POSTARIMA PLAĆENA 'U GOTOVU

Naro

Cijena ovom broju Din. 3.—

Broj čekovnog računa našeg lista

DUBROVNIK 24. Decembra 1930. iest

"M God. XII.

4153 Podružnice Sarajevo.

dna Svijest

 

ijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo. 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,

Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
pošta S

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Anlun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik

 

DEA . :
&Božićne misli.

Ovaploćeni Oganj Ljubavi priteže k sebi daleke
vijezde na visokom nebu bistre istočne Noći...
ne življe trepte, osupnute Cudom nad čudesima.

Laki povjetarac — svladan ganućem — Jače je
mnuo tankim rosnim grančicama i sakupljajući
> pospalom cvijeću pregršti mirisa baca ih pred
ajnu sv. Noći.

Hladna vedra Noći pohitila je betlehemskoj
ilji pa se zavukla sa svim božjim stvorovima u
1zjuži stan Najšire Sadržine.

Na tom skrovitom Ognjištu ogrijaše se božji
vorovi... Osjetiše da su jedna obitelj — jedno
ijezdo. Nađoše melem svojim ranama — mit svo-
n čečnjama — — — — — —— —

I kao što se u intimnoj betlehemskoj špilji smje-
ila Neizmjernost Veličanstva Božjega, tako u neiz-
jernoj vasioni odiše sada intimnost betlehemskog
gnjišta.

Eto ! — To je sadržaj sv. Noći i tu Je smisao
šićnoj svetkovini...

Zato ne možemo pomisliti Božića beg obitelj-
og ognjišta.

t ** %*

Shvaćajući ovu nužnu vezu, kršćanski su narodi
žili, da nadzemaljsku sreću sv. Obitelji presade u
oje porodice. Ž

Vođena ovom absolutno potrebnom težnjom,
rodna duša po svojoj. naravi nalazila je u sebi
lekvatne motive, kako bi vanjskim načinom tačno
nbolizirala smisao Božićnog Blagdana.

—. Odatle nam svetkovanje Božića na domaćem
mjištu, uz krasne simbolične narodne običaje, među
je ubrajamo naš slavenski , Badnjak“.
| »Badnjak“ nakićen, pšenicom posut, desnicom
macina blagoslovljen, izgara plamenom čistih lju-
vnih obiteljskih veza.

_ Oko ,Badnjaka“ veselje — Pjeva se Božiću —
izdravlja se živima — Prose se blagoslovi novim
koljenima.

_ Badnjak, izgarajući Plamenom Božićne Ljubavi
ši se u pepelu sretnog ognjišta suse prošlih, gol-
tskih patnja namučeniog Roda Našega...

Veselje sve veće i veće... Badnjak to svjetliji —
nliji .. . Suze prošlosti već su se osušile...

Mir onima koji su dobre volje [!! —e:

& DANTE-OVA

OŽANSKA KOMEDIJA ,PAKAO,
76 ilustracija slavnoga Doič-a, 364 strane formata
127 cm. Preveo prcf. St. Buzalić. Luksusn uvezano
latu. Kom. Din 100. Preko 10 kom. f«o. poštarine,
Na otplatu po Din. 20.— mjesečno.
naručbom treba poslati prvi obrok (20 D unaprijed)
\i pošiljke knjiga zaračunava se pouzećem drngi
obrok | poštarina,

 

     
      
   
 

 

Kupujte samo i

CROATIA BATERIJE

Žepne i anodne, jer su

NAJBOLJE.

 

Agrarni zakon za Dalmaciju.

Nedavno je izišo i pravilnik agrarnom zakonu,
Kmeti, koji imaju za gospodare zemlje taljanske dr-
žavljane moraju svi prijaviti sudu sve čestice za ka-
tastralne podatke po propisima ovoga zakona. Vlasnik
zemlje, talijanski državljanin ima da bira, ili prihvatiti
otkup kmeta po procjeni ili ne prihvatiti, Ako ne pri-
hvate, onda kmet ostaje u dosadašnjem položaju prama
svom gospodaru. Zato se upozoruju svi kmeti, polov-
nici, težaci, koloni, da prijave sada svoj odnos, bez
obzira, tko im je zemaljski gospodar, da li naš držav-
ljanin ili talijanski,

Ovo vrijedi svugdje osobito u sjevernoj Dalmaciji,
gdje su naši suvlasnici sa Talijanima.

Pod kmetskim otkupom razumijeva se sve ono,
što je kmetu služilo za njegovo seosko obiteljsko gaz-
dinstvo, ako se služi time preko 30 godina nesmetano
od ikoga, dakle zemlje, kuće, košare, gustjerne, paš-
njaci. Osobito oni pašnjaci, gdje kmet sakuplja listo-
pad, sušanj, da ga baca pod živo za gnoj, gdje je
vodio stoku na pašu, gdje je brao granje za vatru.
Ono, što je sačinjavao njegovu ekonomsku jedinicu.
A ovo je predvigjeno u pravilniku na dva mjesta. Ovo
se otkupljuje +i prilazi u vlasnost obragjivača i plaća
se gosparu po procjeni,

Pašnjaci, na kojima su zajedničke kolektivne paše
seljaka, treba da ih glavar sela išće ma selo, kao za
seosku imovnu zalednicu, Dobro je ipak, da svaki
kmet iznese to iu svojoj prijavi, ali je dužan to gla-
var sela u ime sela i za selo prijaviti sudu,

Ne samo da je ovo pitanje raznoliko u svoj Dal-
maciji, ali je raznoliko i u samom dubrovačkom kraju.
Na jedan se način io uživalo_u i Konavlima; na drugi
u Primorju, a ša treći a Stonskoj općini itd.

