| POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
| 8r. 50.

Broj Čekovnog računa naseg lista
"jest 4153 Podružnice Sarajevo.

Narodna Sv

DUBROVNIK 9. Decembra 19831.

U God. XL

tjesi

 

| Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

ove. dančnni privrednoj rz

Poreski obvezanici nalaze se pred jednim teškim
\pitanjem : Kako će da udovolje svojim poreskim oba-
vezama za ovu godinu? A još teže je za njih pitanje :
Čime će plaćati poreze i prireze do godine >

Ovogodišnji porezi razrezani su (odmjereni) na
osnovici, koju predstavljaju prihodi iz prošle godine
pa poreski obvezanici moraju da plate odnosne svote,
||za koje su kod poreskih vlasti zaduženi bez obzira,
da li su u mogućnosti da to učine ili ne, jer poreska

uprava ne pita (a po zakonu i ne treba da se na to
lobazire), da li por. obvezanik ima ove godine toliko
izarade, da može te terete podmirit ili nema, Za poresku
jupravu je wjerođavna njegova dobit iz lanjske godine,
[bili to prihodi od kuća ili od zemalja, bilo to od za-
|lnimanja ili od rente.
Ali, dok je to s jedne strane u skladu sa za-
konskim propisima, s druge strane bi strogi postupak
poreske uprave po zakonskim propisima i po Uredbi
o naplati poreza mogao biti za veliki dio naših pri-
vrednika pospješenje propasti, pred kojom se već na-
laze uslijed današnje teške privredne depresije.

I doista mnogo ovisi o uvigjavnosti nadležnih
lasti, da li će ova kriza biti za neke od naših pri-
&vrednih grana katastrofalna i to u najskorije vrijeme
lli će se ipak dati ovu krizu prebroditi i iznijeti
živu glavu.

-Ovo dana je objavljena u novinama opomena
naše poreske uprave, da se poreski zaostaci moraju
kroz osam dana platiti, jer da će inače poreska uprava
pristupiti ovršnom postupku. Taj ovršni postupak je

ijlaktično već počeo, jer je. svim poreskim dužnicima
poslata “poreska opomena a zalim bi imala slijediti
\prinudna naplata t. ij. popis (pljenitba) i prinudna
(prodaja.
| Već sama poreska opomena je novi teret za sva-
kog opomenutog obveznika, 'jer opomenom biva za-
(liužen sa 1% od poreskog duga, a osim toga teku
zakonske kamate na dužnu svotu sve do podmirenja.
: Državna blagajna dakle ima i tu svoju korist pa bi se
lim više morale uzimati u obzir današnje teške prilike
Mi odobravati odgodu plaćanja poreza svima onima,
(koji to mole, Moramo priznati, da nadležna finans.
(direkcija (inspektorat) ide u tom pogledu na ruku svima
inima, koji mole odgodu plaćanja poreza. Ali uza sve
dio poreskim obvezanicima, a osobito vlasnicima hotel-
\liko-restoraterskih radnja, nije mnogo pomoženo, jer se
|lodobravanje odgode plaćanja sastoji u tome, da se
Ilitranci dozvoljava, da svoj dug plati u nekoliko (obično
)—6) mjesečnih obroka, koji počinju odmah a traju
lo marta ili aprila. A kad se znade, da su takove
[ltadnje bile prošle sezone većinom pasivne i da je ko-
[ltac sezone podbacio, kao nigda do sada, te da imamo
ed sobom 4—5 mjeseci zime, dakle za hotelsku in-
lustriju potpuno mrtve sezone i da kroz čitavo to
|ltijeme nema nikakvog izgleda na ni najmanji prihod,
(lioiim bi se mogli podmiriti dnevni troškovi, tad je
isno, da je takovo odobravanje obročnog otplaćivanja

 

 

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

 

iluzorno, tim više što krozto vrijeme dolazi prvi obrok
dogodišnjeg poreza a već u početku sezone pada i
drugi takav obrok. Jedini bi dakle način, da se po-
mogne poreskim dužnicima, a u prvom redu onima
iz hotelijerske struke, bi» taj, da se odustane od pri-
silnog utjerivanja zaostalih poreza i prireza i da se
dozvoli platiti taj zaostatak, kao i prvi (a po moguć-
nosti i drugi) obrok dogodišnjeg poreza, kroz neko
kasnije vrijeme, kad ova privredna kriza popusti.
Drugi način kako bi se pomoglo privrednicima,
koji su istodobno i kućevlasnici, a čije su kuće opte-
rećene dugom kod Državne Hipotekarne banke, bio bi
taj, da Drž. Hip. Banka me traži podmirenje anuiteta,
koji su zaostali ove godine, kao ni onih, koji padaju
u prvoj polovini iduće godine, već da se te svote ka-
pitalizuju i da se, tako pridodate dugu, isplaćuju kroz
čitavo vrijeme, kroz koje je utanačena otplata duga.
Ne pogje li Država preko poreskih vlasti i preko
Hipotekarne banke na ovaj način na ruku svojim duž-
nicima:a u prvom redu hotelskoj iadustriji, to će naši
privrednici teško izbjeći katastrofi, koja im prijeti.
(Slijedi) Dr. B. Maričić.

 

Vinska kriza i bijeda naroda.
Dopis sa Pelješca.

Ovdašnji seljački narod, koji se većinom bavi
vinogradarstvom i maslinarstvom, te ponešto povrćem
za isključivu svoju potrebu, pošto drugih kultura i nema,
od uvijek je prilično živio, a danas je pao posve na
prosjački štap, jer ni kruha nema. Trgovci neće da
zaduže, pa ni najmućnijeg vinogradara. Ovaj ponosan,
a u svojoj ljutoj mevolji prosi, a usta ne otvara, U
tome ga trgovci iskorišćuju, pa je to njegova najveća
muka, jer je svijesan svoje propasti.

