AE o di

me

seze

2 eee

Sara

Lokrumu ; posl. Salinović i drug. da se zatraži od
Ministarstva Prosvjete, neka odredi da se na gragjan-
skoj školi u Vrgorcu predaje jedan strani jezik.

Posl. inž. Kolumbić predlaže, da skupština iz-
glasa nepovjerenje oblasnom odborniku Fra A. Gnječu,
jer je bio biran u odbor glasovima pristaša hrv. selj.
stranke, a kasnije je promijenio mišljenje.

O. Gnječ predlaže, da se prijedlog edbije, jer
obi. skupština nije politička organizacija već okonom-
ska. U ostalome on je biran i glasovima ostalih stra-
naka, a osim toga neki su članovi skupštine znali,
kad su ga birali, kako on politički misli, Posl. Bogšić
podupire prijedlog Kolumbićev. Dr. Koprivica sumnja,
je li skupština kompetenina donašati ovakve zaključke,
te predlaže da se rasprava ob ovom prijedlogu od-
godi za došasti sastanak. Ipsk će glasovati za prijedlog.
To isto izjavlja i posl. Sarnečić, premda misli da
pretres ovoga pitanja ne spada ni po poslaničku ni
po zakonu pred skupštinu.

Nakon ponovnog govora O. Gnječa i inž. Ko-
lumbića primljen je sa 10 glasova prijedlog Kolumbićev,

 

Iz katoličkog života u Beogradu i u Srbiji.

(Od našeg beogradskog izvjestitelja).
Nove orgulje u privremenoj stolnoj crkvi Krista

Kralja pravo su remek-djelo. Odlične su i prvorazredne

i po svojoj impozantnoj spoljašnosti i po svojim sub-
tilno finim glasovima i po svojim majestetičnim gran-
dioznim, punim tonovima. To priznaju svi, koji ih čuju.
Na 17. i 18. dec. izvršili su na njima vrlo uspjeli cr-
kveni koncerat beogradski umjetnik g. Lovro Matačić,
dirigent opere i g. Karlo Holub, koncert majstor opere
i profesor muzičke škole na violini. Prvi put zabrujale su
naše orgulje u crkvi preko službe Božje na Božićnoj
ponoćki, kad se drži, da je bilo što u crkvi što ispred
crkve nekoliko tisuća naroda. Isto tako i u 10 sati
preko pontifikalne Nadbiskupove Mise.

Po Srbiji pronalaze se sve nove veće ili manje
skupine katolika. Pred Božić dolazile su molbe iz raz-
nih mjesta, gdje se nije ni znalo do sada da ima ka-
tolika, da bi mogli o Božiću imati sv, Misu. I udove-
ljilo se mnogima, te je ove godine za Božićnih blag-
dana bila sv. Misa u nekim mjestima, gdje dosada
nikada možda nije bila osim u stara vremena. Niškom
župniku O. Periću bila su došla u pomoć dva franjevca
iz Bosne, pak su se onih dana redali sa sv. Misama
osim Niša, gdje je bila svečana ponoćka i zornica o-
pet u 10 s. takogjer u ovim mjestima: U Kruševcu,
u dvorani kasine fabrike vagona na I. dan Božića sve
tri Mise; u Paraćinu ponoćka, u Senjskom rudniku
zornica, u Ravnoj Reci podnevna Misa na I. dan Bo-
žića. Na II. dan: u Resavskom Rudniku, u belgijskom
rudniku ,Bare“. ]Il. dan u rudniku Tresibabi kraj Knja-
ževca i u Leskovcu. IV. dan Božića niški župnik O.
Perić bio je u Vranji u amerikanskom domu za ratnu
siročad, gdje je devetero djece iz dubrovačke biskupije,
pak je za njih držao sv. Misu i ispitao ih u vjero-
nauku, koji djeca veoma dobro uče.

 

Za jačanje stomaka i čišćenje crijeva uzmite
prokušani FIGOL eliksir. Proizvagja Ljekarna Dr. Se-

melić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din.

 

Pisma iz naroda.

