Str. 2.

4. Što je svojim poznatim pismom na Ljubu
Davidovića pristao, da se odgodi riješenje o uregjenju
'države ne satlio-u smislu autonomija, nego i reviziju
ustava uopće.

5. Što tu švome glavnome glasilu »Slobodnome
Domu« iz dana u dan napada na katoličku vjeru i
katoličko svećenstvo i tako slabi otpornost hrvatskoga
naroda u borbi.

> Hrvati i Slovenci!

To je bie-naš radni program u ovo nekoliko
zadnjih godina. On pokazuje, da se nijesmo ni koraka
udaljili od onoga, što smo govorili prije izbora za
konstituantu. Ostali smo dakle stalni u borbi! To je
najveći izalog za budućnost, da se nećemo iznevjeriti
svojim idealima.

U Zagrebu, Ljubljani i Subotici, dana 22. de-
cembra 1922.

(Slijede potpisi dvadesetosmorice poslanika Jugosla-
venskog kluba.)

Novom Godinom -- u novi život!

Zadnja ministarska kriza, koja je riješena na način,
kome se niko nije nadao, bila je puna misterioznosti
i nejasnoće. Do samog dana, kada je Nikola Pašić
dobio mandat za sastav izborne vlade niko nije mogao
da dade jednu sigurnu prognozu za sastav nove vlade.
Kako razabiremo, kruna je na svaki mačin htjela, đa
ova vlada bude poslovna vlada, koja će posvišiti ne-
koliko najhitnijih zakona i to invalidski, činovnički i
agrarni zakon, pa poslije toga, ako situacija  opeta
bude teška i mutna, da se tek onda ide na izbore.
Ova želja krune nije mogla da bude ispunjena s jedne
strane zbog toga, što je parlamentarna situacija takva,
da radikalsko-demokratska koalicija ne može nikako
ta računa na stalnu većinu u parlamentu, a S druge

ane radi nesposobnosti g. Lukinića, predsjednika

“tine, koji se je i ovom prilikom pokazao nedo-
a potožaj, koji zauzimlje. Dužnost je predsjed-
oštine bila da savjetuje Krunu, da pozove
Jove svih važnijih parlamentarnih grupa, da
una ima jasan pojam 0 parlamentarnoj situa-
predsjednik! skupštine šta je radio? Kada je

i treći nut povratio! kralju mandat, izjavivši da
nemoguće sastavni pos. >

kinić, kag predsjednik skupštine savjetuje krunu, da
i po četvrti pui povjeri mandat Pašiću. Na taj način
kruna je morala doći do uvjerenja, da je Pašić jedini
čovjek, koji je kadar sastaviti poslovnu vladu, a kad
je Pašić i opeta izjavio, da on ne može sastavili ta-
kovu vladu, kruna mu je povjerila sastav homogene
izborne vlade. Ovime mi nećemo reći, da nije i kruni
bila dužnost, da ona iz vlastite inicijative pokuša naći
drugi izlaz iz krize, pa makar, samo da se spasi for-
ma, povjeriti jednom drugom čovjeku n. pr. Davido-
viću mandat za sastav poslovne vlade. Tim više što je
Hrvatski Blok jasno obećao, da će doći u Beograd,
ako Davidoviću bude povjeren mandat za sastav bilo
izborne, bilo poslovne vlade.

Ali ovdje moramo još jednu stvar spomenuti. Ova
zadnja kriza je nastala ponajviše stoga, što je izgle-
dalo, da će Hrvatski Blok doći u Beograd, i u
tom slučaju vlada bi morala da padne, jer Davidovi-
ćeva grupa bi otišla u opoziciju. Pašić je htio, da
izbjegne ovu opasnost i stoga je dao ostavku prije
dolaska Hrv. Bloka. Hrv. Blok je svojim polovičnim
držanjem pomogao Pašića, jer da je Blok došao u
Beograd, apsolutno bi bilo nemoguće, da radikali do-
biju izbornu vladu.

Nesposobnost predsjednika skupštine i politička
nezrelost i polovičnost Hrv. Bloka dovela je do da-
našnjeg stanja radikalne izborne vlade. To je fakat,
i sa tom činjenicom treba danas računati. Treba raču-
nati na to, da su izbori blizu, do sama tri mjeseca
imamo izbore. Na izborima treba svaki da glasa, da
na taj način dade svoje mnijenje, svoj sud o buduć-
nosti i uregjenju naše države.