Trgovci sa vinom znadu u ime vinske krize
iskoristiti jadnoga vinogradara. Gladan.je, pa će i u
kužnu kuću nasrnuti. Obliće od trgovca do trgovca,
obijajući pragove sa uzorcima vina i rakije i sretan je,
ako ga proda, a da ne pita cijene, samo da djeci
može kruha donijeti. Ako se trgovac smiluje i odluči
da mu vino kupi, mora da mu je prijatelj ili svojta,
ali da je i vino dobro. Kako rekoh izmuze ga sve do
kraja, ali mu plati po 12 din. grad. premda su tržne
cijene drugačije. Tako se dešava i sa rakijom koja

 

|

|
|
|

UDSON - ESSEX AUTOMOBILI

Generalni zastupnici za Dalmaciju, Bosnu, Hercegovinu i Crnu &orn

JANAZ & RUSKO - Dubrovnik II.

Imaju stalno na skladištu sve modele ove svjetske

fabrike automobila kao i sve potrebne rezervne djelove

 

|[Benzacionalno snižene cijene :

GREENE

 

 

[NR

|

 

 

(537)

ESSEX SUPER SIX, otvoreni Din. 50.000.
ESSEX SUPER SIX, zatvoreni Din. 54.500.-
ESSEX SUPER SIX, Brongham Din. 57.500.-

ima 50 centigrada alkohola, plati mu je po 6 dinara
litar, premda je prošle godine rakija prodavana po 10
dinara litar, Ipak sretan je, tko može da proda, jer će
za svoj proizvod moći barem jedan dio godine da
preživi. Ne pita se kako će mu biti kada je sve to
sada prodao u bescijenje ?

O galici i sumporu za dojduću godinu ni govora
nema. Ovo vrijedi za onoga, tko je u bescijenje prodao,
a ostali koji ne mogu prodati nikako, za njih se i ne

pita, već se žalosni još žalosnijim kućama vraćaju, a
kruha ne donose.

Ulja na pelješcu bude prilično, i dobre je vrsti.
Oni koji ga imaju za prodaju, da ju ga uz bescijenje,
niže od 8 dinara kilogram. Dakle jedan kilogram ulja
izjednačen je sa cijenom 1 kilograma tjestenine. I kod
ulja ima mnogo iskorišćavanja sa strane trgovaca.

Na duši mi je sve tačno obavijestiti o stanju
amošnjih nevoljnih vinogradara, pak iznoseći njegove
nevolje, nadam se, da će i Vlada. jednom doskočiti
ovoj našoj ljutoj nevolji, te naći puta našem vinu i
dignuti sve takse kako ma vino, tako i na rakiju, koje
nas tište, a to državnu, banovinsku i opčinsku, te osim
toga da nam se monopoliziraju cijene vinu, po stupnju
najmanje 25 dinara kako što je slučaj i sa pšenicom,
koju eto mi pasivni krajevi uza svu nevolju moramo
skupo plaćati.

Još viša je rak-rana našemu vinu, što se nije
postavio *maksimalni cijenik istomu, kao što je to
općina Janjina brzojavno predložila održanoj konfe-
renciji vinogradara pri Ministarstvu Poljoprivrede u
Beogradu dana 19/XI, 1931. god. Zašto baš vino, koje
je trgovac kupio od producenta i pretpostavkom platio
Din. 1,50 po litri, a da ga u hotelima potrošači pla-
čaju čak i 20 dinara litar. Trebalo bi, da se u hotelima,
restaurantima [., II. i III. reda, pa i krčmama, da se
vino prodava maksimum Din, 10., a minimum Din. 5.,
po litri. Tada bi se pružila mogućnost, da se više vina
potroši i time bi se dosta ublažila vinska kriza. Vi-
nogradarskim  strukovnjacima da bude na duši,
budno pazi kakovo se vino daje za potrošnju, jer to
predvigja i vinski zakon. Najviše se kvari kvaliteta vina
kod onih, koji ga prodaju na malo, a to su krčmari.

Osim spomenutih taksa na vino ima joč jedtio
teško zlo, a to je što je uvoz masta, dropa, grožgja i
šire — oslobogjen od svih taksa. Trgovci, krčmari pa
i privatnici nakupe masta i grožgja bez trožarine, te
uveze u mjesto, gdje se vino mnogo troši, i pretvaraju
u vino, te takovim vinom redovito konkuriraju proi-
zvodnji vina, jer su za mnogo mjeseci, a neki i za
cijelu godinu opskrbljeni vinom, na koje nije plaćena
nikakova taksa.

Potražbe za prodaju vina nema dok se ne proda
sve na spomenuti način uvezeno vino, te prema tome
kako rekoh i nehotice dolazi iskorišćavanje vinogra-
dara sa strane trgovaca.

Mnogo bi se doskočilo vinskoj krizi kada bi se
zakonom zabranilo svako gajenje loze na mjestima
gdje mogu uspijevati druge kulture.

Banska uprava u Cetinju, obećala nam je graditi
cestu preko Pelješca, koju je još bivša A. U. Vlada
1910. god. trasirala i to još prošle godine, kada je
krupa uništila ljetinu cijeloga poluotoka Pelješca. To
obećanje nije još izvršeno a mi zarade nemamo.

Radom ovoga puta ne samo da bi mi bili vezani
sa našim centrom Dubrovnikom, već što je najglavnije
narod bi dobio koru kritha koju danas nema. Puni
smo nade, da će nam se doći u susret, ali nek se ne
dulji, dok je još duša u tijelu. — Vinogradar N. Š.