Str. 2

G. Stanarević u »Srpskom književnom glasniku«
od 16. maja kaže da uzrok slučaja Prve hrvatske šte-
dionice treba tražiti u sistemu rada same ove ustanove.

tedionica nije postupala u svemu onako kako bi tre-
balo raditi. Najpre njena sopstvena srestva — 155
miliona — relativno su mala prema poverenim joj ulo-
zima — dve milijarde. Drugo, Štedionica nije postu-
pala kao uredan trgovac i bankar i nije se držala prin-
cipa da za kratkoročne obaveze drži kratkoročnu ak-
tivu. Po njegovom mišljenju povod što je ova usta-
nova došla u ,neprijatan položaj“ leži u tome što se
Štedionica i suviše angažovala u industriji, ujeni di-
rektori više vodili politiku tantijema i što je Stedionica
išla tako daleko u ekspanziji da je izgubila kontrolu
nad tako razgranatim poslom. Najzad, krivi se i javnost
kojoj nedostaje objektivna i nezavisna kritika.

Da je g. Stanarević jedan suvi teoretičar, — ka-
kav profesor, koji se bez obzira na sve ono što se
momentano oko njega u životu dogagja — tvrdoglavo
drži kakve teorije, još bi se moglo shvatiti ovo teori-
sanje i ovako traženje uzroka ,slučaja“ Prve hrvatske
štedionice. Ali on to nije, već i sam praktičar i poslo-
van čovek. G. Stanarević je direktor jednog vrlo so-
lidno vogjenog osiguravajućeg društva, koje radi po
svima principima teorije osiguranja. Pa ipak, pitamo mi
g. Stawarevića, šta bi on kazao kad bi, kojim slučajem
izgoreli svi objekti koje je njegovo društvo osiguralo
i društvo, jer nije izvršilo sto na sto reosiguranje i
sva svoja srestva ne može da pretvori u likvidna, došlo
u nemogućnost da odmah isplati osiguranje celo-
kupne štete.

Prva hrvatska štedionica nije došla u ,nezgodnu“
situaciju niti zato što njena sopstvena srestva nisu,
relativno, na toj visini prema njenim obavezima, niti
zato što nije ,postupala kao uredan trgovac i bankar“.

Ona bi došla u isti položaj i da je njen kapital
iznosio i tri puta više i da je ceo njen aktivni posao
bio t. z. likvidan. Treba dobro razlikovati likvidnost
poslova. U onome smislu kako se smatra likvidnost
jedne novčane ustanove do pre jedne godine dana,
danas se ne može smatrati. Danas je likvidna samo
ona novčana ustanova koja gotov novac drži u kasi.
Berzanski efekti, kratkoročne menice i krediti isto su
tako danas likvidni kao plasmani u industrijskim
papirima.

Ono što se dogodilo Prvoj hrvatskoj štedionici
dogodilo bi se svakoj novčanoj ustanovi kod nas, koja
bi bila tako prenatrpana ulozima na štednju kao što je
ova ustanova bila. Dve milijarde dinara primila je ona
uloga, koje nije mogla odbiti i pored okolnosti što je
njena kamatna stopa na uloge bila relativno miska.
Ovo ogromno povjerenje stekla je Štedionica baš iz
tih razloga što je bila uredan bankar i dobar trgovac.

Plasirati ovu ogromnu sumu novaca nije bio lak
posao. Trebalo je izabrati poslove koji bi bili sigurni
i likvidni u onoj meri koja se zahteva pri jakoj tražnji
poverenih uloga. Sigurnost zaloga dolazi na prvo me-
sto, a likvidnost je relativna, jer i najlikvidnija hartija od
vrednosti može izgubiti dobar_deo svoje ranije kursne
vrednosti. Šta bi bilo da je Štedionica plasirala sve
te uloge u t. z. kratkoročne menične kredite kad se
danas oni ne plaćaju, ili lombardovala prvoklasne har-
tije od vrednosti, kad im je danas kurs pao za 40—50%..
težak posao, Stedionica je baš mudro rešila,
la u industriju i u nju plasirala jedan deo
poverenog joj novca. ladustrija je kod nas, relativno,
najbolje stojala, pa i danas, u doba ove krize, kod nje
nema onog padanja pod stečaj, prinudnih nagodaba i
teškoća, kao kod drugih grana maše privrede. Istina
tu su poverena srestva, delom, imobilisana, ali sigur-
nosi plasmana, relativno je, veća no na drugom mestu.