Pravilnik je ispravio onu nepravdu za kmeta u
S 13. stavka druga, gdje se veli, da kmeti plate pola
oštete, ako gospodar nema više od pet hektara zemlje.
To sam iznio na zboru kmeta 2. XI, 1930. u Dubrov-
niku i predložio rezoluciju, koju je g. Ministar Poljo-
privrede plihvatio i preko načelnika svog resora o tom
me obavijestio. Šta je kmet kriv, ako gospar nema više
od pet hektara? Pravilnik je ovo ispravio.

Pravilnik je uredio i pitanje feudnog dobra u Go-
vegjarima, Zemlju dobiju težaci Govegjarci, koji su je
od vijekova obragjivali, Ako tko zadnji čas nije pri-
pušten, tu vrijedi uporaba $ 46. Zato svi Govegjarci
po kućama dobivaju jednaki dio zemlje, koju od vije-
kova obragjuju, te moraju svi prijaviti to sudu.

Što se tiče pašnjaka na otoku Mljetu, koji su pri-
padali državnom eraru ili općini, svi oni pripadaju
Mljećanima i ne plaćaju za to ništa, gdje su im samo-
vlasno, na silu prisvojili prije 28. juna 1914., i priveli
nekoj kulturi, usadili koje stablo, ili buhač, ili gojili
goru ili travu, itd. Ovih slučajeva ima dosta po svemu
Mljetu, osobito uz obalu i po otočićima, pa su dužni
to prijaviti sudu. Najviše su ovakih pašnjaka zaposjeli
Govegjarci prije dvadesetak godina, ai po ostalom
Mljetu.

Imađde ovakih slučajeva i drugdje. Privatni paš-
njaci semovlasno oteti, ne dolaze pod udar ovoga zakona.

Mjesta, gdje su kupališta, hoteli, industrija pro-
meta stranaca, tvornice i gradovi, gdje dijele po pola
gospar i težak zemlju, ovdje kod nas dolaze pod ovaj
paragref vas Dubrovnik I, i II, Grad i Gruž, jer je to

 

trajnogoreće peći za loženje drvom postigle su
SVJETSKI GLAS

sa 10 kg. drva grije jednu sobu preko 24 sate.
Besplatni cjenovnik šalje:
»Zephir“ D. D. tvornica peći 1 emajla, Subotica
Čuvajte se bezvrjednih patvorina !
Samoprodaja: Mirko M. Zec, Dubrownik.

grad, pa u Rijeci prostor od-obale sa obe strane 50
metara put brda, u Kuparima i Srebrnom do 300 me-
tara od mora udaljena zemlja; u Mlinima i Zavrelju
od mora do državne ceste. Svakako općina imade u

ovom svoju riječ, a ovako i općina misli predložiti
ova zonu.

Imade manjkavosti i nepredvigjenih stvari, osobito
u davanju prihoda, ali o svemu će biti govora opšir-
nijega u ,Tumača zakona, (koji će se skoro tiskati
u Dubrovniku“,

Bogu hvala, da je napokon i ova socijalna grde-
sija, kmetstvo u XX. vijeku svršeno. Težaci su čekali
dugo, ali su i dočekali. Oni mogu biti potpuno više
nego zadovoljni. Nije bila neplodna borba težaka u
Dalmaciji za svoja prava.

Dr. N. Z. Bjelovučić.

Tvrgjava Klis.

Ova historička tvrgjava bila je nedavno od voj-
ničke vlasti predana u vlasnost Primorskoj banovini
u Splitu. Due 8. pr. mj. predstavnici Konzervatorskoga
ureda i Društvo Bihaća, Mons. Bulić, dr. Karaman,
dr. Grgin, uz direktora Putnika J. Čulića i inž, Manolu,
pregledali su tvrgjavu i sporazumjeli se glede njezina
preuregjenja. Zaključeno je da se na vratima glavnog
ulaza u tvrgjavu postavi natpis. Taj natpis sastavljen
od predstavnika gornjih dvaju ureda glasi: Ova tvr-
giava početkom srednjeg vijeka središte hrvatske pri-
morske župe — Krunsko dobro hrvatskih narodnih
krajeva — Potom sijelo Kačića i Šubića, moćne hr-
vatske vlastele — Za turske poplave najduže od svih
tvrgjava hrvatske banovine — Do junačke smrti Petra
Kružića (i 1536) odolijevala navalama — Zatim u vlasti
Turaka, Mlečića, Napoleona i Austrije — U posljednje
vrijeme napuštena i zanemarena — U naroduoj državi
Jugoslaviji troškom primorske banovine — Domaćima
ma ponos i pouku strancima na razmišljanje — O na-
šim žrtvama za obranu kršćanstva i evropske kulture
popravljena uregjena god. 1930. :

Savjeti za lijepe darove.

Kupujte za Božić i Novu Godinu kod

IGREBAGNE TVORNIGE GIPELA D. D. Podružnica DUBROVNIK

ja je snabdjevena najvećim izborom cipela i čarapa u cijeloj Dalmaciji, svakovrsnim_ izradbama modernim,
matkriljive kakvoće, za gospođe, gospodu i djecu. I građanin i radnik i težak bit će zadovoljan sa našom
: savremenom izradbom i cijenama, koje su znatno snižene. i]