zine

RR

SRE:

GLAZBENI VIJESNIK.

Kratak osvrt na crkvenu glazbu. (Slijedi).
Moderna crkvena muzika (Ill stil).

Kako već kazasmo, crkva je uvijek priznavala i
potpomagala napredak umjetnosti; te sve lijepo i dobro,
što je kroz stoljeća dao ljudski duh, upotrebila je ona
u bogoštovlju, ako se samo pri tom ne vrijegjaju
liturgijski zakoni. Stoga i najmodernija muzika ima
pristupa u crkvi, samo ako je dobro, ozbiljno i
dostojanstveno komponirana, te ako nije nedostojna
liturgijske funkcije.

Ali budući da moderna muzika ima pretežno pro-
fane ciljeve, treba veoma pomnjivo paziti, da kompo-
zicije modernog stila, koje se izvode u crkvi, ne budu
imati profanih obilježja, da ne potsjećaju na kazališne
motive i da nijesu komponirane na način profane
muzike. Megju različitim načinima moderne muzike
kazališni stil, koji je u prošlom vijeku cvao osobito u
Italiji, nije nimalo zgodan za bogoštovne činove.

Po svojoj prirodi protivi se taj stil direktno Gre-
gorijanskom pijevu i klasičnoj polifoniji, te stoga ie u
sukobu sa najprvim zakonom crkvene muzike. Osim
toga, sastav, ritam i tzv. konvencionalizam ovog stila
ni malo ne odgovaraju zahtjevima prave crkv. muzike.

Najnoviji stil :

Diatonska disonanca i moderna polifonija.

Najnoviji pravac crkvene muzike, kao i slikarske
i gragjevne umjetnosti naglasuje ono, što je bitno, a
ne osvrće se na sporedno. Gotika je bila izražaj reli-
gioznog i društvenog diferenciranja tadanjeg vremena,
te je promicala pojedinačnu pobožnost.

Sada se ide oprečnim smjerom.

Naše doba traži u religiji bitno, te obzirući se na
prve bogomolje zahtijeva crkvu i bogoštovlje za cijelu
crkvenu općinu. Stoga baš novi crkveni i glazbeni stil
svojom strogošću straši gdjekoje vjernike, koji u njem
ne nalaze ,nježnosti“, kao da je nježnost glavno.
Dočim se sve više širi zahtjev sa strane onih drugih,
koji ozbiljno shvaćaju što je bitno a što sporedno, da
treba da gragjevna umjetnost sadašnjice jasno markira
sakralni prostor mjesta, gdje se prinosi žrtva: ,Myste-
rinm tremendum“. U prostorijam modernih crkava treba
da je sve ozbiljno i svečano, bez natruhe neke senti-
mentalne pobožnosti. Prisutnost živoga Boga treba da
osjećamo. Kako u gragjevnoj, tako i u glazbenoj crkve-
noj umjetnosti treba jake ozbiljnosti. A takovoj ozbilj-
nosti više odgovara moderna polifonija pa i diatonska
disonanca nego šareno osjetno veselje. Nego i tu treba
granica. Crkva i služba Božja ne smiju biti pristupačne
kojekakovim eksperimentima na polju crkvene glazbe.

Već sada se može kazati, da je val atonalnosti
koji je bio prešao i na polje crkvene glazbe, konačno
likvidiran, te da nije od njega preostalo drugo nego
očeličena, zdrava želja za pobjedom duha nad sre-
stvima, a iz nje nova težnja za proživljenjem čistoga
vokalnog pijeva.

Crkva je bila uvijek oprezna, kad se je radilo
da poprimi nešto kao stalni pravac umjetnosti. ,

Za sada u cijeloj modernoj muzici ima prednost
moderna _polifonija.

 

Kod glavobolje, nesvjestice, zujanja u ušima,
nemirnog sna, neraspoloženosti, razdražljivosti, uzima
se stara poznata Franz-Jozefova gorka voda. Po izjavi
glavnih bolničkih ljekara za želudčane i crijevne bo-
bolesti Franz-Jozeiova voda je odlično prirodno sred-
stvo za čišćenje.

 

MIRKO M. ZEC - Dubrovnik

Trgovina željezom, tehničkim i elektrotehničkim materijalom

Skladište kupaonskih kada, peći,
umivaonika kloseta keramičnih majoličnih
i betonskih ploćica.

