POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Bri-22;

DUBROVNIK 1. Lipnja 1932.

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XIV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
SJEO i pura god Dubrovačke FAKE Tiskare.

Euharistični kongres za sjev. Nici

u Tisnu kod Šibenika.

Prošle su godine Šibenik i sva šibenska Bisku-
pija i Zadarska nadbiskupija, to znači cijela sjeverna
Dalmacija, pravim oduševljenjem i velikim svečanosti-
ma, proslavili 500 godišnjicu šibenske Katedrale i
veličanstveni Euharistični Kongres u Šibeniku. Sveča-
nostima učestvovale su sve župe obiju Biskupija sa
svojim duhovnim pastirima; bila je to velebna slava,
triumf Krista Kralja. Bez pretjeranosti može se reći,
da je slavi učestvovalo preko 30.000 duša. Svak je
htio iz bliza i iz daleka, da dogje u Šibenik, da se
pokloni Isusu u Presv. Sakramentu, da oživi svoju
vjeru i da se duhovno preporodi.

Ove pak godine dostojanstveno je proslavljena
10. godišnjica Biskupovanja Preuzv. Dr. J. Milete, bis-
kupa šibenskoga, i u ovoj zgodi i Šibenik i obe bis-
kupije, sve zagorske i primorske župe, natjecale su se
da revnom Natpastiru iskažu svoja čuvstva, prave ra-
dosti, vjernosti i odanosti. I baš u te dane Preuzvišeni
Natpastir, želeći duhovnu obnovu povjerenog stada,
odlučio je da i ove godine, i ako u teškim ekonom-
skim prilikama, ipak održi jedan predjelni euhar, Kon-
gres i odabra tišnjanski dekanat, da baš Tisno, koje je
na zgodnom položaju okupi oko sebe brojne bližnje
i dalnje župe, zagorske i primorske, da se tako i ove
godine i u našoj sjevernoj Dalmaciji, Primorskoj Ba-
novini, javno manifestira Vjera naša u Presv. Olt, Sa-
kramentu i da se tako narod još više učvrsti u vjeri.
Dušobrižnici Tišnjanskog dekanata, ma čelu sa svojim
dičnim dekanom preč. D. M. Čorićem, župnikom Pi-
rovca, veselo su pozdravili štov, odluku Preuzv. Nat-
pastira i žarom svoje dušobrižničke revnosti zauzeli
su se, da ova euharistična slava čim bolje uspije.
Dekanalni Kongres će se dakle držati u Tisnome 9. i
10. srpnja o. g. Sve obavijesti daje Madžupski Ured
u Tisnome, Biskupija Šibenik. Tekom vremena najavit
ćemo program Kongresa i ostale obavijesti,

Svečana proslava 700-godišnjice smrti
su. finte u Sarajevu.

Crkva sv. Ante u Sarajevu, naše najpoznatije
zavjetno svetište sv. Ante i jedino dosad, koje je po-
dignuto isključivo darovima njegovih štovatelja prire-
gjuje u spomen 700-godišnjice smrti svoga zaštitnika
svečanu proslavu toga rijetkoga i velikog jubileja dne
12 i 13 juna o. g. Ova proslava najavljena još prije
početka jubilarne Antine godine, bila je zamišljena
isprva u velikom stilu, da bi bila zasluženo oduženje
obljubljenom i velikom pomoćniku u nevoljama, ali
naknadno je ograničen njezin opseg radi euharistijskog
kongresa, koji će se održati u Sarajevu samo nedjelju
dana prije sv. Ante, a i radi općih teških prilika u
svijetu. No ne znači to, da ova proslava ne će biti
dostojna sv. Ante. Ona će biti velika koliko srdačnošću
toliko svojim sadržajem i efektnošću.

