»NARONNA SVIJEST«

Br, 52.

 

Prema vrhu.
u.

».«.. Naša je gušterica učinila
toliko gjinastike na mirima od grada
iznad i ispod Sv. Vlaha, da se utopila
u more, a nije dala malijeh guštera
na svijet.

(Lujo — Gjeni. Paris 15. 11. 1930).

Jaoh! pala guštericu u more!  Sunovratila se,
Uhitila travicu na miru grada, a ne vigjela, da je to
mlagjahna, bez pravog korjena, i kroz jednu pukotinu
hridi na dno mira pala u more.

Bio je šiloket, južno vrijeme i nemir u vodi, pa
jedan talasić podigo guštericu i bacio je u umutraš-
njost hridi. Voda je još strašila, ali se ona mudro
pružila prema kutu, podalje, te — dva gušterića došla
na svijet, na tamni svijet! — ali se kroz dugoljastu
pukotinu vigjala neka svjetlost i gibanje mora.

Oni do koji dan počeše se pružati i penjati na
legja gušterice, koju nazivahu majguš. Mi znamo, da
gušteri imadu iri oka, dakle su to bila tri, pak tri i
još tri oka u sve devetero očiju...

Što bi mi sve vigjali, da imamo toliko otvorenijeh
prozora u svijet! — Te oni znadoše opaziti od naj-
manjeg pauka, do najsitnije mušice, do majušne alge,
koja bi bila izbačena na suho — vlažno u toj špiljici.
A velika zabava bila je dočekati trak sunca kroz pu-
kotinu i vigjet dno tog malog unutrašnjeg mora;
ribice, ribice koje bi bezbrižno kružale, pa nestajajale;
pijesak, koji bi se uzvrtio pak mirno lego, i čudljivu
igru sunčanog traka na morskoj površini.  Gušterići
tad izgovarahu: ,majguš“! pak upirahu okrugle oči
na taj jedini uski prozor (pukotinu) — — i tako ugle-
daše jednu noć trak zvijezde Sirius.

Više od dvadeset godina ma se!

Ovaj trak ne bijaše sadašnjost, pošto se hoće više
od dvadeset godina, da dogje do zemlje; te rasvjet-
ljujući ta mala bića on ih je pritego.

— Majguš! izidimo na dvor, rekoše gušterići.

Ona je tako i mislila, jer ne odgovorivši im s ve-
likom vještinom uspne se na otvor, te oprezno pogleda.
Sreće! more se povuklo, bila je rekesa, hridi su bile
na suhu, jedan plaz, pak drugi — — evo je s gušte-

rićima izvan špilje, a na dno mira sa svetijem Vlahom
i suproć Lokrumu, njoj tako poznatom.

Sad je Sirius imao svu staru moć na ove iselje-
nike, te se sadašnjost pretvori u prošlost — i začuje
se jedna pjesma ispod mira greda

U sej' vrijeme godišta
»Mir se svijetu naviješta .,.“

Vlaho slijepi je to pjevo i udaro u lijericu — —
poziva na nešto stara i nova i slatka. — — —

, Gušterica skupi svu svoju snagu uspenje se s gu-
šteričima na mir dobro gledajući ma rupice gdje bi
sustala, Evo je gori, a Vlaho slijepi doli.

A sad nizbrdice ! Gušterići sluteći pogibao pruže
i oni šapice, bilo ih je dvanaestero u sve, te se spustiše
zviždajući na ozidanu obalu, koja ide na Porporelu.

Plaze oni za tim pjevačem ... zvijezdin se trak
sakrio radi visokog bedema, ali je on složan s mu-
zikantom.

— — — — I došli do popločane place, do veli-
kog doma, gdje Vlaho slijepi ulazi uza skale ...
Zvona zvone, srebrne luči svijetle u Gospi Velikoj i
neko umjetno cvijeće na otaru zagasitijeh šara viri
izmed oblaka tamjana.

