Str. 2; Jubilej bratovštine Svih Svetih u NMorčuli. Godina 1932. u vjerskom životu grada Korčule prikazuje veliki napredak, te obnovu vjerskih tradicija. Stara djedovska vjera probudila se u srcima Korčulana. To se je očevidno i uspješno manifestiralo u trima prigodama : prigodom proslave 700-godišnjice sv. An- tuna, prigodom uspjelog velebnog kongresa i sada prigodom proslave jubileja bratovštine svih. Svetih. U svim ovim prigodama vidnu su ulogu izvršile grad- ske bratovštine. U Korčuli naime postoje tri brarovštine i to: 1) Bratovštine svih Svetih, koja je najstarija. Uteme- ljena je 1301 godine pod prvim korčulansko-stonskim biskupom Ivanom Crosio, a svrha joj je bila javna pokora. 2) Bratovštine sv. Roka, utemeljena 1575. go- dine u ime zavjeta radi kuge, koja je u ono vrijeme u gradu harala. 3) Bratovština Gospe od pojasa (ili sv. Mihovila) utemeljena 1603. godine radi širenja pobož- nosti prama BI. Djevici. Kroz vjekove vjerski život ovog grada ispoljavao se preko ovih bratovština, jer je u njima učlanjena svaka obitelj, a imaju plemenitu zadaću da sudjeluju svim svečanim crkvenim obredima i svečanostima, da sudjeluju svim procesijama i da prate i nose mrtvace do njihovog počivališta. Svaka bratovština ima svoju kapelu sa bratinskom dvoranom, te je opskrbljena bogatim vošćanicama, kandelabrima i križevima, što se nose u svečanim procesijama. I ako je bilo perijoda kada je život ovih bratovština bio zamro, ali ipak nijesu ih ni vjekovi mogli da unište, već su se sretno do danas održale, da pomoću Božijom dožive sada svoj preporod. Ovo možemo sa zadovoljstvom ustvrditi, jer nam uspješan rad ovih bratovština kroz ovu godinu to do- kazuje. Euharistijski kongres dao je tome prvi poticaj, a drugi sadanja proslava jubileja bratovštine svih Svetih. Ova bratovština naime pripojena je godine 1732 nad- bratovštini Presv. Sakramenta u bazilici svete Marije od Mučenika, ,La Rotonda“ zvana, u Rimu, pak je sadanja uprava bratovštine na inicijativu svog vrijednog ,prokuratura“ g. Dinka Stecca, upriličila ovu proslavu, e da tako dade poticaja za obnovu života svoje bra- tovštine. | u tome je uspjela, jer je proslava i ako skromno, ali ipak svečano, dostojno i uspješno pro- slavljena, uz aktivno sudjelovanje gragjanstva. Nije se dalo važnosti vanjskoj profanoj formi, već se pazilo na pravu vjersku i duhovnu stranu. Cijela je svečanost izvršena u ukusno ukrašenoj bratinskoj crkvi svih Svetih. Prama karakteru svečanosti obavljeno je najprije 40-satno klanjanje pred izloženim Svetotajstvom kroz trodnevlje 97, 28. i 29. listopada od 6 s. j. do 6 s. v. Svakog jutra, iza izloženja Svetotajstva, bila je sv. misa, preko koje se molila zajednički sv. krunica, a uveče propovijed, litanije Srcu Is. i blagoslov sa Presvetim. Propovijedi je držao preč. Dn. Božo Depolo ,O Euharistiji“ uprav zanosno sa odabranom dikcijom tako da je oduševio slušateljstvo. U Nedjelju na dan Krista Kralja bila je završna svečanosi, Od 6 s. redale su se sv. mise, a preko prve mise pristupili su »bratimi“ triju bratov- ština zajednički u tunikama na sv. Pričest, što je po- budilo pažnju i zadovoljstvo kod svakoga, jer je ono najbolji i najkorisniji plod akcije na obnovu naših bra- tovština. Osim ,bratima“ pristupilo je stolu Gospod- njem i dosta ostalog gragjanstva tako da je kroz sva tri dana podijeljeno oko 1000 sv. Pričesti. U 10 sati slijedila je sahrana Svetotajstva a zatim pontifikalna sv. misa, koju je odslužio presvijetli opat Dn.