POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

 

Br. 12.

Narodna Svije

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK 18. Marta 1931.

RH God. xu.

t

 

 

Bi
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Duhrovaćke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Anlun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

RES

Tyršova ideologija.

Prastari je običaj, da naši biskupi prilikom ko-

izme uprave na svoje vjernike poslanicu, u kojoj im
govore kao duhovni vogje o najvažnijim pitanjima
vjerskoga života. I ove godine napisali su svi hrvatsk-
hiskupi korizmena pastirska pisma, u kojima rješavaju
ajsavremenija pitanja sadanjega vremena. Tako krčki
o preuzv. g. Dr. Josip Srebrnić u svojoj ovogo-
dišnjoj korizmenoj poslanici — prilikom 1500. godiši
njice Efeškog općeg crkvenog sabora, na kome se
g 431, svečano proglasilo, da je Prebl. Djevica Marija
prava -i istinska Bogorodica — razvija svu nauku o
BI, Djevici Mariji, napose u vezi s modernim odgojem
u t.zv. Tyršovom duhu. Taj dio prenosimo i to danas
o Tyršovoj ideologiji uopće, a drugi put o njezinoj
primjeni na odgoj mladeži.
U posljednje doba počeo se narivavati neprijatelj
Presvete Bogorodice u novom podmuklom obliku.
vali i preporuča, širi i uvagja takozvani Tyršov duh,
bao ideologiju, Tyršov način mišljenja o svijetu,
ir O državi. Ja sam stvar proučio i mogu Vam
kazati, koliko slijedi : *

Tyršov je duh duh naturalizma i materijalizma.
Tyrš je uzimao svoje ideje najprije cd njemačkog
Doe Schopenhauera, zavolio je kasnije tjelesnu
E poganskih Grka, učio se takogjer od muha-
pro: te prešao u materijalističko shvaćanje ljud-

MH nn OCR e

skog društva i svijeta uopće prema razvojnoj teoriji
Darwina. Njegova ideologija ne pozna Boga niti ne-
umrle duše, Duša su i tijelo njemu pojave iste stvari;
igioznost je njemu rad za narod, obavljan u duhu
inog napretka i razvitka, Čovječanstvo te s njime i
jedini nerodi su njemu. samo. dijelovi, prirode;
isprosivi zakoni, koji vlađaju u prirodi, vladaju i

    
   
   
   
  
  
 
 
  
  
 
 
 
   
      
 
   
  
 
 
  
 

e izmijeniti. Život mu je neprestano gibanje i
borba, gdje pobjegjuje onaj koji je spremniji za borbu.
Stoga treba njegovati tjelesnu kulturu; tjelesno jaki
pojedinci sačinjavat će i jakost naroda. Grčka mu je
kultura putokaz u odgoju mladeži. Propovijeda slo-
bodu, bratstvo i jednakost u smislu O

svele Bogorodice, jer njemu je ideal grčki čovjek;
boljeg većeg čovjeka nije proizvelo nijedno kasnije
doba“ — ovako se sam izjavio. Tyrš je megju Česima
ic opsežnih omladinskih odgojnih organizacija; u

menata, te je neprestano djelovao, da budu u vjerskom
obziru ateističke.

Ovo je Tyršova ideologija. Nitko je od dobrih
katolika ne može prihvatiti, jer je ona jednostavno
negacija ne samo - čitavog katolicizma, nego uopće
vjere u Boga.

* Za sve gornje izvode o Tyršovoj ideologiji ima pre-
ipuno antentičnih podataka u spisima: L. Jandrasek: Dr. Mi-
toslav Tyrš, 2. vydani. Brno 1924. — Dr. Josef Tvrdy: Tyršova
filosofie; Tyršov Sbornik VIII. V Praze 1924. — Isti: Jest
(lilosofie 'Tyršova positivismem ?; Tyršov Sbornik I. V Praze
1980. — Venceslav Havliček ; Vliv Darwinovy nauky na Tyrše ;
[Iyšov Sbornik VII. V Praze 1923. — Podaci važe to više, što su
pisani i utvrgjeni od RIED gorućih štovatelja i pristaša.

 

velikom izboru Qomijćie: u

Papimici LUJO PEŠEVIĆ

Placa Kralja Petra
Najjeitiniji izbor papira u

Bogati izbor svih školskih i kan-
larijskih potrepština kao: crnila,
, olovaka, krede i t, d.

