Str. 2.
STON. Neumornim radom i bezprimjernim zau-
zimanjem našeg dičaog nadžupnika - dekana, koji je
tek malo vrijeme megju nama, čisto je preporogjena
ova naša nadžupa. Svojom aktuelnom i lijepom ali
energičnom pastirskom riječju i zauzetnošću, uspio je,
da se i svečanost našeg patrona, sv. Vlaha, obnovi
onako svečano, kao što su je i naši stari mekada
slavili, jer im je to štovanje i slava bio najmiliji ama-
net njihovih otaca. Sa radošću tvrdimo, da je u tom
osvojio srca sviju nas, a to dokazuje. i odaziv na
njegovu ne zapovijed nego očinsku i prijateljsku riječ.
Negjelju, na Gospu i na sv. Vlaha mnogi su pri-
stupili na svete sakramente.
Svečanost sv. Vlaha mavijestili su mužari i sla-
vljenje zvona, kao i lijepa rasvjeta u predvečerje dana.
Stonjski domovi plivali su u moru svijetla, kao i trg
pred crkvom sv. Vlaha, čije pročelje bijaše iskićeno
zelenilom i pred crkvom bi podignut veličanstven sla-
voluk. U ranu zoru dana, koji nam je osvanuo onako
krasan, slavljenje zvona, gruvanje mužara svakoga je
već napunilo svečanim raspoloženjem. Ston je izgledao
kao mlada nevjesta, koja okićena zastavama, sagovima
i puna cvijeća čeka nestrpljivo svoje svatove.
U 9 sati počeše stizati barjaci iz bližnje i daljne
okolice: Ponikava, Česvenice, Broca, čitave župe Malog
Stona te iz svih odlomaka župa Topolo i Ošlje ; dok
iz Banića idu po starom običaju u Slano, a iz Lisca
u Čepikuće.
Najljepši i najveličanstveniji dolazak bijaše onaj
iz našeg kršnog Primorja i Malog Stona, koje su
predvodili njihovi župnici, dični starina Don Pero
Brainević, župnik Ošljega i obijubljeni Don Pero
Obuljen župnik Malog Stona.
Veličanstvena i neopisiva je bila slika, kada se
je ova masa naroda pomolila na pogled Stonu : lum-
bardijeri paljbom pozdravljaju Svečev grad, barjaci se
klanjaju, krasne nošnje, primorsko - hercegovačke, u
lijepim narodnim bojama, sunčanim zrakama pozlaći-
vane, pružale su sliku koju se može da vidi samo u
našim krasnim dubrovačkim krajevima za feste sv. Vlaha!
Sve seoske barjake pričekivao je barjak sv. Vlaha,
koji je izvijao stari stonjski barjaktar Jako Vukas, na
čelu sa nadžupnikom i crkovinarima, a u vratima
crkve sv. Vlaha, pozdravljala je poklone i izvijanje
barjaka križarska glazba, koja je svojim skladnim i
lijepim sviranjem mnogo doprijela, da se ova velebna
svečanost, tako divno razvila i mnoge do suza ra-
dosnica ganula !
U 10 sati počela je svečana sveta Misa. Pjeva-
čice i pjevači uz pratnju harmonije križarske glazbe
otpjevaše lijepo hrvatsku misu. Preko mise održao je
govor preč. dekan ističući da je kult značajnog mu-
čenika sv. Vlaha, u prošlosti i sadašnjosti, odgajao i
odgaja čestite i pošleni sele i državljane, stoga
neka ga osobito današnja mladež 'slijedi kao svoj
uzor i svoga mogućeg branitelja !