, Mnogo je lakše voditi jednu novčanu ustanovu,
koja bi se bavila pribiranjem uloga na štednju i pla-
siranjem tih uloga u kratkoročne menice, no staviti
sebi u dužnost vogjenja opšte nacionalne privredne
politike. Tu baš i leži značaj Prve hrvatske štedionice
i da ona vodila računa o ovim interesima, pitanje

to bismo danas stajali sa industrijom i da li

ono imali što danas imamo.

Ovim svojim radom, Prva hrvatska štedionica za-
služila je opšte priznanje celokupnog našeg privrednog
sveta, jer mu je omogućila rad u svima pravcima, a
i ulagači mogu joj biti zahvalni što su potpuno osi-
gurani za svoje uloge. I pored sve ,nelikvidnosti“,
Štedionica je za nekoliko meseca uspela da isplati skoro
polovinu uloga — oko 800 miliona — pa bi trebalo po-
staviti pitanje: da li bi ona bila u stanju toliko od-
govoriti da je novac plasirala u lombard, kad su har-
tije od vrednosti pale za 40—50%, a u drugoj robi
isto tako ili da je plasiranje vršila u kratkoročne me-
nice, koje bi danas mogla naplatiti samo tako ako bi
polovini svojih poverilaca otvorila stečaj.

Velika je sreća što je poslovanje Prve hrvatske
štedionice bilo takve prirode, da je navala ulagača,
koji su svoje dve miljarde tražili odmah, ovako po-
voljno i bez potresa po naše privedne ustanove rešena.

je Stanarević je u velikoj zabludi kad je u teoriji
o likvidnosti tražio uzrok slučaja Prve hrvatske štedio-
nice. Kad je već o tome hteo pisati onda je trebao
tražiti pravu istinu u drugim uzrocima, o kojima ćemo
u svoje vreme govoriti.

Sposobne rajonske

ZASTUPNIKE

za prodaju Radium-jastučića i Radium - Emanatora traži

Radiosan Zagreb
Preradovićeva ul, 18.

     

a

  

»NARODNA SVIJEST«+

Pisma iz naroda.

Blato na Korčuli. Lovačko društvo, ustanovilo
se je nazad tri godine. Društvo ima 65 članova i vrlo
je agilno; priregjuje skupni lov, osobito čini hajku na
čaglje, koji se veoma na otoku množe, a ljudi se
moraju braniti ubojitim sredstvima, da sačuvaju svoja
stada. Uprava društva daje prigodne oglase preko go-
dine svojim članovima glede lova: rada društva. U
društvenoj dvorani nalazi se krasna poveća slika sv.
Eustahija, zaštitnika lovaca, koga članovi posebno po-
časte dana 20. IX., kada idu korporativno slušati sv.
misu u prirodu pred Iurdskom špiljom, a pred slikom
svojega svetoga zaštitnika. Preporučuje se ovo nacio-
nalno : savremeno-potrebito društvo Vlastima za njihovu
blagonaklonost i pažnju.

Kino aparat amošnje poliklinike. Vrijedni i zau-
zetni opć. liječnik g. Dr. Krstinić prikazivao je školskoj
djeci, narodu dne 26. ov. mi. i u sokolani u aparatu
o difteriji, i to radnju Bog. Širole (u 3 čina) ,pomoć
u dobar čas“, a koje se dogagja u selu Hrasniku (u
Hrvatskoj). Veoma je korisno djelovalo na gledaoce
zorno prikazivanje u ovom kino aparatu o teškoj bo-
lesti grla.