Izbori, koji će se vršiti u martu ove godine,
u glavnom će donijeti narodni sud o Vidovdanskom
Ustavu. Današnja vlada, izgleda, ne jaši odlučno na
Vidovdanskom Ustavu. Radikali, po svemu što se može
do sada vidjeti, igraju dvoličnu politiku. Treba naime
znati, da je u ovu vladu ušlo nekoliko Protićevih pri-
jatelia i da dvojica od njih Vujičić i Stojadinović drže
dva najvažnija resora u svojim rukama: Ministarstvo
Unutrašajih Djela i Ministarstvo Financija. Uz to se

| znade, da i Demokratska stranka ne stoji čvrsto na

bazi Ustava, jer Davidovićeva grupa se je uvijek iz-
javljivala za sporazum sa Hrvatima, a svakome je
jasno, da sporazuma sa Hrvatima, kao i Slovencima
ne može biti bez revizije. Kad se sve ovo znade, onda

NARODNA SVIJEST

dosta vjerovatnosti ima teza, ća će nastajući izbori
pokopati Vidovdanski Ustav, a s njime konačno i
Pašić Pribićevićevu koncepciju države. Pašić, može
lako biti, da je ovim svojim neparlamentarnim i za-
kulisnim dolaženjem na vlast konačno sebi iskopao grob.

Hrvati i Slovenci, koji su mnogo prepatili pod do-
sadašnjim Pašić-Pribićevićevim centralističkim i hege-
monističkim režimom vesele se, uza sve mane i gre-
ške, koje današnji režim ima u ne manjoj mjeri, nego
prvašnji, vesele se ipak što je sa narodne grbače jed-
nom sjašio Pribićević, taj upravo kobni čovjek po našu
državu. Hrvati i Slovenci će kao i svi pošteni Srbi,
kojima nije stalo do hegemonije, svi skupa glasati za
stranke, koje su za sporazum i ravnopravnost sviju
triju plemena i na taj način će doprinijeti, da i drugi
veliki šoveni sjaše sa grbače narodne.

S Novom Godinom idimo i u novi državni život!
Naš narod na izborima treba da svima pokaže, da
hoćemo u ovoj našoj državi više bujnijeg i zdravijeg
života slobode, ravnopravnosti i. poštenja.

U to ime želimo cijelom našem narodu sretniju
Novu Godinu!
Novom Godinom — u novi život!

 

Dr. Dulibić o agraru u dubr. kotaru.

Onomadne smo donijeli prijedlog D.ra Dulibića
o riješenju agrara u Dalmaciji. Neki su se težaci uz-
nemirili kao da Dr. Dulibić predlaže nešto na štetu
težaka, osobito onih sa feudalnim odnosima sa go-
spodarom. Stoga su se neki naši pristaše iz Trste-
noga obratili na D.ra Dulibića, da im izjavi, što misli
o feudima. Dr. Dulibić im je najpripravnije poslao
slijedeći odgovor : :

Veleštovani Gospodine! Naši ljudi su 'se bez
ikakvog razloga tamo alarmirali radi onoga, što sam
kazao u agrarnom odboru o feudnim odnosima. Moja
je misao ova, da su feudni odnosi ukinuti ustovom,
i da o njima više ne treba, govoriti. U zakonskoj o-
snovi ima da se riješi samo mačin otkupa, da: t. j.
ima država da plati otkup. Ali što se tiče razriješenja
tih odnosa, oni su već razriješeni / više ne postoje.
U tom smislu treba shvatiti moje riječi i tako su ih
shvatili u odboru svi, pa i zemljoradnici, jer mi nitko
SR Ao ča:
može da nastane kakova dvojba O ne
što sam ja toliko nastojao, da se riješi pitanje zastalih
dohodaka na način sasvim povoljan za naše težake.

Glede Vaše luke ja sam na Ministarstvu saobia-
ćaja prikazao preku potrebu uregjenja luke.

Neka naši ljudi prate razvoj pitanja. Treba da
se amo prikaže trebovnik radnja i kad to tamo sa-
zrije* i stvar dogje amo onda ćemo uprijeti.

Neka naši ljudi budu uvjereni, da sama Pučka
Stranka radi ozbiljno osobito za uregjenje naših a-
grarnih odnosa. To je bilo vazda u našem programu.

Beograd, 21/12. 1922.

Najljepše Vas pozdravljam Vaš
Dr. Ante Dulibić.

# Mjesnom Lučkom Poglavarstvu prikazana je obrazlo-

žena molba.

j prisutan i časni jubilarac F. S. Yilhar-Kalski. €

 

Kulturne vijesti.

