Str. 2;

Jubilej bratovštine Svih Svetih
u NMorčuli.

Godina 1932. u vjerskom životu grada Korčule
prikazuje veliki napredak, te obnovu vjerskih tradicija.
Stara djedovska vjera probudila se u srcima Korčulana.
To se je očevidno i uspješno manifestiralo u trima
prigodama : prigodom proslave 700-godišnjice sv. An-
tuna, prigodom uspjelog velebnog kongresa i sada
prigodom proslave jubileja bratovštine svih. Svetih.
U svim ovim prigodama vidnu su ulogu izvršile grad-
ske bratovštine.

U Korčuli naime postoje tri brarovštine i to:
1) Bratovštine svih Svetih, koja je najstarija. Uteme-
ljena je 1301 godine pod prvim korčulansko-stonskim
biskupom Ivanom Crosio, a svrha joj je bila javna
pokora. 2) Bratovštine sv. Roka, utemeljena 1575. go-
dine u ime zavjeta radi kuge, koja je u ono vrijeme
u gradu harala. 3) Bratovština Gospe od pojasa (ili sv.
Mihovila) utemeljena 1603. godine radi širenja pobož-
nosti prama BI. Djevici. Kroz vjekove vjerski život
ovog grada ispoljavao se preko ovih bratovština, jer
je u njima učlanjena svaka obitelj, a imaju plemenitu
zadaću da sudjeluju svim svečanim crkvenim obredima
i svečanostima, da sudjeluju svim procesijama i da
prate i nose mrtvace do njihovog počivališta. Svaka
bratovština ima svoju kapelu sa bratinskom dvoranom,
te je opskrbljena bogatim vošćanicama, kandelabrima
i križevima, što se nose u svečanim procesijama. I ako
je bilo perijoda kada je život ovih bratovština bio
zamro, ali ipak nijesu ih ni vjekovi mogli da unište,
već su se sretno do danas održale, da pomoću Božijom
dožive sada svoj preporod.

Ovo možemo sa zadovoljstvom ustvrditi, jer nam
uspješan rad ovih bratovština kroz ovu godinu to do-
kazuje. Euharistijski kongres dao je tome prvi poticaj,
a drugi sadanja proslava jubileja bratovštine svih Svetih.
Ova bratovština naime pripojena je godine 1732 nad-
bratovštini Presv. Sakramenta u bazilici svete Marije
od Mučenika, ,La Rotonda“ zvana, u Rimu, pak je
sadanja uprava bratovštine na inicijativu svog vrijednog
,prokuratura“ g. Dinka Stecca, upriličila ovu proslavu,
e da tako dade poticaja za obnovu života svoje bra-
tovštine. | u tome je uspjela, jer je proslava i ako
skromno, ali ipak svečano, dostojno i uspješno pro-
slavljena, uz aktivno sudjelovanje gragjanstva. Nije se
dalo važnosti vanjskoj profanoj formi, već se pazilo
na pravu vjersku i duhovnu stranu. Cijela je svečanost
izvršena u ukusno ukrašenoj bratinskoj crkvi svih Svetih.
Prama karakteru svečanosti obavljeno je najprije 40-satno
klanjanje pred izloženim Svetotajstvom kroz trodnevlje
97, 28. i 29. listopada od 6 s. j. do 6 s. v. Svakog
jutra, iza izloženja Svetotajstva, bila je sv. misa, preko
koje se molila zajednički sv. krunica, a uveče propovijed,
litanije Srcu Is. i blagoslov sa Presvetim. Propovijedi
je držao preč. Dn. Božo Depolo ,O Euharistiji“ uprav
zanosno sa odabranom dikcijom tako da je oduševio
slušateljstvo. U Nedjelju na dan Krista Kralja bila je
završna svečanosi, Od 6 s. redale su se sv. mise, a
preko prve mise pristupili su »bratimi“ triju bratov-
ština zajednički u tunikama na sv. Pričest, što je po-
budilo pažnju i zadovoljstvo kod svakoga, jer je ono
najbolji i najkorisniji plod akcije na obnovu naših bra-
tovština. Osim ,bratima“ pristupilo je stolu Gospod-
njem i dosta ostalog gragjanstva tako da je kroz sva
tri dana podijeljeno oko 1000 sv. Pričesti. U 10 sati
slijedila je sahrana Svetotajstva a zatim pontifikalna
sv. misa, koju je odslužio presvijetli opat Dn.-M. Bo-
dulić, pjevao je zbor Pjev. društva sv. Cecilija troglasnu
misu od Bosiljevca. Prije i poslije sv. mise svirala je
pred crkvom gradska glazba.