Kumpanija. Dne 22. ov. mj. izveo je narodnu
igru ,kumpaniju“ vrli kapetan g. Ivan Šeparović uz
svoje vrijedne pomagače dva Gavranića barjaktara i
kaprala. Ova igra ostala je u narodu kao uspomena,
kad su se naši časni pregji borili za vjeru i obranu
svojega rodnoga kraja. Ta narodna vojska brojila je
onoga dana 27 članova, megju njima jedan je nosio
buzdovan kao znak borbe. Barjaktar prije igre na
plokati pozdravlja narod zastavom, skida kapu i čini
poklon crkvi, a iza njega kapetan ide u crkvu i pomoli
se Bogu vojska za sebe i svoju četu. Ovoga puta bilo
je i siječenje glave volu, što izvrši kapetan starinskim
posebnim mačem, te dariva srce načelniku, jezik žup-
niku, a izabrane komade mesa ostaloj mjesnoj gospodi.
Čast g. kap. Šeparoviću i njegovoj junačkoj družbi,
koji su se onako izgledno pred narodom pokazali te
mu lijepo prikazali ovu divnu uspomenu junaštva naših
pregja ,za vjeru i dom“.

LUKA NA ŠIPANU. Pomočnica kršćana. Za vri-
jeme ratovanja okolo Dubrovnika god. 1806 pljačkaši
počiniše velikog zuluma u okolici. Narod bježao ispred
ovih zulumčara na otoke, a najviše na otok Šipan.
Dva su puta pljačkaši dolazili u Luku da se iskrcaju,
al ik oba puta na mirne opremiše Lučani. Po dovrše-
nom ratovanju Lučani se zavjetovaše, da će slaviti i
svetkovati Pomoćnicu krščana, što ih je sačuvala od
ljutih pljačkaša. Taj se je zavjet prvih godina velikim
slavljem vršio, nego poslije nekoliko decenija jenjao,
pa se sveosve zavjet zapuštao. Olrag 20 godina opet
se zavjet oživotvorio i svake se godine vrši velikim
slavljem. I ove godine na 24 maja proslavljena je ova
svetkovina osobitom pobožnošću. Crkva se okitila mi-
risavim cvijećem, slavljenje zvona koliko uoči sveča-
nosti, toliko na dan svečanosti navješćivaše sretni blag-
dan. Bijaše veličanstvena procesija okolo sve Luke sa
velikom slikom BI. Gospe od Milosrdja, koju darova
i oltar za istu napravi slavna vlasteoska obitelj Deani
još u petnaestom vijeku. U procesiji vladaše uzorni
red muških i ženskih. Bogoljubno i milozvučno pje-
vanje mješaše se sa pjevom ptica pjevica. Stranci se
diviše redu i pobožnosti naroda, te i oni osobitom
bogoljubnošću uživahu u ovom slavlju

Ribanje srdjela. Bogu hvala pokazao se je dobar
ulov srdjela, osobito u Žaplju, tom bojnom polju za
naše vojgare. Lov srdjela to je siromašna majka. Kad
je dobar ulov srdjela, tada je svak sit, jer su naši voj-
gari milosrdna srca, pa i siročadi i uopće siromasima
ne fali tog blaga iz Božijeg hambara. Nego veliko
mnoštvo pliskavica, tih proždrljivih moloha u našemu

Gvožujari

 

Cijene umjerene !
Posjetite i uvjerite se!

Ja
dila , — Bordo Milišić

umivaonika,
gjevnog materijala, te Radio aparata
,Mende“ i svih vrsti žarulja.

 

Br, 22

moru, priječi našim vojgarima, da mirno ribaju. Malo
je mreža, a puno pliskavica, pa ove razdrpaju mreže i
rasplaše bašamane srdjela. Bilo bi potrebno da se na-
šim vojgarima dozvoli nositi puške, da se brane od
ovih progonitelja i proždrljivaca. Jesi li jednom ranio
pliskavicu ne dolaze joj na um, da za dugo i dugo
vremena kidiše na mrežu i bijesno kolo igra okolo
ribarske ladje.

Poljodjelske prilike. Još kod nas ima paljetaka
od maslina, nadasve ondje gdje je bila roda. Plod je
zdrav i dozrio, te je svaka ko lovorovo zrno. Upće
plod ,piculja“ maslina dava izvrsnu vrst ulja, a oso-
bito, ako je plod zdrav ko ove godine. — Loza nosi
obilno ploda, al niska cijena vina, a pomanjkanje no-
vaca za nabavu sumpora i galice, ubija u seljaku lju-
bav, da joj se posveti više pažnje i brani protiva bo-
lestima loze. — Narod se nauživao božanja, od ranog
boba sada crnoglavaca. Maslina dobro brsti te je sve
puno rese.

