji.
Pozna više jezika. U Zagrebu, Sarajevu, Skoplju, Priz-
remu, Splitu i Dubrovniku je propovijedao, vodio Mar.
Kongregacije. Blagpk. biskupu Dr, J. Marčeliću mnogo
su se svigjale njegove solidne i sočne propovijedi. U
Splitu je vodio Mar. Kongregaciju svećenika, kojoj je
bio prefektom Dr. J. Carević, sada biskup Dubrovački.
Veleč. je otac držao mnoge duhovne vježbe i sveće-
nicima i redovnicima. O. Kulunčić je poznat kao vrstan
asketični pisac. Njegovo djelo, razdijeljeno u četiri
debela sveska , Život i nauka Isusa Krista“ svi su naši
biskupi pohvalili te preporučili. Još je napisao: ,Li-
tanije Srca Isusova u razmatranjima“. ,Stella maris
— Zvijezdo mora“, propovijedi za svibanj, Žilavi starac
još radi i piše. Napisao je: ,Psalme u razmatranjima“
»Ljubav Isusa Krista“ i mnogo toga. Radi današnje
krize sve to leži u rukopisu. Do prigode se javlja u
časopisima kojim savremenim člankom. Jedne godine
na povratku iz Rima kao mladi svećenika pohodio je
Blaženoga Don Boska u Torinu, koji ga je zadržao
kod sebe te bio njegovim gostom kod stola. U toj
prigodi Blaženi mu Don Bosko reče: Ako želite rado
ću Vas primiti u svoju kongregaciju. Na to će mladi
svećenik: Ovih sam dana primljen u Isusovački red,
te ću stupiti netom me biskup riješi župe. Blaženi je
Don Bosko cijenio mladog svećenika, sadašnjeg ju-
bilarca. Zaslužnom jubilarcu čestitamo i želimo, da
mas obogati svojim asketičnim djelima.

 

»NARODNA SVIJEST«

Br. 33

 

 

dl i,

 

 

   
  

bMljsht

GHINOPLASMIH

€ liječi i spriječava _

MALARIJU

  
 

B

A
BAYER]:

E

R

 

 

Zast. Jugefa k. d, Zagreb, Oajeva 32. Oglas register. pod br. 9482 od 31. V. 33.

 

Mladi umjetnik Kosta Angeli-Radovani. Ovih
dana je izložena u izlogu Banke i mjenjačnice Šutić,
Kaldor & Co gipsena bista našeg slavnog matematičara
i filosofa Rugjera Boškovića. Bista je vrlo lijepo i baš
umjetnički izradjena, te u svim potezima odaje maj-
storsku ruku i velik umjetnički talenat. Kad se k tomu
doda, da je tvorac tog djela g. Kosta Angeli-Radovani
sin Frana, tek 17 godišnji gimnazijalac, koji ove go-
dine ulazi u osmi razred, djelo stiče i još veće vri-
jednosti, pokazujući- na izvanrednu darovitost i umjet-
ničku sposobnost našeg mladog umjetnika. Posve je
očito da mladi Kosta ima jaku i živu umjetničku žicu,
te je nadasve talentiran za skulputuru, jer nešto tako
solidno izradjena nebi mogao da dade ni rutinirani
umjetnik osrednjih sposobnosti, a naš Kosta je tek
početnik: pred njime je dakle širom rastvoren hram
veće umjetnosti. Na žalost je mladi Kosta bez ikakvih
sredstava i tako je njegov veliki talenat, sputan od
materijalnih teškoća, u nemogućnosti da se vrijednom
školom dotjera i usavrši, Mi zato toplo apeliramo na
naše imućnije gragjane, da bi plemenitom gestom
omogućili, mladom umjetniku da se posveti sasvim
umjetnosti i da pohagja koju veću umjetničku školu,
i tako usavrši velike sposobnosti, koje tako otvoreno
izbijaju iz ovog njegovog rada. Žalostno je zbilja da
se često nikakve vrijednosti gurkaju u životu na prva
mjesta samo zato što raspolažu materijalnim sredstvima,
a da se pravi talenti izgube u svakdašnjem poslu jedino
zato, što im nedostaju sredstva da bi svoje dragocjene
sposobnosti iskoristili za sebe, za svoj kraj i narod.

