POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 18.

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK 29. Aprila 1931.

 

RE God. XII.

 

 

Narodna Svijest

 

  

jena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FIč& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

e. w .
Djački dan.
| — Početkom svibnja svake godine slave hrvatski
katolici ,Dan katoličke omladine“. Tom prilikom go-
vori se u crkvama o važnosti katoličkih. organizacija
omladinu i skupljaju se prinosi za te organizacije.
igodom ovogodišnje proslave toga dana upravio je
hrvatski metropolita, zagrebački nadbiskup Dr. Antun
gter katoličkoj omladini ovu karakterističnu poslanicu :

Draga katolička omladino ! Gledam Vas duhom
novljene o Uskrsu svetim sakrameutima, i s Vama
skupa osjećam radost djetinjstva Božjega. To milosno
djetinjstvo po Isusu da sačuvate tijekom godine, to
djetinjstvo da razvijete do punine muževne snage u
tusu — majvruća je želja Oca nebeskoga i moja, a
jpreća je potreba Vaša. ,Rastite u milosti i u po-
janju Gospodina našega Isusa Krista !“ stavio je na
ce prvim kršćanima kao najživlju želju svoju sv. Petar
| kraju svoje druge poslanice, Put života našega
tba da je ,put pravednika, koji rade kao svijetlo od
re do podneva punog dana“. (Posl. 4. 18). Jer Isus
uas pozva iz tame divnom svijetlu svomu, da razgla-
imo kreposti njegove“, (I, Petr. 2, 9).

Kakav i u čemu treba da je taj porast Vaš lijepo
izrazuje Mudrac: ,Združite se s Bogom i podnesi, da
da poraste pri kraju život tvoj!“ (Crkov. 2, 3.) —
družite se s Bogom !“ u mislima, da vam budu ži-
votna načela odraz istine Njegove, a ne pustih fraza i
skrivljenja, kakova je puna nevaljala štampa, i kriva
osvjeta bez vjere“. — ,Združite se s Bogom!“ u
lji, da hoćete i radite uvijek i u svemu samo pra-
0sf, pa makar i bili kraj toga siromašniji od dru-
koji nepravdom stiču i živu. — ,Združite se s Bo-
# 2 srcu, da ljubite Njega nada sve, a megju
braćom, da budete žarišta Zjubavi, koja će kroz Vašu
lrpljivost-i praštanje pobijediti mržnju protivnika.

= »Podnesi !“ veli dalje Duh Sveti. ,Podnesite“ odri-
nje, koje traži samoprijegor, da svladate vlastite
strasti i budete značajevi. .— ,Podnesite1!“ napore po-
šlena rada i sticanje kruha osobito za nevremena, jer
wam valja kroz uska vrata ući u život. (Lk. 13, 24),
odnesite 1“ progone nečastivoga i njegovih slugu,
koji se dižu proti Krista Gospodnjega i Vašega apo-
slolata za Njega, jer ,Blaženi ćete biti, kad Vas uspro-
gone i sve zlo reku na Vas imena mojega radi!“
Kako iz združenja s Bogom potječu najveće vre-
dnote : istine, pravde i ljubavi, tako je zato združenje
ltijedno da podnesemo najveće žitve. Ovo oboje tako
ljepo naglašavaju Križari i Križarice, Vaša pravila, kad
Yas pozivlju na što uže sjedinjeuje s Kristom u na-
lima i Euharistiji, te da u tu svrhu prikazujete svako
o svoje molitve, rad i trpljenje. Ovo Vam je dvoje
d Bogom obilno vrelo dobrih-djela i zasluga, a u
ši za Vas same najbistriji izvor prave prosvjete.
ko ostaje u meni i ja u njemu, on donosi mnogi
* — uvjerava nas Krist Gospodin (Iv. 15, 9). Tko
e za mnom, ne hoda u tmini, nego će imati svijetlo
ivota“. (Iv. 8, 12).

