POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

- DUBROVNIK, 3. Decembra 1930.

RE God. XI.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
KW PLATIVOXUI UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
_ Uredništvo. i_ Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 
  
 
 

 

Izlazi svake.  Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik

 

Rusija se buni,

Prema posljednjim vijestima očevidno je da Ru-
ja proživljuje odsudne časove u pogledu vogjenja
oje unutarnje politike. Ima dulje vremena, da vlada
stoka borba izmegju poglavica ruske revolucije, Ne-
ispjeh 5-god. plana uzrokom je dobrim dijelom ovih
vagja i ovoga jaza, koji je izbio megju njiina, jer
vaki od.njih. baca sa sebe krivnju zbog teškog go-
spodarstvenog stanja, koje se je pojavilo uprav zbog
neuspjelog sprovagjanja 5:god. plana.

Vijesti iz Rusije odnosno iz Moskve daju naslu-
čivati, da se onamo odigravaju značajni dogogjaji, jer
unatoč svih zvaničkih demantija sa strane postoje iz-
vjesne činjenice, koje dokazuju da je situacija ozbiljna.
Već više dana nema s Moskvom telegrafskih veza.
Vlakovi iz Ukrajine ne stižu u Poljsku. Čete Voroši-
love izgleda da su već stupile u borbu. : Sovjetska
vlada mobilizirala je nekoliko godišta. Čete iz Besa-
ubije (pozvane su u centar. Litvinov je naglo iz Že-
neve krenuo u Rusiju.

| Ali treba naći uzrok zadnjim nemirima u Rasiji
fakogjer i u velikom procesu koji je započeo protiv
2 hiljade inžinjera. Sigurno je, da su ovi inžinjeri bili
bili u tijesnoj vezi sa nekim dijelovima sovjetske
pole te da je ova vojska uprav na dan procesa

 
 
   
  

o svoj prilici uspjet će Vorošilovu da uguši pobunu,
li to neće značiti da će biti ugušen onaj veliki pokret
za obnovom jedne vitalne demokratske ruske države,
ža koju su zagrijani mnogi milioni ruskih gragjana,
ili koji ne mogu da učine ništa zbog krvavog pritiska
skih diktatora.
o jednoć uspije da se promijeni sadašnje stanje
, čitavom . slavenskom svijetu osvanul će novo
ba, te će države slavenske doći do onoga značenja
moći u Evropi, koja joj pripada i po broju njenog
žiteljstvo i po važnosti. njihove prošlosti.

Fašizam i boljševizam.

| Posljednjih dana pronijeli su se u svjetskoj štampi
fotovo u isti čas senzacijonalni glasovi o teškoj krizi
lišizma i boljševizma. Sigurno je da fašizam preživ-
ljuje neobično mučne dane. Doveo je ltaliju do take
privredne krize da je pokušava riješiti diktiranjem ci-
na robi i sniživanjem plaća svima državnim službe-
licima-osim svoje milice. A da skrene pažnju vjernika
a drugu stranu, počeo je hapsiti i deportirati svoje
eprijatelje na hiljade. U isti čas. je s druge strane
vljano da su u Moskvi i oko Moskve izbile krvave
obune crvene vojske, Ti su glasovi demantovani, ali
vrlo čudno da su nekoliko dana bile prekinute sve
eze s Moskvom.

_ Megjutim baš u isto vrijeme iznenadili su fašizam
'boliševizam svijet jednom zajedničkom senzacijow.
U Milanu su se nenadano sastali sovjetski komiesar
a spoljašnje poslove Litvinov i fašistički ministar spo-
ljašnjih poslova Grandi. Njihov je sastanak obavijen
sterijem. Neki misle da se radi o proširenju privred-
ih veza, a zna se već od prije da je fašizam pružao
tiumčarske usluge sovjetskom dumpingu u Europi.
francuskih glasova da se radi o političkom savezu.
vakako nije jasno da li je ovaj zajednički potez šaši-
ličke i boljševičke diplomacije pokušaj zastrašivanja,
li dokaz desperacije, u kojoj jedni i drugi traže za-
dno kotvu spasenja.

 

  
    
 
   
 
 
  
   
 
  
   
  
  
  
   
   
 
 
   
   
   
  
  

 

o

anenatkriljive kakvoće, za gospode,

a je snabdjevena najvećim izborom cipela i čara

savremenom izradbom i cijenama,

Propaganda za dubrov. rivijeru.
(Izvorni dopis iz Berlina).

Čitam u ,Narodnoj Svijesti“ od 19. nov. članak,
da ,Putnik“ zajedno sa gostioničarima i hoteljerima
misli na što veću propagandu za naš Dubrovnik. Ra-
zabirem da u vezi s tom odlukom ima mnogo troškova.

Pomoću našeg vrijednog konzulata i njegovog
odjeljenja za propagandu, koje omogućuje njemačkim
novinarima skoro besplatno putovanje u Dibrovnik,

čitaju se se svako nekoliko u velikim berlinskim dnev- _

nicima feultonski izvještaji o ljepoti naše divne zemlje.

Budimo iskreni: sa najvećom i najskupljom pro-
pagandom, mi barem još do sada ne pružamo boga-
tim amerikanskim i engleskim turistima one pogod-
nosti, kojima ih vabe francuzi i talijani na njihovu
rivijeru. Barem u pogledu sporta (Tennis, Goli) zabava
u velikom stilu i svega mogućega komforta. — Od
ljepote obale ne govorim, jer bi možda u tom pogledu
mi bili pobjednici. — Amerikanac i Euglez srednje
klase ili u inostranstvo ne putuje, ili čini samo tur-

neju u velikome društvu, te se zaustavlja u svakome
mjestu jedan ili dva dana.

