POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 52.
Cijena ovom hroju Din. 2.—
DUBROVNIK 31. Decembra 1930.
8roj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
RE God. XI.
Narodna Svijesi
Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik; Aniun FI1č& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Na pragu Nove Godine 1981.
Evo nas na koncu stare a na početku nove
godine. Običaj je da se napravi bilanac stare go-
dine i ujedno da se sastavi proračun za novu go-
dinu. Kakav je aktiw i pasiv, gubitak i dobitak,
prihod i rashod godine 1930? Nek prouči najprije
svaki pojedinac svoje ekonomsko, financijalno stanje,
a neka ne propusti ni svoje unutrašnjosti, da se
ispita kakav zaključni račun dava svakomu od nas
njegova savjest, i tada neka napravi proračun za
buduću godinu.
Stara godina je prorezana, otvorena knjiga,
sa svojih 365 stranica, od kojih je svaka ispisana
kojim dogogjajem veselim jali žalosnim. Možemo
slobodno da je listamo i čitamo i da pravimo za-
ključke dobre ili zle, ali na stvari ne možemo ništa
da više izmjenimo : bilo je i prošlo ! Godina 1930.
odletila je u more vječnosti i ne vraća se više.
| Nova godina 1931. prikazuje nam se kao za-
tvorena knjiga, zapečaćena sa sedam pečatd. sto
ona u sebi krije, što nam donosi, možemo tek da
| nagagjamo, ali sigurno ništa da kažemo. Spada
još u krilo budućnosti. Svakog dana prevrnut ćemo
tek jednu stranicu. Nadamo se da će nam biti
dobra, sretna i vesela, te joj idemo ususret radosna
srca i prijatelj prijatelju čestita i nazivlje mu svaki
berićet. "Dao Bog da se ispune i ostvare sve ple-
_ menite želje.
Kao prognoza na našem političkom obzorju
može da nam posluži izjava predsjednika vlade g.
Pera Živkovića, što ju je dao o Božiću zagrebačkim
Novostima“. Tu je izmegju ostaloga izjavio :
— Suviše su nam potrebne sve snage, sve
energije za rad. Teško je narodu, vrlo teško. Linimo
-i cinićemo nadčovječanske napore da udesimo pri-
- like koliko je u našoj, u ljudskoj vlasti uopće moguće
da naš narod što lakše prebrodi ovu krizu, koja je
ERNSIN
pra nego kod nas. A pirebrodiće je naš narodi
_ lakše od drugih radi naše privredne strukture, radi
_ svoje herojske požrtvovnosti, istrajnosti i skromnosti,
— radi svoje veličine.
Treba nam samo mira i toga će biti. Dosta
smo snažni da očuvamo mir i sretnu Jugoslaviju
| pod svaku cijenu zajedno sa našim saveznicima“.
Na primjetbu novinara da neka strana štampa
piše kao da je kod nas diktatorski režim, rekao je
predsjednik vlade, general g. zivković.
— Ma nije, kakova diktatura. Poduzete su
| neke mjere sasvim naravne i razumljive, da se
uklone vječite smetnje pravilnom radu na što bržem
sregjivanju zemlje. Kraljevska vlada radi u skladu i
na osnovu želja, koje joj narod otvoreno izjavio.
E: — Nigdje ni traga nekakvom prisiljavanju ma
koje vrste. Radi se samo ono što narodu doista
treba i što on želi. Vlada ide za to u narod i oba-
vještava se neposredno o njegovim potrebama. Po-
stoje danas banska vijeća od ljudi, koji uživaju
ugled u narodu ; postoji i vrhovni zakonodavni sa-
vjet ; postoje različite korporacije, institucije i druge
organizacije, s kojima vlada saragjuje. Na čelu je
| općina ona većina ljudi, koje je u glavnom narod
ranije htjeo. Pa gdje toga još ima u zemljama sa
diktatorskom vlašću P Sve se radi po izvjesnim de-
| mokratskim principima i sve će se postepeno razviti
i urediti u jednu pravu i korisnu demokraciju, kako
je to Njegovo Veličanstvo u Svom Manifestu naja-
vilo, — završio je predsjednik vlade g. P. Živković.