KORČULA. Nesreća od mine. Na 13, ov. mj.
desio se u Žrnovu nemili slučaj, koji je mogao pro-
uzrokovati i ljudskih žrtava, a sve radi lahkoumnosti
i neopreza. Toga su dana dva težaka radili pri dubljenju
gustijerne, pak im je.zatu svrhu bilo potrebito da se
posluže sa minom. Pošto su jednu zapalili, a kroz
stanovito vrijeme nije esplodirala, jer je zatajila, oni
su pošli da na istom mjestu prokopavaju, ali u zao
čas, jer je baš tada nastala esplozija, te je jednome
zasulo oči, a drugome odnijelo prste na desnoj ruci.
Oprez sa minama !

Moderno kupatilo. Zauzetna uprava djevojačkog
zavoda ,Angjela Čuvara“ u našem gradu, postigla je
od Ministarstva narodnog zdravlja pripomoć za na-
mještaj modernog kupatila, od kojeg je zavodu bila
neophodna potreba. Naprava kupatila već je izgragjena
i to u jednoj prizemnoj dvorani zavoda, a opskrbljena
je sa tri tuša i sa jednom peći za grijanje vode.

Mladenci. U nedjelju 15. ov. mj. patrijarhalna
obitelj g. Nikole Fabris p, Antuna na Vrniku slavila
je pir Nika Marina Fabris i Vinke Vicka Fabrisa, uz
učestvovanle svih stanovnika ovog malog otoka, Vjen-
čanje sa prigodnim govorom obavio je stric mladože-
nje Veleč. Don Spaso Fabris, a kumovao je i nevjestu
u kuću uzeo starješina obitelji simpatični starrc i djed

NARODNA SVIJEST*

Niko, koji je pobudio udivljenje kako mladenački stupa
sa nevjestom prkoseći svojim godinama (83 god.). Pi-
rovanje je proteklo u najboljem skladu i veselju i uz
prigodne nazdravice, a svatovi su u počast mladenaca
sakupili iznos od Din. 320 u korist ,Dječjeg Zaklo-
ništa“ na ,otoku“. Sretnim mladencima i njihovoj
rodbini nek su i naše čestitke.

KOTOR. Doživotni Admirali i pod- Admirali
Plemenitog Tijela Bokeške Mornarice od god. 1453,
do god. 1922, — Ratković Niko 1453 - 1471, Bisanti
Marin 1471 - 1503, Dentali Božo 1503 - 1527, Bello
Ivan 1527-1543, Bello Jakob 1543-1554, Micheli
Gjuro 1554 - 1568, Micheli Stjepan 1568 - 1574, Den-
tali Niko 1574 - 1585, Dentali Marko 1585 - 1586, Den-

tali Ivan 1586 - 1630, Lazzari Ivan 1630 - 1632, Dentali :

Niko 1632 - 1644, Scura Gjuro 1644-1650, De Luca
Lucovich 1650 - 1655, Calcetti Niko 1655 - 1668, Laz-
zari Luka 1668 - 1682, Rašković Radoslav 1682 - 1688,
Cuccuracci Niko 1688 - 1668, Cuccuracci Petar 1689 -
1693, Leoni Krsto 1693 - 1724, Sipci Niko 1724 - 1750,
Zifira Ivan 1750 - 1760, Buccarin Vielo 1760 - 1781,
Rossi Antun 1781-1833, Ognjenović Niko 1833 - 1836,
Andrija Zaccaria Barbetta 1836 - 1848, Andrija Nikolić
1848 - 1859, Dr. Tripo Conte Smecchia 1859 - 1860,
Pezzi Luca 1860-1862, De Mattei vitez Niko 1862 -
1878, Lucovich Conte Marco 1878 - 1887, Lucovich
Conte Anton Tripo 1887- 1905, Radimiri Pavo 1905 -
1913, kap. Bogdan Vitez Tripcovich 1913 - 1922, Ko-
modor Marko Vitez Dabčević 1922 - do danas.