Ustrajte dakle u smjeru svoga samoodgojnoga
a i apostolata u privatnom i javnom životu, pa i
žrtve, da ,istinu čineći u ljubavi rastete po svemu
onom, koji je glava — Krist“. (Ep. 4, 15).

Moja Vas ljubav i blagoslov prati, a velečasno će
tčenstvo prigodom Dana katoličke omladine učiniti
Vas sve, što će najviše moći.

= Zagreb, 12. travnja 1931, *

+ ANTUN, nadbiskup.

TRSTENO za

 Restanrant ,,Sv. Roko“ pod platanom,

novo otvoren i moderno
uredjen. Vanredno ugodno
svratište  (konačište) za

| i turiste i izletnike, sa doma-

S ćim specijalitetom i kafom.

9

 

 

 

 

   
  

   
  
  
 
  
 
 
 
  
    
  

 

  

   
 

   

 

 

 

 

 

   

 

  
  
 
 
 
 

 

 

 

 

  

 

Za suzbijanje pornografije.

Novine donose, da megju pitanjima, koja će doći
pred društvo maroda krajem ovoga mjeseca i početkom
maja, ima i pitanje, što bi se imalo poduzeti da se
uspješno suzbije pornografska literatura, koja je po-
plavila skoro sve krajeve civilizovane Europe. Ma da
smo mi inače još neznatan činilac u historiji kulture,
ipak na polju toga ,necivilizalornog“ djelovanja ni-
jesmo ni najmanje zaostali za drugim narodima. Do-
sta je uzeti u ruke neke od domaćih dnevnika, da
se odmah o tome osvjedočimo po sablažnjivim (i kaž-
njivim poradi povrede javnog morala) ilustracijama i
feljtonima, sa novelama, koje su tako bestidne, da ih
nijedan otac, bio on kolikogod liberalan u pogledu mo-
ralnog shvatanja, ne bi smio dati u ruke svojoj djeci,
ako neće da mu se sin ili kći ne iskvare do prostitucije,

Takova proračunana pornografija a la Zola —
zaslužuje osudu poznatog inače liberalca i vjerskog
indiferentiste A natola France, koji je o tom
zloglasuom pornografu ovako pisao u svome djelu
»La vie littćraire* : Niko prije Zole nije nagomilao
toli visoku hrpu nečistoća, niti bi iko
bio ikada napeo toliko svoje sile da potišti ljudski
rod, da pogrdi sve slike ljepote i ljubavi, da zaniječe
sve što je dobra učinjeno. Njegovo je djelo opako,
i on je jedan od onih nesretnika, o kojima se može
reći, da bi bilo bolje da se nikada nijesu rodili“.

Zato je na čast Društvu naroda, što je došlo do
sretne misli, da se pozabavi pitanjem, kako da se dos-
koči ovoj rak-rani, koja prijeti da putem gnjusnoga
štiva izopači i otruje i gradove i sela, do kojih po-
sljednjih i kod nas takav izmet dopire, protiv čega bi
imale ustati energično i crkvene i državne Vlasti, ako

| žele sačuvati zdiavu i Gilu (srž našega  iaroda dok je

još na vrijeme. Foraneus.

Dubrovačka mantala.

Pišu nam iz Zagreba. Pred nekoliko dana odr-
žala se ovdje velika izložba vina, na kojoj je sudjelo-
valo preko 500 vinogradara i vinarskih zadruga iz ci-
jele države, Razumije se,. da je i iz Dalmacije bilo
dosia izlagača sa vinom, rakijom, prošekom i ostalim
proizvodima loze. Dalmatinski su proizvodi pobudili
svojom kvalitetom osobitu pažnju posjetilaca izložbe, jer
su bili vanredni, Ali se to moglo posebno ustanoviti za
dubr. mantalu koju je izložio g. Niko Skurić iz Cilipa, O
toj je mantali svak govorio, te se jednoglasno isticalo,
da je osobito fini proizvod. Na žalost g. Skurić nije
donio na izložbu nego manju količinu, pa mnogi po-
sjetilac nije mogao ni nabaviti koliko bi htio. Prema
katalogu izložbe g. Skurić ima 20 kvintala takove man-
tale, ali to bi sve brzo rasprodao u Zagrebu, pa bi
trebao svu amo poslati. Dubrovačka je mantala do sada

bila poznata gotovo isključivo u jednome dijelu Dal-
macije, sada je i u Sagrebu probila led.