Gušterica i gušterići su zanešeni. Eno ih kraj
klupa prema velikomu oltaru gdje se župke s koljerom
stišnjivaju... a onamo na lijevo oltara eno umne
tete Nike, gospogje Mare i Mare Male, Made Gradi,
fine Bizzarke s ,veletom“, File Cerve s kralješom —
i djevojčice lijepe u kosama i u klobucima, fakini u
zlatu i dobri ljudi i ženice s Pustjerne i one koje trpe
i mole i žive od ,mrcu“ kafe i kruha. —

— — Nešto strahovita nalik moru kad je udaro
na špiljicu — — orgulje nose istu pjesmu Vlaha sli-
jepoga — misa počimlje i dogje čas kad se svi po-
klone... ,Gospodine i Bože moj“ ! začu gušterica ...
pak pogleda kad svi podigoše glavu; i kraj nje stoji
ukočen na nogama pjesnik Ivo. Je li ga ona vigjela?
On je vidio ! i uzdrma mu dubrovačko srce.

— Dogii ti sa mnom, živinice moja, reče on tiho
i sa štapom je potisne, — a ona se ne straši i s gu-
šterićima ide kako štap ukazuje. Izlazi on na koncu
konca dok se ne isprarni crkva iza ponoćnice... ide
niza skale sa strane Dvora, oni pred njime i dogju
do te iste palače.

— Pogji ti onamo, reče joj pjesnik.

Gušterica se provuče (s gušterićima) izmegju bron-
čanijeh vrata i kad dogje do spomenika Miha Pracata
reče mu: ,U sve vrijeme godišta...“

Gjene Vojnović Loiseau

e _a (Kristijana Solvejgs)
Beograd, 17. decembra“ 1930.

 

polinbEns Metli mlri ti
oso MAU za pmIske

i stabilne suhe od
fi konjskih sila 1
, naprijed. Savršeni
= i ekomomični i je-
> dostavna posluga.

: formacije. daje
Antun Lujak

Dubrovnik (Pile)
' (635)

a

        
  
   
   

— atltlihhh

 

i

ti

   
     

A

   

i DANTE-OVA
BOŽANSKA KOMEDIJA ,PAKAO,

sa 76 ilustracija slavnoga Dorč-a, 364 strane formata
35/27 cm. Preveo prot. Stj. Buzolić. Luksusno uvezano
u zlatu. Kom. Din 100. Preko 10 kom. fko. poštarine.
Na otplatu po Din. 20.— mjesečno.
Sa naručbom treba poslati prvi obrok (20 D unaprijed)
Kod pošiljke knjiga zaračunava se pouzećem drngi
obrok 1 poštarina.
Naručuje se kod: Tiskare E. Vitaliani i Sin, Šibenik.

 

 

LJUBO TALJERAN
DUBROVNIK 2. Telefon br. 19.

Donaša cij. općinstvu do znanja, da je njegovo
skladište u Gružu ulica iza »Hotel Petka“, snab-
djeveno ugljenom iz državnih rudnika : Mostar,
Kakanj, Zenica i Kreka za kućnu uporabu, sa
dostavom franko stan. Naručbe se primaju i
telefonski. (946)

 

 

 

 

 

w a =

 

Prodaja svih crkvenih i svećeničkih potrepština :
kazule, baldahine, ciborije, zastave, crkveno posuđe,
misno ruho, slike, kipovi, zvona, vaze, cvijeće, zastori,

Prima se na popravak misno rublje i crkveno posuđe.
Vlastite radionice — Solidna izradba

Tražite ilustrovani cijenik !

Dunajska cesta I7.

 

ćilimi i t. d.

Cijene vrlo umjerene.