ŠIBENIK. /spit osposobljenja učitelja. Kod ispit-
nog povjereništva pri mjesnoj Učiteljskoj školi 2. ja-
nuara započeli su ispiti osposobljenja za nastavnike
osnovnih škola. Prikazalo se 52 kandidata-ca. Ispiti su
završeni, pa su proglašeni osposobljenima : Alfirević
Mate, Arnerić Emelia, Baranović Autica, Baranović
Marija, Bulić Nikola, Burmaz Mate, Dubravica Ivan,
Fiankić Nikola, Baranović Perica, Ivičević Alfons, Jelčić
Milogoj, Kaleb Vjekoslav, Kolar Oto, Lučić Perica,
Lučić-Tasovac Ljeposava, Marković Lucija, Marković
Zdenka, Marušić Ivan, Matulić Lagislav, Malešević
Vjera, Magaš Ljubica, Mialjević Slavka, Morović Ivo,
Miletić Rade, Peronja Antica, Perović Božo, Perović
Jakov, Plavša Gojko, Plavša Marija, Prlenda Petar,
Stipić Grgo, Šupuk Ante, Šimundža Mate, Rodić-La-
davec Marija, Trošelj Ivana, Zeželj Auka, Žeželj Mirko,
Uglešić Alfons i Vulić Aate. Prema tomu, od 52 kan-
didata-ca, osposobljeno je 39 kandidata ca, dok 13
kandidata-ca nije uspjelo, od kojih je jedan dio pro-
glašen nesposobnim, a drugi dio povukao se za vri-
jeme usmenih ispita.

TROGIR. Požar u samostanu Sv. Križa. Grad
Trogir spojen je sa otokom Čiovo pomičnim mostom,
Niti sat hoda od Trogira, na otoku Čiovu nalazi se
Dominikanski samostan sa dosta udobnom crkvom.
U toj crkvi nalazi se čudotvorni križ, po kojem je
prozvana i crkva i samostan. Od. nazad dvije godine
iznajmljen je samostan institutu za suzbijanje malarije
(groznice), koji veoma uspješno djeluje. Ravnatelj in-
stittuta g. Dr. Andrija Starčić, te je ovo liječilište znao
podignuti do zamjerne visine. Čč. Sestre Dominikanke
ulažu sve svoje sile, da zavod uisjinu odgovori svojoj
svrsi. I taj lijepo uregieni zavod pade žrtvom požara
u noći izmegju 21. i 22. siječnja. Kako je pisac mogao
razabrati, koji je na svoje oči vidio gorište, i kojemu
je i onako bio dobro poznat sav samostan i njegov
namještaj, do danas se drži, da bi šteta mogla doseći,
ako ne i prekoračiti svotu od 2,000.000 dinara. —
Sreća, da je straža na vojničkom hangaru, koji se na-
lazi s protivne strane trogirskog konala, opazila vatru,
te javila telefonom u Trogir nesreću. Vatrogasci
odmah dohrliše, pa se i njima ima zahvaliti, da nije
moguće sve i samostan i.crkva palo žrtvom nezasitnog
ognja. Ima se zahvaliti č.č. Sestrama, što nije platilo
životom nijedno dijete, a bolesne djece bilo je dosta.
Da spase onu jadnu djecu, izložiše č. sestre i svoj
vlastiti život i sveju imovinu, jer nije bilo vremena,
da se što dugo spasava.

MALI PROLOG. Od naših iseljenika, koji pu-
tuju za južnu Ameriku, primili smo iz Messine (Italia)
ovo pismo: Mnogo zahvaljujemo g. Nikici Careviću,
gdje nas je naputio na najbolju lineju parobrodarskog
društva ,Cosulich“. Ja Nikola Gujinović, Ivan Druši-
janić, A. Dominiković, Ivan Kažić i Jure Senta evo
putujemo sa parobrodom ,Belvedere“, vlasništvo gor-
njeg društva, pak nam je veoma udobno i zgodno
putovanje. Preporučamo svim našim iz Neretve, koji
kane putovati u prekooceanske krajeve, da putuju sa
ovim društvom, gdje meće osjetiti tegoće na moru,
nego će imati užitak, Megjutim hvala g. Careviću zato
što pošteno postupa i daje kredite uz vrlo povoljne

kamate i uslove. — Nas je koštao sav putni tro
sprema i sve ostalo oko 12.000 Dinara, dočim ;
naši seoski trgovci znaju naplatiti i oko 21.000
nara, premda sve isto, dakie oko 7—8.000 Di;
razlike t. j. 20—30 kvintala kukuruza, od čeg;
mogle živiti 2 veće familje. Grehota gdje se o
izmučena raja gubi, trebalo bi da u ovakim sluč
vima i vlast posreduje. Čast g. Careviću, sto puta |
— Za sebe i društvo šalje pozdrav domovini

Mato F. Rubčić.