Ostaje dakle za naše prilike njemački (austrijski)
gragijanski stalež, kod kojega se sve više i više širi
tendencija da putuje autom po Europi. To je publika,
koju mi moramo dovući u naše krajeve. Ali Nijemac
je vrlo razložaa. Prije početka putovanja on se infor-
mira kod svog auto-kluba, A kada mu se tamo priča
iskreno, kakvo je stanje naših puteva — tek ondar on
promisli, da mu je i tako do Dalmacije dalek put, te
se opet vraća ma francusku ili talijansku Rivijeru, U
Berlinu sena primjer tačno znade, da_i onaj, jedan
od možda naj&rasnih puteva Barope, koji vodi iz Gruža
preko Boninova u Dubsčvaii ui t4j još nije ni bei
niran ni asfaltiran*, nego da ljeti od sunca, a zimi od
bure nema nego prašine i rupa i šodera. To pričaju
oni, koji doplove.sa parobrodom. ,A kako, Bože saču-
vaj, moraju biti putevi u gornjoj i unutrašnjoj Dalma-
ciji 1?“ kaže logično misleći Automobilista — i-zato ga
kod nas nema.

Za ovaj posao, gospodo, potrošile pare — i tu-
risti će sami dolaziti !

Još nešto vrlo važnoga. Dajte svakome putniku,
i u malome hotelu svoju vlastitu kućnu kupelj ili ba-
rem vrući tuš, jer je Nijemac kod kuće na to naučen
i poslije morskog kupanja. Turista bolje klase neće
na putovanju da oskudijeva na svoj dnevni komfort.

Dosta smo propagande -učinili u inostranstvu,
poznaju nas i znadu gdje smo. Trošite novac za ekvi-
valent, koji smo dužni gostima. Nijemac se vlada po
rečenici koja visi na zidu svakog restauranta u Berlinu,
potpisana je od gazde: »Ako si bio zadovoljan —
reci to drugima; ako to nijesi bio — zovi mene i kaži
to. meni“. — Udovoljeni gosti, sami čine najbolju
propagandu. E. G. C.

* Ima više godina da o tom pišemo. Op. Ur.

mas  Krasni izbor Albuma
za ,Poezije“, Amater fotografije i dopisnice,
kao i veliki izbor pisaćeg papira u mapama i
. kutijama prigodni darovi dobiju se uz
najjeftinije cijene kod

Popimice LUJO PEŠEVIĆ - Dubrovnik

Placa Kralja Petra

 

 

trajnogoreće peći za loženje drvom postigle su
: SVJETSKI GLAS
sa 10 kg. drva grije jednu sobu preko 24 sata.
Besplatni cjenovnik šalje:
D. D. tvornica peći ti emajla, Subotica
Čuvajte se bezvrjednih patvorina !
Samoprodaja: Mirko M. Zec, Dubrovnik,

»Zephir“

 

Zašto je zaostao izvoz našeg vina u

; Čehoslovačku.

Sarajevski ,Jugosl. List“ -od 29. novembra o. g.
donosi uvodnik pod naslovom, Dvije čudne prestavke,,
gdje se čudi prvo, što se je Trg. Obrt. Komora u Splitu
zauzela.da se snizi podvoz za sitni ugljen iz okolice
gdje je jedini ugljenokep ,Monte Promina“ talijansko
poduzeće sa sjedištem u Trsiu, 4 onda dosiovno veli:

Pred dva dana prošla je kroz novine vijest, da
je sarajevska trgovačka komora zatražila, da se snizi
željeznički podvoz za praznu pivsku burad i flaše.
Izgledalo bi to potpuno na mjestu, kad bi se naša pi-
varska industrija nalazila u krizi usljed strane konku-
rencije, t. j. uvoza stranog piva u našu državu.

Ali tomu nije tako. Mi znamo, da je našim t. zv.
pivarskim magnatima pošlo za rukom, te su ishodili
visoke zaštitne carine na stranu piva, i da oni uslijed
toga gomilaju kapital na kapital. Poznato je takogjer,
da bi mi mogli sa Čehoslovačkom kod zelenog stola
sklopiti trgovački ugovor, kojim bi ona uzimala veliki
grd našeg vina, a za ovo uvozila u našu državu, bez
visoke zaštitne carine, svoje pivo.

Naravno, da bi time bila kriza našeg vinarstva,
kriza našeg malog hercegovačkog i dalmatinskog vi-
nogradara jednim potezom riješena. Tome se megjutim
svim silama odupire tih nekoliko multimilijonerskih
pivarskih magnata, jer bi time ne moguće došli u krizu,
nego bi im samo zarada bila manja.

Mogli bi se zapitati : A što je ta naša pivarska in-
dustrija učinila a da se i naša poljoprivreda osposobi
za produkciju podesnog ječma za pivarsku industriju ?
Oni taj ječam u najvećim kvantumima potežu iz ino-
stranstva, a dokazano je, da bi takav ječam i pod našim
klimatskim prilikama mogao uspjevati. Jesu li ikad
odlučili da od svojih pustih zaragjenihi miljuna žrtvuju
nešto i za podizanje kulture ječma ? Time bi ne samo
pomogli malom poljoprivredniku, već radili i u interesu

naše trgovačke bilance, koja se nebi opterećivala onim,
što sami u svojoj zemlji možemo proizvoditi ?“ Alfa.

Savjeti za lijepe darove.

. Kupujte za Sv. Nikolu, Sv. Luciju,

NGREGAČKE TVORNICE GIPELA D, D. Potrunica DUBAOVNIH

pa u cijeloj Dalmaciji, svakovrsnim izradbama modernim,

Božić i Novu Godinu kod

gospodu i djecu. | građanin i radnik i težak bit će zadovoljan sa našom

koje su znatno snižene.

a)