Hrastovi, parketi, gips, uljane boje i lakovi,
Radio aparati, Gramofoni, ploče, i pribor.
štednjaci i t. d. i t. d. (

Vodovodnih cijevi, mjerila i sav vodovodni
pribor, kao i cijevi za kanalizacije |

Cijene umjerene !

QQQSQQ8SG68Q80OQQQOOQQ8GOQG

 

 

»NAPONDNA SVIJEST.

Još nešto o studiji ,,Lopud“.

Il. — Mp. O. Urban Talija hoće, da je na Lopudu
bio još jedan dumanski samostan osim onih sedam
spomenutih u studiji ,Lopud“ i to baš samostan Gospe
od Šunja, koji je bio u dvorištu crkve matice Gospe
od Šunja. Za dokaz tomu spominje jednu dumnu,
koja je još za njegovog djetinstva živjela u kući kod
Gospe od Sunja“.

Da u istinu nije opstojao samostan ,Gospe od
Šunja“, koji bi bio osmi dumanski, najbolje nam do-
kazuje ta činjenica, što u ,status animarum“ i maticama
mrtvih ne nalazimo a ma nigdje zabilježen takav sa-
mostan, pa niti smrt nijedne dumne istog samostana,
dok dumne drugih sedam samostana nalazimo na
pretek. Za koji uzrok ne bi bio zabilježen i ovaj to-
božnji samostan, ili barem ne bili spomenuti slučajevi
smrti dumana ovog samostana u matici mrtvih, kako su
oni drugih samostana ? ! Pa niti tradicija ne zna o tom
samostanu ništa.

Živa je doduše istina, da je u kući kod ,Gospe
od Šunja“ stanovala oko god. 1868., dakle taman za
djetinjstva mp. O.U. Talije, neka dumna, ali ova nije
bila članica tobožnjeg samostana ,Gospe od Šunja“
već onog ,sv. Katarine“, koji je bio na sjevero-za-
padnoj strani otoka Lopuda, čije su ruševine još dobro
sačuvane. Ovu su nazivali Lopugjani ,dumna Jele“,
koja se uistinu tako zvala. U matici mrtvih knjiga I.
na str. 70. broj 7. zabilježena je njezina smrt sa ozna-
kom: ,Bulaš Jele kći Balda Bulaš i Jele Radeljević
od 70 godina ,Pizzocchera“, rogjena u Majkovima
Gornjim. Umre u kući Nikole Kuljevan na 26/6. 1873.

Buduć ova dumna bila ostala u samostanu sv.
Katarine sama samcata bez ijedne drugarice, a u si-
romašnom stanju, bit će je po svoj prilici nagovorio
ondašnji župnik, da ostavi svoj samostan, te se preseli
u kuću kod crkve matice ,Gospe od Šunja“, e da ovu
čisti i redi. Nu i tu nije mnogo vremena stanovala.
Bolest je pritisla, pa pregje opet u svoj samostan
sv. Katarine, a zadnju godinu života sprovede u kući
Nika Kuljevan, koji ju je bio primio u svoju kuću na
hranu i njegu. Ovu pak dumnu Jelu nalazimo u knjizi
,Status animarum“ kao. zadnju članicu dumana samo-
stana sv. Katarine. Na Lopudu je dakle bilo samo
sedam a ne osam dumanskih samostana.

SVESKA + Vicko Lisičar.

 

Nabožnih slika za okvir, sličica za mo-
litvenike, medaljica svih vrsti. Na skladištu
cijeno se dobiva kod Đubr. Hrv. Tiskare.

Originalni UNDERWOOD

PISAĆI STROJ
JE NAJBOLJI i prema tome MAJJEFTINIJI

 

 

i SKLADIŠTE ZA

JUŽNU DRIMACIJH MERGEGOVINU 1 GRMU GORU
JADRAN“

- Papirnica Knjižara - Štamparija - Knjigovežnica
DUBROVNIK.