MALI PROLOG. Kredit za , Jezero“. Mnog
naši ljudi raznašali glas, da se ,Jezero“ neće ko
nigda do kraja i ono sve, što se je radilo, da je|
samo radi izbora. Očito, da je to laž. — Čitao sa
»Politici“ ,Večernjoj Pošti“ koliko se žrtvuje Fra
Gnječ za svoj marod i koliko je opet Bogu h
isposlovao 400.000 dinara za prokop , Jezera“, što |
vrijedi mnogo narodu. To je prava istina i nova
već odobren, a posao će se početi kroz kratko vrijt
— Živio neumorni borac, poslanik Gnječ, pravi prij
naroda, koji mu u nevolji pomaže.

i
Grgo Niki

Luka Šipanjska. Žalosna brzojavna vijest, d
preminuo u Gorici naš dični starina gospar K
Glavić, brat naše dike g. Federika Glavića, a
g. Toma, nemilo je ošinula cijelo mjesto, jer s
isto snjim ponosilo ko dičnim starinom, ko b
perivoj sa ponositim stablom. Bio nam je w sv;
od izgleda. Je li bilo potreba svjčta, kod g. Kost
nalazio ? Jeli bile pomoći, kod njega si našao. P
takav bio ne samo u našem mjestu, već i u bliž
okolici. Podupirao je zauzetnost pojedinaca, pa bi
veselio kad bi vidio, da je svojim nastojanjem i |
gomu dobra učinio. Žalio je nazadak mjesta ma
u kojemugod pogledu, te bi znao mane ošij
a dobro osokoliti. Veselio bi se dobru pojedin
a uopće napretku mjesta. |

Dobri naš gosparu Kosto, željeli smo tvoje opi
vljenje, te smo te raširenih ruku očekivali, da te ić
u našoj sredini uživamo, da se tvoga svičta nasl
mo, da se tobom ponosimo, dični naš starino. Ali
žalosti. K nami se mrtav povraćaš, da ti tvoje
sačuvamo u rogjenoj grudi, koju si svim žarom
menite duše ljubio. Tebe nazaboravni pokojniče,
mo i u rogjenoj grudi sahranjivamo, te ti grobi
cvijećem obasipljemo a tvoju dičnu uspomenu u
zasagjivamo. Bila ti lahka rodna grada, a tvojim
lim, gorko ucviljenim, nek dobri Bog utjehe d
tvojoj plemenitoj duši rajsko veselje. Slava til

: Šipa

 

Tri večeri - koference - u Sv. Vla

30. i 31. januara i 1. februara.

Pri svečanom Trodnevlju u čast sv. Vlahu o
će vlč, Dn. Nedjeljko Sabatini-Subotić, župnik Tr
i književnik, tri konference slijedećim redom :

Prva večer :
Vjera u dubrovačkoj kulturnoj historiji. /

Vjera i filozofija historije. — 300-godišnjica ,Dubrav
,Gragjani svetaca i ukućani Božji“. — Vjenčanje
Vlaha sa Dubrovnikom. — Terra di Dio franca
antiquo“. — Tajna pred oltarom sv. Vlaha. — Leg
o prezbiteru Stojku. — Bezličnost dubrovačke vl;
u ime Njegova Veličanstva sv. Vlaha. — Moralni
pital Dubrovnika. — ,Dubrovački kršćanski spjeva
Sv. Vlaho u slavi našeg uskrsnuća.

 

   
 
 
   
  
   
  
  
   
 

Druga večer :
Dubrovnik sv. Vlaha u preporodu Evrope.

»Tražite što je odozgo ?“ — Dubrovnik sv. Vlah
nada. — Putujući prosjak od 2000 godina. —
kralja Leara. — Za sjenama ,Quo vadisa“, — SI
Sebaste: heroizam sv. Vlaha. — Baština sv. Vlah
Crni oblaci na horizontu Evrope. — Nauka sv.
nasuprot Sokratu. — Danse Sveta Alijansa. — Ba
znanosti (Brunetičre). — Evropa se budi. — ,Re!
rare omnia in Christo I“ — U oazi sv. Vlaha. — Mo

Treća večer :
Kandilo sv. Vlaha u Dubrovniku.

Vječno kandilo gori. — Izmegju Dvora i Sv. Vlah
Pod plaštem sv. Vlaha. — U dubrovačkom arhiv
Dubrovački Regulus, — Posljednji znakovi život;
Litija velikih Dnbrovčana. — Apoteoza sv. Vlah
Dubrovniku. — Početak u 5 sali ve

,