-M. Bo- dulić, pjevao je zbor Pjev. društva sv. Cecilija troglasnu misu od Bosiljevca. Prije i poslije sv. mise svirala je pred crkvom gradska glazba. Svečanost je završena istog dana uvečer govorom našeg književnika preč. Da. Nedj. Sabatini, i u Trpnju, o temi ,Duh kat. crkvenih bratov- ština i današnje socijalno gibanje. Jedan izlet u histo- riju i izgradnju korčulanske bratovštine svih Svetih“. Učeni govornik lijepo je i zanimivo razvio svoju temu evocirajući pri tome staru vjeru Korčulana, koju su preko ove bratovštine manifestirali. Zatim je slijedila posveta Krista Kralja i blagoslov sa Presvetim. Treba istaknuti da je za ovu prigodu sv. Otac Papa Pijo XI. podijelio potpuni oprost, a Preuzv. Nun- cij Pellegrinetti upravio je brzojavni pozdrav i blagoslov. Istim putem upravio je pozdrav i preč. O. Vlasić. Preuzv. dijecezanski biskup Carević upravio je pismeni pozdrav i blagoslov sa željom ,da bi se malo po malo u bratovštini uvagjao i prosvjetni program kat. akcije u smislu uputa sv. Oca Pape Pija XI. putem češćih predavanja kroz godinu, sredstvom kina i skioptikona“. Kao uspomenu na ovaj jubilej uprava bratovštine podijelila je svojim ,bratimima“ lijepu umjetničku di- plomu, koju je izradio g. prof, Frano Stecca. Bratov- ština je ovom prigodom dobila i nekoliko darova. Veseleći se ovom lijepom uspjehu i napretku bra- tovštine svih Svetih, pouzdano se nadamo, da će ovo izazvati takmičenje u dobru ostalih dviju bratovština tako, da će iste, po želji Preuz. Ordinarija u istinu razvijati svoj rad u duhu kat. akcije, te držati budan vjerski život u našem gradu i gojiti bratsku ljubav, mir i slogu, o čemu ovisi svaki moralni i materijalni napredak, — Ap. — Croatia baterije ipak su najbolje! Naš list zapada samo 5 Din. mjesečno, ga »NARODNA SVIJEST« Pisma iz naroda. STON. Pobožnost mjeseca oktobra, koja je po- svećena krunici Presv. Rozarija proslavljena je ovdje najsvečanije. Svake večeri crkva prepuna pobožnog puka, takogjer i lijepi broj muškaraca, što nas je oso- bito veselilo. Kroz čitav mjesec uz pratnju harmouija pjevalo je ,Društvo Djevojaka“ razne litanije i ,Sve- totajstvu“. Veseli nas da se ova lijepa pobožnost sve više razvija u našoj župi. Dušni dan. Ove godine uveo je naš dični župnik običaj da se taj dan ide u procesiji na groblje, gdje je izrekao sv. misu i držao svečano odrešenje mrtvim. Narod je sudjelovao u Počesih u veoma lijepom broju. Poslije povratka sa groblja ila je svečana sv. misa na matici. Popravak stolne crkve. Nemili bič trešnje zadesio nas je u februaru 1927 god. a još do danas vide se tužni tragovi na crkvi sv. Vlaha. Darežljivošću župljana, kao i nekih vanka naše župe, te obilnim darom našeg domorodca Preuzv. biskupa Dr. Josipa M. Carevića, započet je rad na našoj matici, Ovu tešku brigu, rado je na sebe uzeo naš vrli župnik, jer nema dovoljno novčanih sredstava za potpunu izradu, ali svojom spret- nošću i požrtvovnošću, ipak je uvjeren da će je u redu dokončati. Želimo mu strpljenje i unapred zahvalu za njegov rad i zauzetnost, koju je pokazao za sve što je dobro i plemenito. Sa poluotoka Pelješca. Skitnica-varalića. Nakon dvije godine opet obilazi naš poluotok neki Marijan iz Imotske krajine. Nije napadan