U 11 sati razvila se je nezapamćena procesija,
jer je istoj sudjelovalo oko 3500 duša u najljepšem
redu zaslugom gg. M. Franušića i V. Vukas. To je
bila triumf čitavog slavlja. Na licima čitavog pobožnog
naroda čitalo se je sveto raspoloženje, kojim je srdačno
zahvaljivao sv. Vlahu, što je po njegovu zagovoru,
naš domorodac, preuzvišeni gospodin biskup Dr. Ca-
rević doveo za župnika i dekana preč. g. Nika Fan-
tela, arcib. konsist. savjetni a, umirovljenog vojnog
svećenika, o komu se može zbilja reči s našim pjes-
nikom: Dobar pastir, jer što kaža inom, i sam svojim
potvrgjuje činom ! Na 2 s. po p. časne sestre Ill. reda sv.
Frana dale su sa podvornicama sv. Sakramenta pre-
stavu u čast sv. Vlahu, kojoj je prisustvovalo silno
mnoštvo naroda iz okolice.
U 4 sata barjaci sa Iumbaroijerima poklonivši se
Svečevu hramu, općini i dekanu pred stanom, uputiše
se svojim kućama, praćeni od stonjskih lumbardijera
i barjaka, a noseć najljepše uspomene sa rijetke s ve-
ličanstvene svečanosti; te kličući: Slava našamu sve-
tomu Vlahu i po kopnu i po moru! — Očevidac.
_ KUNA. Blagdan sv. Vlaha proslavili smo na_o-
sobito svečani način. Bilo je naroda sa svih strana
kao još nikada iza rata. Vrijeme je bilo uprav krasno
kao usred ljeta. Prije sv. mise bila je svečana proce-
sija iz Matice u velebni hram , Delorite“, Lijepi red je
vladao za procesije preko koje se nosio divni veliki kip
sv. Vlaha sav od čistog srebra. Nosila su ga četvorica
mladića za zavjet. Pjevala se himna u počast velikom
Parcu. Zatim je bila svečana sv. misa u trojci. Preko
sv. mise održao je uprav divni govor Mp. O. Pavao
Dodić: ,O vjeri i sv. Vlahu“. Narod je ostao preza-
dovoljan. Nitko nije niti okom krenuo preko pro-
Pedi unatoč da je ista trajala preko 3 četvrta sata.
reko sv. mise pjevao je ,Omladinski zbor“ misu od
Premrla i više nabožnih pjesama. Narod je ostao pre-
zadovoljan. Grličanje je bilo ujutro i iza podne.
NA TRIEŠĆU. Kolonija Dubrovčana na Triešću
po antikoj užanci proslavila je festu svog Protetura
Sv. Vlaha, U crkvi Sv. Vinka Paulskog u utornik 3,
februara ujutro na 10 ura parok gospar Don Gligo
celebrd je svetu misu i ma koncu držao panegjerik,
nakon čega su slijedile solite čerimonije: ljubljenje
relikvije, grličanje, dijeljenje kruha i koločića sv. Vlaha.
— Preko funcijoni kanto je kor pod organom Inno
sv. Vlaha. Na 6 ura po podne bio je blagoslov. Festa
je finula u razgovoru pasanijeh bremena i u komple-
toj armoniji dubrovačke skladnosti.
Stari Dubrovčanin.
»NAPAONNA SVIJEST:
SANSKI MOST. Ovdašnji nastanjeni Dubrovčani
slavili su svog Parca sv. Vlaha. U jutro je bila sve-
čana misa, zatim grličanje. U večer kod gosp. Luke
Missige bio je ,bakaljar“. Prisustvovali su svi činov-
nici na čelu sa poglavarom sreza g. Rajkovićem. Kao
festanjuli bili su g. Dr. Kruno (Vlaho) Pelicarić, sreski
veterinar i g. Mario Machiedo ovdašnji gruntovničar.
NOVI SAD. |I ako je ovdje mala kolonija nas
Dubrovčana, ipak smo ove godine skromno proslavili
svečanost našeg Parca sv. Vlaha. U jutro u 74 sati
dali smo očitati pjevanu sv. misu u župnoj «crkvi sv.
Marije, na koju smo svi zajednički prisustvovali. Grli-
čanje je bilo prije mise, Službi božijoj osim nas Du-
brovčana prisustvovalo je dosta ovdašnjeg pobožnog
naroda. U večer pak nekolicina nas sa prijateljima
Dubrovnika sastasmo še u restauraciji Dalmatinca g.