 

Banski stol poništio prvostepenu presudu u krl-

studenog 1930 dr. Bakšić bio je kao. odgovorni ured-
nik ,Katoličkog Lista“ osugjen temeljem 56 od 2
zak. o, št, ma kazan zatvora od 2 (dva) mjeseca i
novčano na 3.000 Din. uvjetno na godinu dana t. j.
tako da mu se ako ne počini kroz godinu dama koje
drugo krivično djelo kazna oprašta, nadalje da_ plati
tužiocu za povredu časti iznos od 5000 Din. i troškove
krivičnog postupka
žiocu u iznosu od Din. 1850 i napokon o svom
trošku dade odštampati dispozitivni dio osude na čelu
»Kat, Lista“, Naprotiv je prvostepeni sudija oslobodio
dra Bakšića kao pisca, a Marinovića Stjepana kao
štampara svake krivnje.

bogjujući dio presude, kojim se dr. Bakšić kao ma- |
vodni pisac i Marinović Stjepan kao štampar osloba-
gjaju krivnje, dočim je osugjujući dio prvostepene
presude, kojom je dr. Bakšić kao odgovorni urednik :
»Kat. Lista“ osugjen temeljem $ 392 h. 1., $ 393 h.
2 i & 326 h. 6 kp. poništio, jer je izrekom prvoste-
penog suda povrijegjen zakon u točci 6 & 336 kp.
budući da je odluka suda o odlučnim činjenicama
sama sobom u protivurječju, te je predmet uputio na
novi pretres istom sudu ($ 399 od 2 i 39 kp.). Tom
rješidbom suda odbačen je ujedno i priziv tužioca
Stjepana Zagorca protiv preblago odmjerene kazne.
Kad će se održati novi pretres, nije još odregjeno.

Poništena osuda Msgra dra Bakšića.

vičnom predmetu Zagorac - dr. Bakšić.
Presudom prvostepenog suda u Zagrebu od 8.

te naknadi nužne izdatke tu-

Sada je megjutim kr. banski stol potvrdio oslo-

 

 

Kongres katoličke kinematografije i radija

kinematografije i radija. Kod njih postoji jedna cen-
trala (Centrale de collaboration eatholique), koja obu-
hvaća saveze kinematografije, radija, štampe i kazališta.
Generalni direktor te centrale je kanonik M. Reymond,
I na ovome kongresu bio je M. Reymond prisutan.
Kongres je održan u Parizu u dvorani Saint - Leon, a
počeo je šv. misom u crkvi sv. Magdalene, Bilo je
mnogo različitih sjednica, ali sve su se kretale u
rješenju temeljnog pitanja, skime bi trebalo suragjivati,
da se omogući produkcija dobrih filmskih i radijskih _
emisija. Na to je dao M. Ri

zajednici sa producentima i-sa katoličkim svijetom,
koji je zastupan u svojoj centrali, Na kongresu je
jasno izraženo, da saradnja megju kinematografskom

i radio industrijom, kao i megju štampom i kazalištem,
ne isključuje razvijanje čistih katoličkih nastojanja na
ovim raznim poljima. Kardinal Lićnart naglasio je na
ovom kongresu, da se približava sjajno doba u radu,

jer su se svi saglasili u tome, da je potrebna saradnja
megju ekonomskim i duhovnim silama.

u Francuskoj.
Nedavno su Francuzi održali zanimivi kongres

ymond odgovor: Sa svima. -
tok kongresa pokazao je, da se on može držati u 3

  

 

 

 

ITO pasta za zube je najbolja.

 

= :
?
Pokućstvo
drveno i gvozdeno
u solidnoj izradbi, spavaće sobe, Blago- |
vaone, kuhinje, saloni, gospodske sobe,
UZ VRLO UMJERENU CIJENU.
GRAMOFONI 30
i ploče električno snimljeno, najnoviji šlageri i

kod M. SEZ i SIN, Dubrovnik.

  

 

 

 

 

Bojadišite kod kuće, vunu, svilu,
pamuk, lan i t. d. :
Vaše zadovoljstvo jest samo :
Naša prava
KONAVOKA boja
Ona Vam daje potpunu
E garanciju za uspjeh.
Cuvajte se patvorina i tražite samo -
»našu pravu Konavoku boju“
koju dobijete kod i
Josip F. Greguš

samoprodaja za Dubrovnik.

N

EDE GLE DADA AA

 

odlikovana zlatnom kolajnom i križem Grand prix u Parizu.