Svečanost je završena istog dana uvečer govorom
našeg književnika preč. Da. Nedj. Sabatini,
i u Trpnju, o temi ,Duh kat. crkvenih bratov-
ština i današnje socijalno gibanje. Jedan izlet u histo-
riju i izgradnju korčulanske bratovštine svih Svetih“.
Učeni govornik lijepo je i zanimivo razvio svoju temu
evocirajući pri tome staru vjeru Korčulana, koju su
preko ove bratovštine manifestirali. Zatim je slijedila
posveta Krista Kralja i blagoslov sa Presvetim.

Treba istaknuti da je za ovu prigodu sv. Otac
Papa Pijo XI. podijelio potpuni oprost, a Preuzv. Nun-
cij Pellegrinetti upravio je brzojavni pozdrav i blagoslov.
Istim putem upravio je pozdrav i preč. O. Vlasić.
Preuzv. dijecezanski biskup Carević upravio je pismeni
pozdrav i blagoslov sa željom ,da bi se malo po malo
u bratovštini uvagjao i prosvjetni program kat. akcije
u smislu uputa sv. Oca Pape Pija XI. putem češćih
predavanja kroz godinu, sredstvom kina i skioptikona“.

Kao uspomenu na ovaj jubilej uprava bratovštine
podijelila je svojim ,bratimima“ lijepu umjetničku di-
plomu, koju je izradio g. prof, Frano Stecca. Bratov-
ština je ovom prigodom dobila i nekoliko darova.

Veseleći se ovom lijepom uspjehu i napretku bra-
tovštine svih Svetih, pouzdano se nadamo, da će ovo
izazvati takmičenje u dobru ostalih dviju bratovština
tako, da će iste, po želji Preuz. Ordinarija u istinu
razvijati svoj rad u duhu kat. akcije, te držati budan
vjerski život u našem gradu i gojiti bratsku ljubav,
mir i slogu, o čemu ovisi svaki moralni i materijalni
napredak, — Ap. —

Croatia baterije
ipak su najbolje!

Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno,

 
 
  
 

ga

 

 

 

»NARODNA SVIJEST«

Pisma iz naroda.

STON. Pobožnost mjeseca oktobra, koja je po-
svećena krunici Presv. Rozarija proslavljena je ovdje
najsvečanije. Svake večeri crkva prepuna pobožnog
puka, takogjer i lijepi broj muškaraca, što nas je oso-
bito veselilo. Kroz čitav mjesec uz pratnju harmouija
pjevalo je ,Društvo Djevojaka“ razne litanije i ,Sve-
totajstvu“. Veseli nas da se ova lijepa pobožnost sve
više razvija u našoj župi.

Dušni dan. Ove godine uveo je naš dični župnik
običaj da se taj dan ide u procesiji na groblje, gdje
je izrekao sv. misu i držao svečano odrešenje mrtvim.
Narod je sudjelovao u Počesih u veoma lijepom broju.
Poslije povratka sa groblja ila je svečana sv. misa
na matici.

Popravak stolne crkve. Nemili bič trešnje zadesio
nas je u februaru 1927 god. a još do danas vide se
tužni tragovi na crkvi sv. Vlaha. Darežljivošću župljana,
kao i nekih vanka naše župe, te obilnim darom našeg
domorodca Preuzv. biskupa Dr. Josipa M. Carevića,
započet je rad na našoj matici, Ovu tešku brigu, rado
je na sebe uzeo naš vrli župnik, jer nema dovoljno
novčanih sredstava za potpunu izradu, ali svojom spret-
nošću i požrtvovnošću, ipak je uvjeren da će je u redu
dokončati. Želimo mu strpljenje i unapred zahvalu za
njegov rad i zauzetnost, koju je pokazao za sve što
je dobro i plemenito.