(32)

 

Br. 34,

Izvještaj Jadran. Straže o akciji ,,Daksa“,

Dne 17. jula o. g. održan je u smislu zakladnog
pisma fonda ,Daksa“ zbor, na kojemu je likvidirana
akcija sabirnog odbora i pretvorena u zakladu »Daksa«,
Tom prilikom Jadranska Straža dava u javnost ovaj
izvještaj: Na vijest o tragičnoj nesreći parobroda
,Daksa“ kojom prilikom je nastradalo 38 naših pomo-
raca, pokrenuta je u Izvršnom Odboru Jadran. Straže
inicijativa, da se hitno povede akcija u dva pravca:
1. za siročad nastradalih na domu, 2. da se poradi na
potpunom obezbjegjenju pomoraca najizloženijih trud.
benika najvećim nesrećama (vidi br. 4, »J, S.« 1930, i
apel akcije ,Daksa“). Tako je osnovan poseban Odbor
Jadr. Straže kome je J. S. stavila besplatno na raspo.
laganje sva tehnička pomagala (činovnika, prostorije,
kancelarijske potrebštine i ost.). Pored ove povedena
je u Dubrovniku posebna akcija od strane Općine i
Trgov.-Obrt. Komore, zatim na Sušaku od redakcije
»Naša Sloga« i u Zagrebu od Dalmatinskog Skupa u
zajednici sa Obl. Odborom J. S.

Ovaj izvještaj obuhvata samo akciju putem split,
odbora sabirne akcije za porodice žrtava parobroda
,Daksa“, organizacija Jadran. Straže i »Naše Sloge«,
Uspjeh ovog sabiranja iznio je Din. 962.470:20 a
ukupni izdaci Din. 88.903:19.

Iz ovoga fonda udijeljeno je potpora svakoj obi.
telji nastradalih o Božiću 1930. po Din. 2000, a pot.
pora u hitnim slučajevima udijeljeno je Din. 3700, jer
je za prvi početak porodicama unesrećenih priskočila
u pomoć Dubrovačka Plovidba i Okružni ured za osi-
guranje radnika u Dubrovniku, koji je od 27. I. 1930,
do 26.1. 1931. izdao potpora u iznosu od D. 181.15480,
većini porodica unesrećenih u formi već utvrgjenih
doživotnih mjesečnih doprinosa, a nekima u formi.
predujmova. \ i

Pošto je prema mišljenju Odbora Akcije sazrela
stvar da se pomenuta akcija pretvori u permanentan
fond, to je čitav rad pregledao Nadzorni Odbor te je.
na osnovu zakladnog pisma od 17. VII. t. g., sazvan.
zbor kome su prisustvovali izaslanici Jadranske Straže,
Kluba Kapetana, Kluba Strojara, Pomorskih Radnika,
Vojske i Mornarice, ie Direkcije Pomorskog Saobraćaj.
i Brodovlasnika.  Utvrgjeno je, da je akcija završena
i zaključena sa imovinom od Din. 873.567.01. Troš.
kovi za čitavu akciju iznosili su Din. 15.403.19 prema
gornjoj specifikaciji, jer je cijeli rad bio besplatno
vogjen. Izabrana je Uprava zaklade u koju su ušli
predstavnici svih spomenutih organizacija. Ovoj Upravi
Jadranska Straža predala je čitavu imovinu zaklade,
Time je fond osiguran i pristupačan kontroli državne
vlasti. Pošto je sada ustanovljena spomenuta samo.
stalna zaklada, kojom upravlja poseban odpor, umo-
ljavaju se zanimanici, da se obrate direktno ,Zakladi
Daksa, fond za potporu porodica nastradalih jugosla-
venskih pomoraca trgovačke mornarice“ a ne Jadranskoj
Straži jer ova sa zakladom nema više nikakove veze,

 
 
 
   
 
  
   
  
  
  
 
  
  

 

ITO pasta za zuhe je najbolja. /

 

 

 

Bijelog
korčulanskog kamena
najbolje vrsti u svakojakoj
izradbi iz vlastitih kameno-
loma na Vrniku nugja

Božo Fabris i drugovi

KORČULA (VRNIK) DALMACIJA |

 

 

  

 

za Dubrovnik i Zetsku Banovinu

Zaštitni naočali proti suncu su najbolji jer
absorbiraju  ultravioletne zrake, koje su
najštetnije za svako oko !

 

Jedino zastupstvo