Plemeniti dar društvu ,Bošković“. Gosp. Kosta
Augeli-Radovani sin g. Frana, nastanjen u Zagrebu,
izradio je vrlo lijepu bistu Rugjera Bošković, te je ve-
likodušno darovao našem prosvjetnom društvu Boško-
vić, koje mu ovime najtoplije zahvaljuje. —  Pričao
nam je plemeniti darovatelj, kako se on svom dušom
osjeća Dubrovčanin i ako se rodio u Zagrebu. To ga
je čuvstvo ponukovalo i stalno poticalo da bi uzeo
predmetom svojih prvih radova nešto iz dubrovačke
prošlosti, | tako je mladenačkim zanosom zasnovao
misao da izradi bistu našeg slavnog Boškovića, te se
stavio na djelo i zbilja izradio vrlo uspjelu bistu. Že-
leći nadalje da bi taj njegov rad ostao u Dubrovniku

i doznavši za naše društvo odma se odlučio da tu rad-
nju daruje društvu Bošković, Evala mu!

Jedan srebrni jubilej. List ,Karlsbader Tagblatt“
od 1 ov. mj. donosi ovu vijest: Miho prof. Fabris,
koji je za 25 god. bio vjerni posjetilac Karlsbada otsio
je u ,Haus Insel Malta“ te je općinsko vijeće predalo
profesoru Fabrisu na uspomenu umjetnički album, koji
predstavlja Karlsbad za vrijeme Goetha“. Nadalje pri-
vatno doznajemo da se je Msgr. M. Fabris dobro
oporavio od zadnjeg teškog napadaja, da je u Karls-
badu ugodna temperatura i priličan broj gosti, megju
kojima je i praški nadbiskup Msgr. Kašpav, ali se
opaža otsutnost Nijemaca.

Imenovanje. Našeg sugragjanina g. Dr. Marka
Bibica imenovalo je predsjedništvo Središnjeg ureda
za osiguranje radnika u Zagrebu ponovno članom
stalnog liječničkog vijeća kod rečenog ureda.

Koncerat engleskih pjevača. Na 12. o. mj. čla-
novi raznih engleskih pjevačkih društava, putujući kroz
Jugoslaviju, priredili su i u Dubrovniku pred Katedra-
lom koncerat engleskih, škotskih i irskih pjesama. Ne-
razmjer i mali broj glasova (18 ženskih i 10 muških)
uzrokom su, da su karakteristike engieskih pjesama
ostale neopažene. Onaj ansambl više je spadao u jednu
zatvorenu prostoriju. Bariton Frederick Wocdhousse i
sopran Mabel Ritchie u duetima i solima bili su mnogo
interesantniji. Nakon prvih 6 tačaka kiša je spriječila
nastavak koncerta.

Meteorološka stanica bila je nedavno i u našem
gradu, a još je od prijeke nužde nadasve za strance,
jer su naučni na ovu ustanovu, koju nalaze po svim
kulturnim gradovima. Zašto je kod nas ova ustanova
zapuštena nije nam poznato. Neki šaljvigjije prave
duhovite viceve na račun toga. Do koga je, preporu-
čamo, da se zauzme, te opet oživi.

Gradske općine. Ministarstvo izradilo je
nacrt ,Zakone o gradskim opštinama“, po kojima će
se vršiti izbori. Gradovima je tu navedeno 75 mjesta,
megju kojima i Dubrovnik.

Em ROO OO IR RLEJA LR PL HEELN O

Starijim osobama reumatične boli ogorčavaju
stare dane. Svi koji patite na reumatizmu, kostobolji,
probadanju, išiasu, zubobolji, glavobolji preporuča
Vam se masaža. Za masažu je »A L G A«, Masaža
»ALGOM« Vas krijepi i osvježuje.

»ALGA« dobiva se svuda 1 boca Din. 14.—

A R0 SMD VANINA VAANKI CARINA CLR CIA ZAGRIJE IO

 

Petar Kulušić, nekam -kolonijal

OD 15. AUGUSTA

(212)

U novom dućanu u ČINGRIJINOJ (ŠIROKOJ) ULICI