w

Pošterina plaćena u gotovu

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK, 26. januara 1928.

"Narodna Svijesi

E God.X.

 

 

" JA listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Wredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Pirske BEE Gi i U EO — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun F1& — "Dubrovnik.

 

Ispravni put.

Mi smo zemlja kriza i riječi. Demokracija je riječ
iza njen uslov. I zato se traže krize, da se izreknu
i, a riječi se siplju da se stvore pristaše (one naivne
ve), a pristaše se stvaraju da se dobije vlast.

Nit, koja se proteže kroz čitavu unutarnju poli-
naše države kroz ovo deset godina očita je danas
ome državljaninu : nekome manje, nekome više,
e svi vide. To su ,vogje“ gdje njome u ruci puzu
ministarskih fotelja, da ih uz svoje tijelo privežu.
nja za vlašću ,partijama“ stvara progone, nadah-

e ih idealima, rosi im oči nad bijedom naroda ili
da stoku.

Partija je sve. Ne postoji narod kao cjelina sa
im životom, prošlošću, idealima, političkim, gospo-
kim i sccijalnim potrebama. Ne postoji pojedinac
govo pravo. Postoje samo ,naši“ i ,njihovi,. Naš
ravo, m,njihov“ krivo. Partija je skup ljudi vezanih
ju vezama koristi, Partija postoji, bori se i ide na
t da stvara položaje, koncesije, političke, gospo-
ke, socijalne povlastice za. ,svoje“ bez obzira, ko
kakovi su. Partija čovjeku sve dava i od nje sve

i zato u njoj ostaje ako daje kamate, a odlazi,
ih nskrati.

Partija opet ima klase: obične redove i sarže.
redove medena riječ i strogost ,šarža“, a za , šarže“
žaj, koncesije, krediti, zarada i t. d. I zato partiju
čaršija prestavnička i pokrajinska i činovnički ka-
ana raspoloženju“ ili ma vlasti, Na vlasti partija
8, a opozicija pada. — Ali jer je partija dobra
ža“, oni se za nju bore u opoziciji sa kamatama
nih dana. I siplju se riječi, riječi i riječi, stvaraju
e, preuzimlje vlast, ubija se od posla i pune se
Dvi, stvaraju projekti, koji se ne izvršavaju radi
koće“ sad ovih, sad onih. I tako se okrećemo i
amo iz partije u partiju, a naše pare lete sad u
n, sad u drugi žep, dok privreda, kultura i moralne
rodne vrijednote puže natrag.

To je blagodat naše demokracije srbijanskog uzora.
a demokratija snama i vlada nudeći nam se sad u
oj, sad u drugoj formi. Lica su nam nabukla od
kih poljubvca, oči izrosile od ganutljivih riječi, a
vi? — Prazni su!

Naša je demokracija ispražnjivanje naših narodnih
Dva te narednih kulturnih i morainih dobara. Uništa-
se škole sviju vrsta, me odobravaju se znanstvene
tucije, frcaju naši činovnici i služitelji, propadaju
putevi, seljaci ne znaju što će sa svojim prihodom,
strijalci ostavljaju svoja poduzeća, radnici i inva-
bore se da ne postaju komunisti,

Gdje da nagjemo lijeka tome zlu? U nama sa-
a, u našoj svijesti, karakteru i privatnom sitnom
. Okrenimo legja demokraciji i pokažimo im vrata
a našega. Mi poznamo demokraciju stariju, isprav-

cd onih, koji nam je nude, poznamo partiju mo-
iju nego li nam je oni mogu dati, Imamo drugo
tanje naroda, pravo morala, dužnosti. Imamo više
la, manje riječi, većih sposobnosti, moralne odgo-
osti i požrtvovnosti i više sposobnosti i ljubavi
onih, koji nam se nude.

Odbacimo i firontove, te barikade osnovane na
im prsima, da se na'njima dignu oni, koji su nam
: čitav svoj život pljuvali u obraz, poikopavali te-
je hrvatskog 'života i sadistički uživali u rušenju
h političkih, kulturnih i gospodarskih tekovina.

Samo je jedan izlaz iz riječi kriza iz ropskog
ag4nja do vlasti raznim ,demokratskim“ koterija-
a taj je svijest.o svojoj biti, o svojoj jakosti, o
im pravima i svome vlasništvu. _.

Vratimo se jedine pravom hrvatskom, jugosla-
kom, demokratskom, anticentralističkom frontu.
reni, nepomirljivi front protivu ovakom čentralis-
m državnom uregjenju i jaki organizatorni pokret
im granama narodnog života može da očuva naš
d, omogući mu život, spasi njegove: kulturne i ma-
lne: vrednote i uništi onu moralnu hidru, koja
pašćava hrvatstvo i Jugoslaviju.