Turisti. Malo po malo raste broj turista u Luci.
Tko jednom dodje, rado se opet povraća, jer luka
pruža svake ugodnosti: lijepih šetnja u debelu hladu,
pa uz more i po moru sa divnim uživanjem veličan-
stvenih panorama sisajući morskog i gorskog zdravog
zraka, što se u malo dana na strancima opaža. Osvje-
dočeni stranci o zdravstvenosti zraka, začarani prirod-
nim ljepotama počeše kupovati zemljićta za gradnju
villa - ljetnikovaca. Nijesu uzalud vlastela dubrovačka
na Šipanu imala mnoštvo villa, koje i danas, ako i na
omirinam stoje natpisi: ,Tauris deliciae meae juventae*
— pa ima kao dokaz dobra zraka i ovaj: »Tauridis
Insulae salubritate allectus“. vom

ŽRNOVO (Korčula). Prvi kanonski posjet, što
ga je obavio preuzv. gosp. dr. Josip M. Carević od
18 —25 pr. mj. u našem mjestu značio je slavlje ka-
kova Žrnovo još nije doživjelo. Na ulazu u mjesto
dočekan je Natpastir od župnika, glavara, bratovština,
mjesnih društava i korporacija sa masom naroda.
Srdačau dobrodošlicu zaželili su svome biskupu školska
djeca i crkveni pjevački zbor predavši mu krasne kite
majskih ruža. U crkvi matici pozdravio je svoga Nat-
pastira upr. župe dr. Ivo Bučić, ističući sve one ple-
menite geste što ih je Pruzvišeni učinio za Žrnovo
kao inicijativu, da se osnuje školska kuhinja koju je
novčano pomagao; nadalje obilati doprinos biskupov,
za podignuće spomen-oltara u crkvi sv. Antuna na
Brdu i ostalo. U subotu dne 21 pr. mj. vršila se je
proslava dvostrukog jubileja sv. Autuna time, što je
podignut na Brdu novi oltar zauzimanjem upr. župe
dr, don Iva Bučić-a, a doprinosima u prvome redu
sv. Oca Pape Pija, XI., preko preuzv. g. Nuncija H.
Pellegrinetti, zatim preuzv. Mons. dr. Carevića, mp. Du.
A. Tvrdeić i ostalih dobročinaca. Krasna procesija iz
crkve matice do crkve sv. Antuna, te veličanstvena
crkvena funkcfia kojoj je prisustvovao narod čitave
župe, značio je za Brdo i Žrnovo nešto posebnoga.
Uvečer toga dana a na vigiliju dijeljenja sv. Krizme
upriličena je od strane crkvenog pjevačkog zbora krasna
rasvjeta po svim zaselcima župe. Središte rasvjete
i bacanja vatrometa bila je ,Mratinska Glavica“, gdje je
crkva matica. Da pokaže svoju ljubav te interes i za
naše radnike, posjetio je preuzvišeni Natpastir i ka-
menolome u ,Brbovici“, gdje se je očinski porazgovorio
sa vlasnicima i njihovim radnicima. Preuzvišeni gosp.
dr. Josip Carević pokazao je i ovom prigodom, da je
uistinu biskup kakova traže naša vremena. Njegova
pastirska riječ učvršćuje vjeru a pridiže i produbljuje
moral u narodu, K tome iskorišćuje svaku prigodu,
da podvlači potrebu poštivanja božjeg - crkvenog i
državnog auktoriteta. Siromašnu školsku djecu razve-
selio je preuzvišeni Ordinarij time, što je jednog dana
dao da im se priredi nešto svečaniji i obilatiji objed,
nego obično, pak ih je tom prigodom pohodio i
pastirski ih blagoslovio. Ispraćaj iz Zrnova dana 25. V.
bio je takogjer dirljiv, jer je i opet došlo mnogo na-
roda, a na rastanku oprostili su se snjime glavar sela,
starosta Sokola i povjerenik Hrvatskoga Radiše.

- Dubrovnik

Čingrijina ulica

Veliki izbor modernih lustera, kupaona,

kloseta, ventilatora,

gra-

Posluga brza i tačna ! |