Iva Trga, gdje smo uz domaća jela i uz čašu izvrsnog
našeg opola, proveli neko vrijeme u lijepom raspolo-
ženju, sjećajući se prošlih vremena provedenih u našem
lijepom Dubrovniku. Dubrovčanin.
Pitanje gradskog groblja.
Prilikom sklapanja zajma od 40 milijuna na
mnoge se je investicije mislilo, dočim je pitanje groblja
nažalost ostalo potpuno zaboravljeno.
Danas je naše groblje već tako prepuno, da je
ukopavanje postalo nemogućno, a mnogi i mnogi su
prinugjeni, da svoje mrtve sahranjuju u tugjim grobo-
vima, čekajući, da općina nabavi zemljište, kako bi
mogli sagraditi sebi vlastite grobove. i
Pošto postoji jedan projekat, da se sva grobljišta
sa Boninova uklone, te na drugo pogodnije mjesto
mjesto sagrade, to su valjda dosađanje uprave i izbje-
gavale uložiti novac za privremeno proširenje groblja.
Mislim, da smo mnogo i mnogo daleko od definitivnog
riješenja ovog pitanja, tim više, jer se dubrovačka
općina dugi niz godina morati snositi terete ovog velikog
zajma, a premještaj bi groblja zahtjevao velike svote.
Naposljetku mi je napomenuti, da i ako općina
uloži novac u kupnju zemljišta za privremeno proši-
renje groblja, to će općina vrlo brzo opet ovo zemljište
pa čak i sa lijepom zaradom rasprodati. S. S:
Epidemija gripe u cijeloj Europi :
ne jenjava,;već dapače čitamo u svim dnevnim novi- ;
nama, kako procenat oboljelih dnevno raste. U svim
većim listovima čitamo uz to mnoge članke, koji se
bave uzročnicima ove epidemije, kako da se od gripe
očuvamo i kako da ju liječimo, Jasno je dakle, da se
od gripe trebamo čuvati i u slučaju oboljenja ener-
gično je suzbijati, jer se iz gripe može izroditi čitavi
niz jačih i neželjenih boljetica i posljedica. Gripa se
pojavljuje laganom glavoboljom, groznicom, umor-
nošću. Ako se tim iz početka malim pojavama ne
prida odmah nužna pažnja i ne pristupi suzbijanju,
razvije se gripa do jačih dimenzija i kadra je za par
dana tako oslabiti čovjeka i njegove osjetljive djelove
organizma, kao srce i pluća, da u mnogo slučajeva
dovede i život čovjekov u pitanje. Za suzbijanje gripe
nema još odregjenog sredstva, ali jedno je poznato
da se već od najstarijih vremena, pa do moderne i
savremene sadašnjice od najširih slojeva naroda po
predaji i životnom iskustvu u svim slučajevima sličnih
današnjoj gripi rabio sistem masaže. Dok medieinska
znanost nije pronašla uspješna sredstva koristio se
narod, što svi znamo vinskim octom (sirćetom). Sa
napretkom medicine došlo se i do uspješnog rezultata
u izradi takvih preparata, koji u sebi sadrže elemente
pučkog liječenja kao ocat. Takav jedan preparat najmo-
derniji je ALGA za masažu, koji se preparat može
dobiti svuda. ALGA služi odlično za suzbijanje gripe
i kao predobrana od gripe. Postupak je sasvim je-
dnostavan. U svim slučajevima gripe bolesnik se
lagano masira po rukama, nogama, legjima i prsima
s ALGOM. Vrućina odmah popušta, bolesnik se od-
mah osjeća svježijim, krepkijim. Poslije masiranja san
bolesnika lagan i zdrav. Za očuvanje od gripe prepo-
ruča se jednu malu kašiku ALGE u 1 čašu vode za
ispiranje usta i grla.