Kroz trinaest utoraka održaje se pobožnost s nizom
lijepih i savremenih propovijedi u vezi sa životom
sv, Ante, a na 4. juna počima devetnica, pod kojom se
ista pobožnost nastavlja. Na 12 i 13 juna biće glavne
svečanosti ove proslave prema slijedećem programu :

U nedjelju 12. VI. biće misa za školsku mladež,
blagoslov ljiljana sa paradnom povorkom i posveta
mladeži sv. Anti. U 10'/, s. održat će se u Narodnom
Pozorištu koncertna matineja uz prigodno predavanje
o sv. Anti. Na matineji će istupiti dva muška, dva
mješovita i jedan ženski zbor, te veliki orhestar sa
Haydenovom simfonijom D-dur. Navečer 8'/, sati bit
će svečana noćna osvijetljena procesija, koju će pred-
voditi preuzv. gosp. Dr. Ivan Šarić, a poslije toga bit
će zaključna pobožnost devetnice i trodnevnice u erkvi
sv. Ante. Na ovom blagoslovu pjevat će se prvi put
Litanije sv. Ante i Tantum ergo, koje je za ovu prigodu
komponirao prof. gosp. Franjo Maćejovski po motivu
obljubljene pjesme ,Iz zemaljske suzne doli“.

Na pontifikalnoj ponoćki. koju će držati preuzv.
gosp. Fra Alojzije Mišić, biskup mostarski, pjevat će

 

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 150,

 

pojačani muški zbor franjevačkih klerika Wittovu misu
sv. Lucije. A na velikoj pontifikalnoj misi na sv. Antu
(13. VI.) koju celebrira preuzv. gosp. Dr. Ivan Šarić,
nastupit će mješoviti zbor franjevačkih gimnazijalaca i
klerika uz pratnju orhestra i orgulja s misom Angjela
Čuvara od Singenbergera. Taj dan navečer održat će
se crkveni koncerat na kojem će, megju ostalim, naš
najbolji virtuoz na orguljama prof, g. Franjo Dugan
izvesti J. Rheinberger: Agitato iz sonate D-mol, Bonet:
Reverie i Th. Dubois : Tokata G-dur. Program matineje
i koncerta biran je tako, da će učesnici proslave uz
duhovnu korist, koja ima da bude i u stvari jest glavni
cilj ove proslave, imati i umjetnički užitak,

Cijela ova proslava odgovarat će u prvom redu
značaju pobožnosti sv. Ante: obnavljajući duhove
propovijedima, ispovijedima, pričestima te molitvama
i pjesmama, što je kari kter svih svetkovina sv. Ante
u našem nnrodu.

Za ovu proslavu odobren je 50% (polovični)
popust na svim državnim željeznicama i parobrodima
u državnoj eksploataciji, pa oni, koji dolaze na ovu
proslavu sa strane neka dobro sačuvaju kartu, kojom
su doputovali u Sarajevo, jer će im ta ista vrijediti i
za povratak, ako uzmu za to odregjenu legitimaciju,
koje će se moći dobiti u kancelariji Odbora za pro-
slavu kod crkve sv. Ante u Sarajevu. Ovaj popust
vrijedi od 6 do 19 juna t. g.

 

Aktuelna pitanja našem ornarice.*

Zbog općeg nazadovanja pomorskog trgovačkog
i putničkog prevoza u zadnje vrijeme je porastao broj
nezaposlenih naših mornara (kapetana, strojara i radio-
telegrafista) Dalmatinaca i hrvatskih Primoraca. Tabela
o kretanju parobroda naših glavnih parobrodarskih
društava Jugoslavenski Loyd, Jadranska plovidba, Du-
brovačka plovidba pokazuje da ima veliki broj paro-
broda, koji već nekoliko mjeseci stoje raspremljeni.

Doduše osoblje nekih od tih parobroda uposleno
je na našim novim parobrodima, koji su nedavno
stavljeni u službu, ali treba uvažiti, da se tu radi o
specijalnom osoblju luksusno-putničkih i većinom se-
zonskih vožnja i uposlenja. Plovni park trgovačko-teretne
tonaže trebalo bi ili staviti u pogon ili na koji drugi
način uposliti naše pomorce.