Ne treba: prezati i strašiti se boja; ne treba oče«
ti brze (plodove. Ne radi se samo za živote i si-

 

  
    
    
   
  
 

gurnost živučih ; radi se za opstanak naroda i budućih
pokoljenja. Čovjek se poznaje po hrabrosti i moralnim
osjećajima, a Hrvati su narod ljudi, sada uspavanih,
koje treba buditi.

Legalna, ustrajna borba mora: uroditi plodom,
tim više, što će uspjesi takove borbe učvršćivati ovu
našu dragu i potrebnu državu i unutra i izvana. I zato
naš cilj neka ostane kao i do sada:

Autonomistički uregjenja Jugoslavija. Pogjimo
započetim, teškim, ali sigurnim putem, koji od nas
zahtjeva prošlost, svijest i moralno shvaćanje. Otklo-
nimo odlučno ,demokratije“ sviju vrsta pune praznih
riječi, a sitna joj djela ostavljaju duboke uzorne tra-
gove na našem narodnom životu. Tim putem doći
ćemo do vlasti, koja nam pripada, da nam posluži
gdje se okrijepimo i stvorimo solidne uvjete za krepak
i napredan život hrvatstva i Jugoslavije.

To je jedini ispravni put.

 

Hitne potrebe popravka luka
i pristaništa u općini Stona.

Obale, gatovi i lukobrani u općini Stona u jako
su slabom stanju, tako da: obalu u Stonu svakim
danom more to više ruje, raznoseći općinski put i
plodno zemljište zvano ,Batala“; čije u zadnjih ne-
koliko gcdina raznijelo oko 2000 m? površine.

Pristanište parobroda u Stonu u tako je mizernom
stanju, da može svakog časa, da se poruši, jer su na
nekoliko mjesta popustili temelji. Ovaj mali dio prista-
ništa sagragjen je god. 1909. Te se je godine imao
da dovrši prema planu, ali dovršen nije, tako da dva
parobroda ne mogu da stanu na pristanište i time se
spriječava redoviti promet, a u slučaju slabog vremena
bivaju oba u opasnosti.

Stonski konao od Brodaca do Stona nije se pro-
čistio od god. 1909, tako da je na najdubljem mjestu
dubok samo 2.80 m. Ako se u majskorije vrijeme ne
započne čistiti sa gliboderom, u luku Stona neće moći
da dolazi ni najmanji parobrod.

Kako je komao Stona uzak, i za onoga tko nije
vješt opasan da se ne nasuka brodom, potrebno je da
se u konalu postavi još oko 20 stupova.

Sadašnji godišnji promet brodova u Stonu iznosi
oko 40.000 tona.

Grad je Ston bio poznat još za vrijeme dubro-
vačke republike kao važno trgovačko mjesto. Ima pro-
stranu okolicu, a stjecište je i bližnjih općina, te i
jednog dijela Hercegovine. Iz Stona se izvaža morska
s0, mnogo ribe i školjaka, te mnogi poljodjelski pro-
izvodi, a oscbito : bubač, vino, ulje, pelin, lovorika it.d.

Ali radi ovako slabe luke, nedovršenog pristani-
šta, nepročišćenog kanala parobrodi, koji iz Sušaka i
Splita vode trgovinu, nemogu da pristanu i dovedu
istu u Ston, već ju nose u Gruž, što Stonu nanaša
velike štete.

Potrebno je, da se čim prije zapriječi daljnje
rušenje obale u Stonu, da se dovrši nedovršeni dio
pristaništa i da se gliboderom pročisti konao, kako će
biti omogućen redovit promet i pristanak većih obi-
laznih trgovačkih parobroda, jer Ston radi svoje slabe
luke u ekonomskom pogledu mnogo trpi.

Pristanitše u Malcm Stonu u takovom je stanju,
da se jedan veći dio obale, kamo parobrodi pristaju,
potpuno nagnuo i prijeti opasnost svakog časa, da se
sruši u more. Potrebna je hitna gradnja i popravak
pristaništa u Malom Stonu prema projektu već na-
pravljenom sa strane: Pomorske Direkcije.

. Obalu u selu Broce, kod Stona, . svakim danom
more sve većma ruši i neophodno je potrebno da se
zapriječi daljnje rušenje egradivši istu.