NARX-EMM3L
nenadmašiv I
Jeftin I
3 iju ini Dugotrajan |
U U zi. e
RAMI) — .__——Uiepog sjaja 1
Dobro pokrival
AUTO POZOR! Lakovi za štrcanje (Spritz-
lacke) kao i sav pripadajući materijal.
Dobije se kod:
Josip F. Greguš - Dubrovnik
Br. 6.
Pisma iz naroda.
KUNA (Pelješac). Udarac groma u zvonik. D
31. I. osvanulo je grozno jutro. Silna oluja uz stra
grmljavinu. Gromovi su pucali kao usred ljeta.
zvonik ,Delorite“ udario je grom 3 puta u razma
jednog samog sata. Kad je treći put udario žica
munjevoda puknula je na 2 mjesta i grom se je razdje
na dvije strane. Jedna je pošla u crkvu i tu u la
sv. Antuna razbila više mramornih ploča. Na vrati
razbila sva cakla. Depozit uništen totalno. — Dn
trak groma pošao u samostan i razbio sva cakla
prozoru zvonika a na hodniku samostana mno
ploča od opeka. Šteta iznosi više hiljada dinara. Str
što su ga franjevci podnijeli bio je strašan. Uo
bila je panika u čitavoj varoši Kuna, kao i u s
drugim odlomcima. |
Razno Gripa-influenca se pojavila na sve oat
ima i težih slučajeva. — Prodaja vina je veoma sla
— Kupus je jedina hrana naroda u ovim kritiči
vremenima.
Razne vijesti.
Veliki potres u Novoj Zelandiji prouzročig
prošlih dana veliku štetu, a bilo je na stotine mr\
i ranjenih. Sa potresom bio je ujedno nastao i taj
(silni vihor) i drugih neobičnih prirodnih pojava.
tresi se još uvijek ponavljaju, pak je čitavo stano
štvo u velikoj panici i stanuje pod šatorima.
20 milijuna nezaposlenih radnika širom svi
a 11 milijuna u samoj Evropi razlog su, da privr
pitanja iskaču pred sva ostala, pa se sva politika
svim državama vrti oko toga. Tako je već u Sjed,
žavam potrošeno 600 milijuna dolara za ublažiti k
ali bez uspjeha. Sada se vodi ogorčena rasprava, li
li predsjednik dobiti 45 milijuna dolara za šeljeka
stradale od suše i 116 milijana dolara za radove,
jima bi se zaposlili radnici. Neki vide razlog s
nesrećama u bankama, i traže, da se prouči rad
naka, ali sve stranke su u Americi kao i drugdje
povezane sa raznim velikim bankama, da nema goi
da bi se što proti njih poduzelo.
JAVNA ZAHVALA.
Veleučenom Gospodinu
Dr. Mirku Mladinovu
primariusu-ginekologu banovinske bolnice u
Dubrovniku
Smatram se nadasve dužnim, da Vam gospo
doktore i ovim putem izrazim duboku blagoda
što ste na samu Badnju večer ostavili veselje u Vi
obitelji a pohitalii izvršili rijetkom zauzetnošću, p
tvovnošću i sposobnošću tešku operaciju mojoj
Tini, koja je bila smrti izložena — i tako joj |
povratili. — :
Jednaka hvala neka ide i vrijednom asis
Dru Matu Šimunkoviću, sekundarnom liječni
bolnice, te ostalim časnim sestrama, koje su u
vanju pokazale pravu sestrinju pažnju.
Od mene Vam i moje žene nezaboravna za
nost, a napose od radosne dječice, koja sazivlje;
goslov Božji, da prati i zaduži Vaš nesebični ra
Korčula, 9 Februara 1931. .
Tomo Stanić.
(99)
za brodove i stabilni pogon
kod J. Jilek — Gruž
Povoljni uvjeti za plaćanje.
(O)
E VAŠE OČ
ZEISS PUNKT
najsavršenija stakli
naočale preporuč
od svih specijali
osobito za slabe
Jedino zastupst
za Dubrovnil
i Zetsku Banov
ZEISS
PUNKTAL
NIKO BOGDAN - Dubrov