Uvjerite se!

d čovječanstvom i narodima te ih nijedna molitva ne

Dalmatinska vina na zagrebačkoj izložbi

U zagrebačkim stručnim krugovima očekuje se,
da će sudjelovanje vinogradara iz naših primorskih
krajeva, u prvome redu onih iz Dalmacije, kod velike
izložbe i sajma vina, što se drži u Zagrebu od 11.
do 13. dojdućega aprila mjeseca, biti osobito obilato.
Prvo za to, što je sam Zagreb postao zadnjih godina
najvažnijim konzumnim središtem za dalmatinska vina,
kojih se zadnje godine uvezlo oko 40.000 hektolitara,
onda pak iz razloga, jer će na ovu izložbu doći dosta
inozemnih interesanata, koji se za dalmatinska vina
zanimaju, i konačno jer će doći dosta interesenata: iz
raznih djelova naše države, gdje je dalmatinsko vino
počelo da prodire. Uz dalmatinske vinarske zadruge
potrebito bi bilo, da izlože i oni brojni pojedinačni
vinogradari, koji imaju veće količine vina u svojim
podrumima i ne mogu inače da do kupca dogju.
Tako isto je potrebito, da izlože i poznatije velike
eksportne trgovine dalmatinskim vinom. U koliko se
do danas znade, već se je prijavio priličan broj. gore
navedenih izlagača, te prijave stižu dnevno. Uz vino
biti će izložena rakija, desertna vina i razni specijalno
dalmatinski likeri. K tome će se izlagati i onaj pro-
izvod, kojega dalmatinski vinogradari priregjuju od
ukuhanog mošta, što u južnome dijelu zovu ,man-
tala“, negdje pak ,ćukter“ ili ,grozdovac“. Time što
se izlaže besplatno, pružena je mogućnost svakome
vinogradaru, da na ovoj izložbi i sajmu sudjeluje. U
katalogu izložbe štampati će se imena svih izlagača,
sa popisom količine, vrste“itd. vina, da im služi kao
adresar kroz cijelu godinu.

Ko na izložbi želi sudjelovati mora se pismeno
prijaviti upravi Saveza vinceradera, Zagreb, Palača
burze, od koje “će dobiti sve potrebite informacije. Od

svake vrsti vina izlaže se po tri boce, svaka boca
po 7 decilitara.

tidje će biti smješten domorodni muzei ?

Kako smo informirani, na jednoj auketi g.g. vi-
jećnika donešena je konačna odluka, da Trg. Obrtnička
Komora pregje u čitav I-kat Dogane izuzevši lijevog
krila: da Općina ostane u sadašnoj zgradi te zauzme
čitav II kat t, j..i prostorije sadašnjeg muzeja te ko-
načno: da se dio muzeja a po mogućnosti i čitav
magazinira (I) u prizemlje Dogane. Kada bi se gg. vi-
jećnici pozabavili ovim pitanjima polazeći u prvome
redu s gledišta olakšanja ali nikako ne novog optere-
ćenja opć. finansija, te se na temelju proračuna uvjerili
da je takovo rješenje slabo, njihova odluka ne bi
mogla tako glasiti. Dalje i dirati u pitanje našega
muzeja a nepoznavati njegovo stvaranje, koje nije
drugo već niz svijetlih imena darovatelja i požrtvovni
rad od nekoliko decenija ugl. pojedinaca, mislimo da
i stoga gledišta ta anketa nije bila sretna. Miljoni
vrijednosti dubrovačke prirodopisne zbirke, miljoni vri-
jednosti dubr., kulturno historijske zbirke, o kojoj na
žalost mnogi malo ili nimalo znadu, nemogu se dirati
a najmanje pak prenosti zaključkom jedne ankete.
Preko deset godina mučilo nas je pitanje izmjene
zgrada, ali u svakoj fazi u svim mogućim konbinaci-
jama pa i uz velike materijalne žrtve, grad je jedno-
dušno želio vidjeti Općinu smještenu u Dogani. Do-
gana ima toliko prostorija, da se u iste može komodno
smjestiti čitav općin. ured pa i onaj prošireni. Ako se
ostane pri zaključku te ankete, Općina će potrošit za
adaptacije II kata sadašnje zgrade, za adaptaciju ma-
gazina u Dogani, gdje bi bio smješten kultur. histor.
muzej, gradnju prostorija prirodoslov. muzeja, za pre-
nos, nove ormare itd, barem 450—500.000 Din. U pro-

 

tivnome slučaju, ostane li muzej ne dirnut u čitavom

II katu; pregje li Općina u Doganu, a Komora u sadašnju
općinu, ova će se svota smanjiti najmanje za polovinu.
Mislimo, da grad smije imati tu skromnu ambiciju,
da njegova Općina bude smještena u jedinoj podesnoj
zislorijeno1 zgradi kojom raspolaže. Videant consules !