već prepredeni va- ralica. Plače i kuka da izmami novac. Kod svećenika i učitelja traži maleni zajam, a kod seljaka kaparu za razne nabavke, koje da će im on nabaviti, Pokazuje krštenicu. Osrednjeg je stasa a bit će mu oko 30 g. Ko ga bolje promatra može da se sjeti da je fini pre- vejanac. Trebalo bi da ga vlasti zaprate u zavičajnu općinu. HVAR. Križari i križarski tečaj. Nastojanjem ponajviše preuzv, diecez. biskupa Mons. Pušića kri- žarska se je misao proširila po svoj ovoj biskupiji, a u mnogim mjestima već su ustanovljene ili su u pri- pravi križarske organizacije. Tako je, uz ostala mjesta i u ovom gradu za već postojeće gradske Križare i Male križare bilo prošle nedjelje obavljeno svečano primanje na ruke samog preuzv. biskupa. Za uregjenje svih tih sila po jednome planu potrebit je bio sastanak i dogovor, koji se jei oživotvorio u križarskom tečaju. Taj se je tečaj držao u ovom gradu na 28, 29 i 30 minuloga mjeseca nekako kao trodnevnica blagdanu Krista Kralja. OO. Franjevci otvorili su nadobudnim momcima na broju ih 31 iz sve biskupije, svoju crkvu samostan i svoje srce, a tečaj su počastili injesni sve- čenici na čelu s Preuzvišenim, koji je pače prvi i treći dan sv. misu služio i treći dan ih pričestio i očinsku egzhortu držao u stolnoj crkvi, dok su to isto u sa- mostanu učinili prva dva dana veleuč. Dr. O. Sokol i vlč. Dn Š. Kovačić. Značajno je, da su u predava- njima, osim delegata V. K. B. brata Cerovca, imali dobra udijela svjetovnjaci. | tako su se obradila sva aktuelna pitanja, koja su u savezu sa životom naše varoške i seoske mladeži. Momci su bili prezadovoljni, a i obratao svak je prezadovoljan bio i edificirao se njihovim ponašanjem, a braća im u Hvaru za počast priredila u ,Strossmayeru“ skioptikonska prikazivanja, tumačena od vlč. Kirijana dvije prve večeri, a zadnju večer uz proslov, deklamacije i tamburanje, progra- matsku predstavu Matasovićeva igrokaza : Cvjetna bu- dućnost“, u kojoj je prikazau rad, borba i pobjeda križara proti neprijateljima križa. Radi preuska prostora ne donašamo raspored tečaja i program predavanja, ali možemo biti zadovoljni, pače i ponosni, da je tečaj sjajno uspio ne samo stoga, što su predavači svoje zadaće umom i srcem izveli, nego što su i te- čajci gotovo sve zreli momci, pomno i požudno svaku u pamet i srce primali žalosni konačno, što se moraju rastati s tako milim danima. S druge pak strane po- gjoše u svoje zavičaje puni oduševljenja i pionirskih makana za svetu božju stvar. -Nada je, da s ovim te- čajem nastaje na oko neznatan, a faktično značajan početak moderne ere u našoj biskupiji. Da Bog bla- goslovi! DD FRANZ JOZEFOVA gorka voda je potrebna protiv smetnje u stomaku i crijevima > . . e Nakon dugog Žuti zubi od pušenja. iii nadjoh pravo sredstvo za svoje zube. Već nakon trokratne upotrebe dobio sam siejno bijele zube, pa i ako su mi zbog prekomjernog pušenja do gada imali smedji i nelijepi izgled. Nijedno drugu pastu neću više rabiti osim Ohlorodonta. St. Pavletić, Ma.... Zahtjevajte samo pravu Chlorodont pastu za zube, a odbijajte svaki nadomjestak. Mala tuba Din. 8.—, velika tuba Din. 13.