Kupujta sam
CROATIA BATERIJE |
žepne i anodne, jer su
NAJBOLJE.
id
opća, u cijelom svijetu, u drugim zemljama i mnogo -
Nadbiskup u borbi ša fašistima.
Gorički nadbiskup Msgr. Sedej započeo je ogor-
čenu borbu sa intrasigentnim fašističko-necionalističkim
krugovima, koji su ga htjeli primorati da službu Bo-
žiju čita na talijanskom jeziku. Nadbiskup se pozvao
na 22. član konkordata i usprkos svih protesta, nad-
biskup Msgr. Sedej je za vrijeme adventa u isuso-
vačkoj crkvi u Gorici održao propovijed na sloven-
kom jeziku..
Ovaj čin nadbiskupa Msgr. Sedeja napala je sva
talijanska fašistička štampa nazivajući njegove propo-
vijedi na slovenač. jeziku provokacijom. Nevjerojatno je
kakovim se blatom nabacuje fašistička štampa na ovog
visokog vjerskog funkcionera. »Giornale d' Italia« tvrdi
da su gorički stanovnici odlučili da neće dozvoliti da
se talijanski karakter Gorice dovodi u pitanje. Megju-
tim nadbiskup koji je dnevno primao prijeteća pisma
nije se obazirao ma fašistička mahnitanja. On je za
vrijeme četiri nedjelje adventa služio na slovenačkom
jeziku. Fašiste traže da se on smijeni sa toga mjesta.
Čitava ova hajka zavisi od držanja samog Vatikana.
Ako Vatikan popusti fašistima, više je nego sigurno da
će nadbiskup Sedej biti odstranjen.
Čudnovato je da fašiste zbilja neće da uvide, da
konkordat čije klauzule tako striktno ispunjava Vati-
kam, moraju i oni poštivati. Interesantno je da je taj
čudni režim došao na ovu liniju Viljema 1914. godine
koji je za sve ugovore kazao, da su to krpe od papira.
Dvadeseta godišnjica smrti. Paskala: Buconjić.
Dne 8. prosinca navršilo se 20 godina, kako je
umro Mostarski biskup Paskalso tconjić, vogja herce-
govačkih Hrvate. Baučonjić je Ri čovjek, kakav se
rijetko pojavljuje u malom narodu. Kao mostarski
biskup razvio je zamašnu i svestranu akciju, da Her-
cegovačke Hrvate podigne na kulturnom, gospodarskom
i narodnom polju. Giavne su njegove zasluge što je
organizovao mostarsku biskupiju, uredio ondje redovnu
crkvenu upravu, posagradio mnoge crkve i župske
domove, i biskupiju materijalno podigao i opskrbio.
Iza toga posvetio je osobitu brigu odgoju mladoga
klera, pa su njegovim radom osigurana sredstva za
odgoj svjetovnoga klera mostarske biskupije u Trav-
niku i u Sarajevu, a za odgoj iranjevačkog klera osno-
van je u Mostaru lijep samostan i teologiju, koja.nam
je dala u ovoj generaciji čitav niz kulturnih i socijalnih
radnika prvoga reda i najveće požrtvovnosti.
Iza klera brinuo se Buconjić za narod, te je sa-
gradio i opskrbio sirotište za djevojčice, a htio je sa-
graditi i za dječake, ali nije dospio. Šeljačkom svijetu
nastojao je da pomogne uspješno unutarnjom koloniza-
cijom i naseljivanjem katolika u plodne krajeve Hercego-
vine, što su ih ostavljali muhamedanci seleći u Tursku.