Sa poluotoka Pelješca. Skitnica-varalića. Nakon
dvije godine opet obilazi naš poluotok neki Marijan
iz Imotske krajine. Nije napadan već prepredeni va-
ralica. Plače i kuka da izmami novac. Kod svećenika
i učitelja traži maleni zajam, a kod seljaka kaparu za
razne nabavke, koje da će im on nabaviti, Pokazuje
krštenicu. Osrednjeg je stasa a bit će mu oko 30 g.
Ko ga bolje promatra može da se sjeti da je fini pre-
vejanac. Trebalo bi da ga vlasti zaprate u zavičajnu
općinu.

HVAR. Križari i križarski tečaj. Nastojanjem
ponajviše preuzv, diecez. biskupa Mons. Pušića kri-
žarska se je misao proširila po svoj ovoj biskupiji, a
u mnogim mjestima već su ustanovljene ili su u pri-
pravi križarske organizacije. Tako je, uz ostala mjesta
i u ovom gradu za već postojeće gradske Križare i
Male križare bilo prošle nedjelje obavljeno svečano
primanje na ruke samog preuzv. biskupa. Za uregjenje
svih tih sila po jednome planu potrebit je bio sastanak
i dogovor, koji se jei oživotvorio u križarskom tečaju.
Taj se je tečaj držao u ovom gradu na 28, 29 i 30
minuloga mjeseca nekako kao trodnevnica blagdanu
Krista Kralja. OO. Franjevci otvorili su nadobudnim
momcima na broju ih 31 iz sve biskupije, svoju crkvu
samostan i svoje srce, a tečaj su počastili injesni sve-
čenici na čelu s Preuzvišenim, koji je pače prvi i treći
dan sv. misu služio i treći dan ih pričestio i očinsku
egzhortu držao u stolnoj crkvi, dok su to isto u sa-
mostanu učinili prva dva dana veleuč. Dr. O. Sokol
i vlč. Dn Š. Kovačić. Značajno je, da su u predava-
njima, osim delegata V. K. B. brata Cerovca, imali
dobra udijela svjetovnjaci. | tako su se obradila sva
aktuelna pitanja, koja su u savezu sa životom naše
varoške i seoske mladeži. Momci su bili prezadovoljni,
a i obratao svak je prezadovoljan bio i edificirao se
njihovim ponašanjem, a braća im u Hvaru za počast
priredila u ,Strossmayeru“ skioptikonska prikazivanja,
tumačena od vlč. Kirijana dvije prve večeri, a zadnju
večer uz proslov, deklamacije i tamburanje, progra-
matsku predstavu Matasovićeva igrokaza : Cvjetna bu-
dućnost“, u kojoj je prikazau rad, borba i pobjeda
križara proti neprijateljima križa. Radi preuska prostora
ne donašamo raspored tečaja i program predavanja,
ali možemo biti zadovoljni, pače i ponosni, da je
tečaj sjajno uspio ne samo stoga, što su predavači
svoje zadaće umom i srcem izveli, nego što su i te-
čajci gotovo sve zreli momci, pomno i požudno svaku
u pamet i srce primali žalosni konačno, što se moraju
rastati s tako milim danima. S druge pak strane po-
gjoše u svoje zavičaje puni oduševljenja i pionirskih
makana za svetu božju stvar. -Nada je, da s ovim te-
čajem nastaje na oko neznatan, a faktično značajan
početak moderne ere u našoj biskupiji. Da Bog bla-
goslovi! DD

FRANZ JOZEFOVA gorka voda
je potrebna protiv smetnje u stomaku i crijevima

 

 

> . . e

Nakon dugog
Žuti zubi od pušenja. iii

nadjoh pravo
sredstvo za svoje zube. Već nakon trokratne upotrebe dobio sam
siejno bijele zube, pa i ako su mi zbog prekomjernog pušenja do
gada imali smedji i nelijepi izgled. Nijedno drugu pastu neću više
rabiti osim Ohlorodonta. St. Pavletić, Ma.... Zahtjevajte samo pravu
Chlorodont pastu za zube, a odbijajte svaki nadomjestak. Mala tuba

Din. 8.—, velika tuba Din. 13.—

 

Ekspresna pruga
ZA SJEVERNU AMERIKU

m/v ,SATURNIA“

16. novembra iz SPLITA

EEE E

Putnička praga
ZA JUŽNU AMERIKU

nm/s ,NEPTUNIA“

8. decembra iz SPLITA.

— ree

Informacije besplatno kod :

GOSULIGH LINE“ - DUBROVNIK 2

Telefon br. 16.

Književnost.