S tim u vezi, jer se skoro poboljšanje ne može
očekivati uslijed svijetskih prilika, počet će se osjećati
opadanje gjaka na našim pomorskim srednjim i višim
školama, što bi moglo imati i neugednih posljedica,
pa će trebati mnogo nastojati da ne dogje do zatva-
ranja i ukidanja ovih naših starih i potrebnih ustanova,

* Prenosimo ovaj članak iz ,Hrvatske Straže“ u Zagrebu br.
113. od 20 pr. mj. Op. Ur.

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

Te dvije činjenice od važnosti su povodom naj-
novijih vijesti o podizanju nove slavenske mornarice
republike Poljske, koja u zadnje vrijeme nastoji podići
svoju samostalnu plovidbu u vodama Baltika. Megjutim
u poljskoj trgovačkoj mornarici vlada pomanjkanje
osoblja, a naročito časnika i strojnog personala. Upo-
sleni su većinom Skadinavci i Balti, jer nema na

raspoloženju domaćih snaga.

Novoj poljskoj mornarici, koja traži osoblje vrlo
dobro bi došli naši mornari, koji uživaju internacionalni
glas kao izvrsni i hrabri pomorci. Sigurno je da će,
poljski brodovlasnici radije uzeti slavenske mornare
nego pripadnike drugih marodnosti. Naši mjerodavni
krugovi, a naročito privredne komore, trebale bi upo-
zoriti preko vlasti poljsku vladu, da pošalje svoje
mladiće na školovanje u uaše pomorske Akademije u
kojima živi i sada stari, pravi pomorski duh. Osim
toga neka uposle što više naše pomorce,

Što se tiče plaća u pomorskoj trgovačkoj plovidbi
treba upozoriti, da one nijesu velike, ali su ipak više
nego kod nas. Komandat broda prima n. pr. mjesečno
cca Din. 6.600.—, a treći oficir cca Din. 2.300.—
naravno uz to ide još i besplatna hrama. Srazmjerno
prema tome plaćen je i strojarski i radiotelegrafistički
personal.

Poljska irgovaćka mornarica je jedna od najmlagjih.
Broji 4 društva sa 30 brodova ukupne tonaže 66.000
rg. tona. Ovih dama je osim toga spušteno u more
novih brodova tonaže 14.000. Poljska ilota je u tijesnoj
vezi s engleskim kapitalom te postoji čak i jedno
poljsko prekooceansko parobrodarsko društvo ,Polish
Transatlantica Steam Ship Company“. Ovo društvo
održaje veze izmegju Gdynia i Amerika. Poljska u
zadnje vrijeme s uspjehom konkurira starom njemačkom
pomorskom gradu Danzigu.

 

Slučaj Prve Hrvatske Štedionice.

U beogradskoj »Politici« br. 8620. od 16. maja
t. g. bio je preštampan iz »Srpskog Književnog Glas-
nika«, članak g. Stanarevića o Prvoj Hrvatskoj Štedio-
nici. Na ovaj članak g. Stanarevića izašao je u beo-

gradskom »Privrednom Pregledu« od 22. maja br. 21,
slijedeći odgovor :

Nismo ništa pisali o slučaju Prve Hrvatske Šte-
dionice, jer smo držali da on niti prestavlja kakvu
senzaciju, niti je to bio kakav krah, sličan krahovima
nekih nemačkih ili američkih banaka, da bi davao neki
obilan materijal za raspravljanje u javnosti.

Ali, ovoga puta, g. N. Stanarević dao nam je
povoda da progovorimo nekoliko reči o slučaju ove

naše najveće novčane ustanove i da ga postavimo na
pravo svoje mesto.

 

KOSA TREBA VIŠE
NJEGU, NEGO ŠTO

  

ZA SVOJU

JE OBIČNE _.

SAPUN
Osa >;
Živo ika ka :
e s trazi $oG € što j
Su. By; : Š
i pot Elida Sh, Aročity
aje : "O be, s a dlag
o: u
svi] rao si
ast ćini
e€ko
m.

SVAKI TJEĐAN PERITE GLAVU!

 

FLIDA SHAMPOO