— Ekspresna pruga ZA SJEVERNU AMERIKU m/v ,SATURNIA“ 16. novembra iz SPLITA EEE E Putnička praga ZA JUŽNU AMERIKU nm/s ,NEPTUNIA“ 8. decembra iz SPLITA. — ree Informacije besplatno kod : GOSULIGH LINE“ - DUBROVNIK 2 Telefon br. 16. Književnost. Novo djelo Dr. Luja Vojnovića nosi naslov .La Dalmatie“, a izašlo je u zadnjem broju poznate pariške revije ,Le Monde Slave“. Briljantnim perom i pjesničkim stilom uvodi nas pisac ,Pada Dubrovnika“ i ,Književnih časova“ najprije u daleku prošlost naše Dalmacije. Ovakav način pisanja može poslužiti kao pouka našim povjesnim i kulturnim piscima, kako se može nešto živo i umjetnički prikazati, a da se ni najmanje ne ogriješi o naučnu istinu i metodu. U svojoj raspravi Dr. Vojnović ne gubi s vida povjesnu istinu i smisao povjesnog izlaganja, iako je sve to obavito morem metafora. Odmah nam se jasno nameće piščeva teza, da vanjsko obilježje (natpisi, spomenici i sl.) ni najmanje ne dostaju za preobrazbu karaktera neke zemlje. Ako držimo našu Dalmaciju na umu pri ovom razmatraju, odmah ćemo uočiti svu zamašitost i važnost ove či- njenice. Prošavši doba hrvatske narodne dinastije pisac se zaustavlja na Dubrovniku. Tu se je našao u svom elementu. U vezi s tim primjećuje složenost odnošaja dalmatinskih gradova i hrvatsko-ugarskih kraljeva, te doslovno kaže ,Ti uvjeti su pravi ugovori o zaštiti izmegju malih“ nezavisnih republika i vladara, koga one slobodno biraju i... nkoji bolje odgovaraju težnjama našeg doba nego suvremeni sustavi grube centralizacije, koji su zapravo negacija slobode.“ Pisac je s posebnom ljubavi i razumijevanjem obradio Du- brovnik, u čijoj drž. organizaciji vidi kontinuitet sa- mostalnosti, koja teče od vremena hrvt. nar. dinastije. Vidi još u tom najbolje demantiranje talijanske tvrdnje, da je cijela Dalmacija bila mletačka, jer je baš Du- brovnik prekidao njihov teritorijalni slijed. Zorno je kao prilog tomu prikazana kulturna strana mletačkog gospodstva a hrvatskim krajevima. Kontinuitet nar. težnja manifestira se kasnije u pokretu Dalmacije za ujedinjenje s Hrvatskom. To je posve prirodno, jer je baš Dalmacija majka Hrvatske i rasadište hrv. narodnog i državnog života i kulture. Protiv talijanskih aspiracija auktor se prizivlje na velike Talijane, kao što su Petrarca, Dante, Mazzini, Cavour i Tomaseo. U jednu riječ odličaa publikacija, koja se posve razlikuje od običnih propagandističnih članaka i brošura. Ostat će trajne vrijednosti, kao drugi srodni spisi Dr. Luja Vojnovića. Porijeklo Siksta V. Napisao Pavao Butovac. Posebno otisnuto iz ,Vjesnika za arheologiju i histo- riju dalmatinsku“ (sv. 1.) Str. 24. Veoma je zanimivo i svestrano obragjeno ovo pitanje, koje mora da po- sebno zanima i našu javnost. Učeni pisac dokazuje, da je veliki Papa Siksto V. (1585—1390) koji svojim vladačkim genijem i energijom spada u najveće ljude u povijesti, porijetlom iz sela Kruševice (općine Her- cegnovi). Rasprava se čita baš ugodno i sa velikim interesom, jer ovo pitanje zasjeca puno u našu do- maću povijest. ,Sloga megju katolicima“. Napisao O. Leonard Bajić, franjevac — Zaostrog. Posebno preštampano iz revije: ,Duhovni Život“ — Zagreb (br. 4, god. IV.). Anđeo Čuvar“ stigao je br. 3. ovog časopisa, te ga pretplatnici mogu pridignuti kod Dubr. Hrvat. Tiskare. Ko uplati din. 10 za cijelu godinu dobiva odmah br. 1 2 i 3. Polovina naše hrane je kruh Samo uregjen i dobro pečen kruh je zdrav, probavljiv i ukusan — Takav kruh kao i luksusno i mliječno pecivo u higijenskim kesicama proizvagja pekarna Petar Kulušić — Dubrovnik isinai