Boduše, da se napravi onako (fina  mantala,
kao što je g. Skurić polučio, treba mnogo znanja i
brige, pa je pitanje bili svatko to mogao, ali mogli
bi tamošnji vinogradari — kada je vino teško prodati
— pokušati u većoj mjeri baviti se tom proizvodnjom.
Možda bi im se bolje isplatilo nego da prave vino !

 

 

 

Danas svak traži i pije
bezalkoholno piće

CHRAMPUS

jer je najzdravije
jer je najukusnije
jer je uopće najbolje.

Pijte ga i Vi!

(179)

 

Ribarske lampe

svjetske marke Pollar
od 300 do 3000 sviječa

 

Najveće skladište rezervnih djelova kao stakla iz

Jena Suprax, mrežica (retina), diza (bekuč), glava

žiška, (Carborundum) igla i t. d. za sve vrsti lampi
kao:

Polar
Petromax
Lux it d.

tz bezkonkarentne cijene,
Popravak svih vrsta lampa potpuno besplatno!
Vlastita radiona!

Katalog od 20 stranica gratis i iranco!
»Petroplin“ — Zagreb,
Radišina ulica 9. Tel. 6638
Podružnica: Split
Ulica iza Sv. Frane br. 3.

 

Bilješke iz dubrovačke prošlosti.

_A1. Zlatarstvo u staromu Dubrovniku. "Najbolji
dokaz do koje je savršenosti bila dosegla zlatarska
vještina u Dubrovniku, jest srebreni pozlaćeni umiva-
onik sa odnosnim bokarom od zlatara Ivana Progo-
novića, koji je živio oko polovine 15. stoljeća. Taj je
umivaonik bio izgragjen po naručbi dubrov. nad-
biskupa Timoteja Maffei, a imao je bit poklonjen kralju
Matiji Korvinu, kako hoće nekoji, ili kako drugi misle,
jednome od njegovih dvorjanika. Pošto je nadbiskup
umro prije nego je predao dar, namre ga u oporuci
svome sinovcu Kristu, a ovaj ga pokloni moćniku.
Umivaonik je prekrit sitnim živinicama, voćem i lišćem
izragjenim u srebru s najvećom majstorijom, a dno
mu je pokriveno travicom, koja divno i oblikom i
koloritom oponaša prirodu. Osim Progonovića spo-
minju se i drugi vrijedni zlatari, kao fra Donato, koji je
živio g. 1520, i Vlaho Bona god. 1540.

2. Vestibul dubrovačkog Dvora, nazvan u ce-
remonijalu Senata ,ispod volata“ (sotto i volti), bilo je
mjesto, gdje bi Knez sa velikim vijećem pribivao jav-
nim svečanostima, smotrama i slično. Zato su na desno
i na lijevo sjedalice (pižuli) od kamena; ali su one
s desne strane na dva reda, jer je na višemu sjedio
knez, a njemu o lijevu u svečanim prigodama cesarov
zastupatelj, o desnu nadbiskup i malo vijeće. Vratašca,
kroz koja se i sada može uljesti s gornjega reda,
otvarala su se za dolazak kneza u svečanim prigodama.
Kod ovih vrata otvaraju se veća, koja je puk nazivao
»vrata od milosrgja“, jer je u doba gladinje marod
dohodio da pridigne žita za najnižu cijenu i obično
na vjeresiju, i zvala su se službeno ,porta e officio
del fondigo“, Slika poviše vrata znamenovala je pre-
hranu u liku majke, koja nahranjuje dijete.