Hitno je potrebno da se napravi pristanište u
selu Hodilje,. jer je to važna luka, koja imade veliki
broj lagja ribarica i brecera. Pristanište Hodilje nema
nikakovih gata ni lukobrana, tako da pe slabom vre-
menu ljudi moraju sve lagje ribarice potezati na kraj
da ih nevrijeme ne polomi, a bracere mora da usidre
izvan obale. Za vrijeme oseke sve lagje ostaju 'na
oseki, tako da tim načinom trpe velike štete vlasnici
lagja. Kako se Hodilje nahodi na zgodnom položaju,

 

 

PRVORAZAEDAI

ENGLESKI UGhJED

za peći i za kuhinju uz naj-
t povoljnije cijene raspredaje 4

 

 

Banaz & Rusko — Gruž.

 

 

to se preko istog prevaža jedan dio Hercegovaca kao
i narod stonskog primorja, a preko istog vrši se pre-
voz pošte za stensko primorje i za poštanski ured
u Topolu.

Stanovnici sela Hodilje, kako se bave ribarstvom
i pomorstvom, svojim brodovima podržavaju nepre-
stanu vezu sa neretvanskim krajem, do Metkovića i
makarskog primorja. Ovamo neuregjenim pristaništem,
niti je njima samima a niti pomorcima iz drugih kra-
jeva, koji u trgovačkom poslu dohode, moguće da
obavljaju redovito premet radi neuregjenosti luke
Hodilje.

Godine 1913. bio je napravljen nacrt za uregjenje
pristaništa u Hodilju po gosp. ing. Botici.

Selo Luka takegjer nema svoga pristaništa ure-
gjenog i ako se stanovnici istoga u velike bave riba-
renjm i pomorstvom. U slučaju nevremena njihove su
ribarske lagje u pogibli, te ih moraju iznašati na obalu,
a time se spriječava redevito ribarenje i barke se kvare.

Za sve ove veoma potrebite radnje predsjednik
oblasne skupštine g. Ivo Roko podnio je Oblasnoj
Skupštini predloge, koje je skupština jednoglasno
prihvatila i preporukom uputila nadležnim vlastima
za što skorije izvršenje tih radnja.

Rad oblasne skupštine.

Sjednica: od 8. I. 1928. Na dnevnome je redu
Pragmatika za općinske namještenike. Budući mastala
sumnja, da bise ovom pragmatikom mogla povrijediti
prava općina kao samoupravnih jedinica, odbor za
uredbe predlaže, da se rasprava o ovoj uredbi odloži
za dva mjeseca, a megjutim pozovu općine na anketu
u ovom pitanju.

Posl. Sarnečić ističući važnost ovoga pitanja i
potrebu da se riješi što prije, pobija mnijenje, da ova
skupština nije vlasna da nametne općinama pragma-
tiku, te predlaže da se pregje na raspravljanje ove
uredbe. Posl. Kolumbić podupire ovaj prijedlog. Pri-
jedlog je odborov primljen sa 9 protiv 3 glasa.

Sjednica od 10. I. Prihvaća se jednoglasno po
prijedlogu odbora uredba o djelomičnom uregjenju
ribolova u plitkim vodama Neretve. Glede druge tačke
dnevnoga reda, naime statuta saveza Oblasti kraljevine
SHS, jednoglasno se na prijedlog izvjestitelja Dra
Koprivice odlučuje, da se konačno riješenje ovog pi-
tanja odloži do nastajnog zasijedanja Oblasne Skup-
štine, dok se rasbistre neka pitanja, koja su izbila
prigodom današnje rasprave. Kao prepstavnik Oblasti
u Odbor Oblasne Zadruge za poljoprivredni kredit
izabran je većinom glasova posl, Sarnečić.

Glede pitanja stanica za opasivanje kobila skup-
ština zaključuje na prijedlog posl. Kostića, da se zadrži
stanica u Metkoviću i osnuje još jedna u Vrgorcu
sa 1 postuhom.

Zatim su prihvaćeni jednoglasno prijedlozi : Posl.
Dra Koprivice i drugova, da se uznastoji kod vlade
u Beogradu zapriječiti uzakonjenje či. 69. fin. zak. za
g. 1928-29 glede kupopredaje nekretnina u daljinu od
50 km. od obale; posl. Vukosava i drug. o otvaranju
poštanskog ureda u. Dasini; poslanika Padovana i
drug. .o. izgradnji puta Blato-Pupnat; posl. Oreba i
drug. o dodijeljenju učitelja za poljodjelstvo u Blatu,
uz dodatak, da se traži kredit za još dva ekonoma;
istih posl. o prepuštanju Oblasti dječijeg lječilišta na