Novo djelo Dr. Luja Vojnovića nosi naslov
.La Dalmatie“, a izašlo je u zadnjem broju poznate
pariške revije ,Le Monde Slave“. Briljantnim perom
i pjesničkim stilom uvodi nas pisac ,Pada Dubrovnika“
i ,Književnih časova“ najprije u daleku prošlost naše
Dalmacije. Ovakav način pisanja može poslužiti kao
pouka našim povjesnim i kulturnim piscima, kako se
može nešto živo i umjetnički prikazati, a da se ni
najmanje ne ogriješi o naučnu istinu i metodu. U
svojoj raspravi Dr. Vojnović ne gubi s vida povjesnu
istinu i smisao povjesnog izlaganja, iako je sve to
obavito morem metafora.

Odmah nam se jasno nameće piščeva teza, da
vanjsko obilježje (natpisi, spomenici i sl.) ni najmanje
ne dostaju za preobrazbu karaktera neke zemlje. Ako
držimo našu Dalmaciju na umu pri ovom razmatraju,
odmah ćemo uočiti svu zamašitost i važnost ove či-
njenice. Prošavši doba hrvatske narodne dinastije pisac
se zaustavlja na Dubrovniku. Tu se je našao u svom
elementu. U vezi s tim primjećuje složenost odnošaja
dalmatinskih gradova i hrvatsko-ugarskih kraljeva, te
doslovno kaže ,Ti uvjeti su pravi ugovori o zaštiti
izmegju malih“ nezavisnih republika i vladara, koga
one slobodno biraju i... nkoji bolje odgovaraju
težnjama našeg doba nego suvremeni sustavi grube
centralizacije, koji su zapravo negacija slobode.“ Pisac
je s posebnom ljubavi i razumijevanjem obradio Du-
brovnik, u čijoj drž. organizaciji vidi kontinuitet sa-
mostalnosti, koja teče od vremena hrvt. nar. dinastije.
Vidi još u tom najbolje demantiranje talijanske tvrdnje,
da je cijela Dalmacija bila mletačka, jer je baš Du-
brovnik prekidao njihov teritorijalni slijed. Zorno je
kao prilog tomu prikazana kulturna strana mletačkog
gospodstva a hrvatskim krajevima.

Kontinuitet nar. težnja manifestira se kasnije u
pokretu Dalmacije za ujedinjenje s Hrvatskom. To je
posve prirodno, jer je baš Dalmacija majka Hrvatske
i rasadište hrv. narodnog i državnog života i kulture.

Protiv talijanskih aspiracija auktor se prizivlje na
velike Talijane, kao što su Petrarca, Dante, Mazzini,
Cavour i Tomaseo. U jednu riječ odličaa publikacija,
koja se posve razlikuje od običnih propagandističnih
članaka i brošura. Ostat će trajne vrijednosti, kao
drugi srodni spisi Dr. Luja Vojnovića.

Porijeklo Siksta V. Napisao Pavao Butovac.
Posebno otisnuto iz ,Vjesnika za arheologiju i histo-
riju dalmatinsku“ (sv. 1.) Str. 24. Veoma je zanimivo
i svestrano obragjeno ovo pitanje, koje mora da po-
sebno zanima i našu javnost. Učeni pisac dokazuje,
da je veliki Papa Siksto V. (1585—1390) koji svojim
vladačkim genijem i energijom spada u najveće ljude
u povijesti, porijetlom iz sela Kruševice (općine Her-
cegnovi). Rasprava se čita baš ugodno i sa velikim
interesom, jer ovo pitanje zasjeca puno u našu do-
maću povijest.

,Sloga megju katolicima“. Napisao O. Leonard
Bajić, franjevac — Zaostrog. Posebno preštampano iz
revije: ,Duhovni Život“ — Zagreb (br. 4, god. IV.).

Anđeo Čuvar“ stigao je br. 3. ovog časopisa,
te ga pretplatnici mogu pridignuti kod Dubr. Hrvat.
Tiskare. Ko uplati din. 10 za cijelu godinu dobiva
odmah br. 1 2 i 3.

 

Polovina naše hrane

je kruh

Samo uregjen i dobro

pečen kruh je zdrav,

probavljiv i ukusan — Takav kruh kao i

luksusno i mliječno pecivo
u higijenskim kesicama

proizvagja pekarna

Petar Kulušić — Dubrovnik

isinai