U svim stvarima bio je pravi i mesebični rodo-
ljubni vogja katoličkoga i hrvatskoga naroda u Her-
cegovini i u selu i u gradu. Radi toga morao je često
puta da dogje u sukob sa ondašnjim državnim vla-
stima, kojima nije nikad popustio ni pokleknuo kada
se radilo o čuvanju prava i pravice, Nedavno ga je
zagrebački nadbiskup nazvao ,Herojem“ a naša ga
generacija naziva ,Hrvatskim Leonidom“. Ipak nema
u njegovom radu ličnosti ništa netolerantna, pa su ga
još za života cijenili pravoslavni i muslimani bez raz-
like. Iza njegove smrti zvonila su zvona i na pravo-
slavnoj crkvi, a sve pravoslavno svećenstvo Mostara
je prisustovalo njegovom sprovodu i zadušnicama.
»Podzemne struje u Podunavlju“.
U drugoj polovici o. mj. izašao je u ,Novostima“
niz članaka prema holandeskom listu ,Nieuwe-Rotter-
damsche Courant“, U tim člancima pisac otkriva, da
Italija i Vatikan vode u zajednici sa madžarskim legi-
timistima i austrijskim Heimwehrima i kršćanskim so-
cijalima kao i sa austrijskim monarhistima političku
propagandu u težnji da se u srednjoj Europi stvori
blok katoličkih država pod vodstvom Italije. U taj blok
imale bi stupiti neke njemačke države napose Bavarska,
a zatim i Poljska. U tom bloku imala bi biti uz Au-
striju i Madžarsku i samostalna Hrvatska i samostalna
Slovačka.
Na tom planu, kaže pisac rade, uz ostale spome-
nute još i hrvatski emigranti, koji se difele u tri grupe.
Prva je firankovačko-Sarkotićeva, koja preporuča ko-
čenje državnog života u Jugoslaviji pasivnim otporom
i diplomatsku propagandu očekujući, da će se jednoga
dana država sama od sebe ili uslijed razvoja svjetskih
prilika raspasti. — Druga grupa su oni, koje vode
Pavelić i Perčec. Oni rade zajedno sa Makedoncima
i hoće da atentatima sruše Jugoslaviju. Oni stoje sa-
svim pod uplivom ltalije a novac primaju od Italije i
iz drugih izvora. — Treća grupa je Dra Krnjevića i
Košutića. Oni su htjeli iz početka da nastupaju samo-
stalno i u Ženevi su pred odborom ,Društva Naroda“
tražili ,Slobodnu Hrvatsku u Jugoslaviji“. U Ženevi
izdaju i list ,Croatia“ na francuskom jeziku. List se
štampava u istoj tiskari kao i glasilo Makedonaca ,La
Macedonie“. Kao majnoviju vijest javljaju ,Novosti“
da su se i oni dali u službu ltalije.
Sve ove vijesti dobile bi više vrijednosti i nači-
nile bi puno bolji utisak u smislu obrane države, da
'nijesu protkane posve nedokazanim tvrdnjama o upli-
tanju Vatikana i hrvatskog svećenstva, komu se pod-
miće protudržavnest u ta politička spictkarenja.
Kod izbora ćilimova, posjetite
najveću i najsiračnija
RADNJU ČILIMA
Narodne Umjetne Industrije ručnih radova
Laura Landau - Dubrovnik
Tu ćete sigurno naći što želite.
Veliki izbor! Cijene veoma umjerene!
(523)
NMARX-EMA3I
nenadmašiv!
Jeftin!
S a Dugoitrajan!
PT Lijepog sjaja!
=eL.lllle Dobro pokriva!
kao i sve Marx lakovi i boje (Spritzlacke)
Novost: Virco lakovi za štrcanje auta i t. d.
Dobije se kod:
Josip F. Greguš - Dubrovnik
Savjeti za lijepe darove.
Kupujte za Božić i Novu Godinu kod
1AGREBAČNE TVORNICE GIPELA 0. D, Poirunica DUBROVNIK
"koja je snabdjevena najvećim izborom cipela i čarapa u cijeloj Dalmac
a nenatkriljive kakvoće,
+..
iji,
za gospođe, gospodu i djecu. | građanin i radnik i težak bit će zadovoljan sa našom
savremenom izradbom i cijenama, koje su znatno snižene.
svakovrsnim izradbama modernim,
a)
ite