 

SAMO & DINARA stoji pretplata pitak list
pal soi

 

 

Pokret zidanja wlastitifi domova i Deskamatan Movac

Pokret zidanja vlastitih domova putem kolektivne
štednje bio je pokrenut najprije u Engleskoj — (danas
slavi najstarija engleska gradbena zadruga svoj 150
godišnji jubileum) — prenesen je bio zatim u Ame-
riku, gdje postoji već oko 100 godina. Zbog ogromne
bijede posljednih se je godina raširio taj pokret i na
Njemačku i Austriju. A kako su engleske i amerikan-
ske gradbene zadruge — kao u početku svog rada i
njemačke i austrijske — bile izragjene na kamatnoj
osnovi, a kako te kamate megjutim mali štediša, zbog
gospodarske bijede koje je nastupila, nije mogao ple--
ćati, bile su najprije u Njemačkoj pa zatim u Austriji
osnovane gradbene zadruge, koje su postavile sebi
za cilj, da daju svojim članovima beskamatne zajmove.
Premda se je na osnivanje tih zadruga gledalo s ve-
likim nepovjerenjem, ipak se je domalo pokazalo, da
su te zadruge uslijed svog realnog i cilja svijesnog
rada već u kratko vrijeme pokazale velike uspjehe.
Tako su na pr. njemačke gradbene zadruge uspjele
da podijele zajmova. u visini od ca. 2.500 milijuna
dinara. U oktobru 1928. u Grazu ustanovljena zadruga
OEBUS“ austr. gradbena i naseobinska zadruga, kroz
vrijeme od približno dvije godine uspjela je da isplati
svojim članovima oko 300. beskamatnih zajmova u
ukupnom iznosu od preko 24 milijuna dinara. Ti se
beskamaini zajmovi ne podijeljuju samo za podizanje
i kupovinu vlastitih domova, poljoprivrednih i obrt-
ničkih poduzeća, nego i za otkup hipoteka sa visokim
kamatama, tako da i teretom kamata opterećeni po-
sjednici mogu uživati povlastice, koje gradbene za-
druge nude svojim članovima.

Ta dugogodišnja prokušana temeljna pravila i
izdavanje zajmova usvojila je ui decembru 1930. 0sno-
vana u Jugoslaviji jedina gradbena zadruga, ,JUGRAD“
jugoslavenska gradbena i kreditna zadruga r. z. s. 0. i.
u Ljubljani, Kolodvorska ul. 35, te podijeljuje svojim
članovima beskamatne zajmove. Kakovu veliku važnost

ima ta zadruga za našu domovinu može svak lako
da shvati.

Hnjige za HMorizmu i veliku sedmicu.

Smrino hrvanje Isusovo na Križu (agonia) Din. 3.—

 

Plač Gospin » 2.—
Batistić N.. Križ (pučka pjesan) > 3.—
Put Križa vezan 3, 10—
z »  broširan vjenčić 3:30
Psalam 50 »Smijul se meni Bože« 1 kom. , . 0:25
Obredi Velike Sedmice vez '/, platna » 35.—
isto broširano » 29.—
Bogoslužbenik vezan !/a platna , 90.—
> » Ya kože » 100.—

s obredima Velike Sedmice
vez. !/2 platna , 115.—
» a kože » 1385. —
Evanđelistar ivrdi vez » 160.—
>. 1/a kože , 200.—
u cijeloj koži » 260. —
Molitvenik sv. Terezije M. I. , M1—

Naručuje se kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare
Dubrovnik.

MARK-EMAI

nenadmašiv !
- Jeftin!
Dugoirajan!
Lijepog sjaja!
Dobro pokriva!.
AUTO POZOR! Lakovi za štrcanje (Spritz-
lacke) kao i sav pripadajući materijal.
Dobije se kod:

Josip F. Greguš - Dubrovnik

 

         

i Noz NEA Al: NIM i

Nim mi Ti