Prva enciklika Pape Pia XI. Sv. Otac Pio XI.
izdao je encikliku »Ubi arcano Dei«, u kojoj najprije
navodi razloge, zbog kojih je do sada mučao, premda
je želio da odmah nakon nastupa svog pontifikata u-
pravi svoju riječ kršćanskom svijetu. Zatim pripovijeda
sretne i nesretne dogagjaje iz prvog mjeseca svog pon-
tifikata, koji su osvijetlili ono, što je on htio da kaže
kršćanskom svijetu, naime svu ozbiljnost sadanjega zla,
njegove prave /uzroke i sredstva za spasenje od njega.
Sveti otac najprije naglašuše potrebu obnove i umire-
nja ljudskog društva. On želi vjerski mir i jedinstvo,
ali takogjer i mir gragjanski. Papa sa zadovoljstvom
konstatuje, da su gotovo svi narodi svijeta poželjeli
biti u prijateljskim odnosima sa Svetom Stolicom, ali
u ovoj zajednici naroda nema ltalije, njegove domo-
vine. Papa ponavlja ovim povodom izjave svojih pre-
šasnika i to ne zbog ljudske sujete, nego zbog toga,
da u času obračuna pred Svemogućim, kojemu će mo-
rati dati računa o svom radu, imade mirnu savjest.

Sveti Otac za Rusiju. Poslanstvo, što ga je bio
Sveti Otac otpremio u Rusiju u pomoć tamošnjim bi-
jednicima, poručilo je iz Krasnodara, kako silno osku-
dijeva tamošnje pučanstvo na ljekarijama, naročito da
fali lijekova za suzbijanje tifusa i malarije. Sveti je
Otac, čim je dobio\tu poriku, nabavio za jedau mili-
jon talijanskih lira O ljekarija i poslao svo-
jemu izaslastvu u Krasnodar.

i 4.
kot

g i
Bi.

i

Bt.1."

Nobelovu mirovnu, nagradu dobio je bivši talij.
ministar predsjednik Frano Nitti radi poznate knjige:
»Evropa bez mira.« Pisac lijepo završuje svoju knjigu :
,Nema sreće bez mira, a nema mira bez pravednosti“ |

Zgodna reileksija prije izbora. Veliko odaslan-
stvo seljaka dogje jednom da se potuži knezu na svog, |
seoskog glavara. Knez ih oštro oslovi:. »Svaki je od
vas zaslužio 25 poštenih batina, kad ste sami po treći
put birali toga glavara“. — Neka se s ki dobro pazi“
prije izbora, da ne zaduži prikora i pred Bogom i /
pred narodom ! ZM

  

 

Pisma iz naroda.

| s"

LJUBLJANA. Razni jubikji. —  70-godišnjicu
komponista Vilhara proslavilo je dne 15, decembra
pr. god. Narodno kazalište u Mariboru, gdje je bio |

#
|
|

85-godišnjicu slavio je dne 20. decembra glaso-
viti slov. komponist Anton Foester. Nazad nekoliko
vremena davalo je ljubljansko ogerno kazalište njegovu
operu »Gorenjski Slavček«. Sponenutu je operu slo- |
žio Foerster g. 1872. Tako je oje godine za Foerstera |
dvostruki jubilej: njegova 85-god.i njegove 50 g. opere.

50-godišnjicu svojeg opstank slavila je »Glazbena
Matica u Ljubljani od 15-19 decmbra prošle godine.
Tih dana slijedili su koncerti sifonični kao vokalni.
Dne 17. 12. nastupio je na vokinome koncertu mje-
šoviti zbor od 120 pjevača, podvodstvom ravnatelja |
konservatorija g. Matije Hubada Istoga dana je slavio
Pjevački zbor Glazbene Matice goju 30-obljelnicu.

KOTOR. izazivanja: katolia. Na 18. decembra
1992. oko 10 sati pr. p. Ana Perović žena u 50 god.
iz Mula, prodavala je povrće naopćinskom gradskom /
trgovištu na obali. Dogje joj kngonoša Gracija Pas-
ković i uruči joj »Glasnik sv. Ate«. To opazi Andrija
Lazarević pravoslavni Srbin, kotrski školski nadzornik
pučkih. škola u Kotoru te skoči kao vuk, zgrabi joj
»Glasuik sv. Ante odnese ga uzprijetnju vičući da je
to otrov i da se to unaprijed \e smije više primati.
Na trgovištu nastaje velika uzruinost i bio bi dobio
odlikovanje opanka po obrazu a nije odmaglio. Pe-
trović Ana pritužila se je presv.. iskupu radi progon-
stva, a sudu radi kragje. — Ov je nak onaj predratni
uadzornik, kojega je Austrija rad , zasluga“ imenovala
A Lo kotarslim škol nadzornikim pučkih škola u o-
vom bokeškom kotaru 1906, a atim odlikovala: zlat-
nim krstom s krunom i jubilarom medaljom, a on
je sjekirom razbijao vrata od šole. Iza prevrata 1918.
cjelokupno je učiteljstvo bilo litom ustalo, da ga se
ukloni s tog mjesta pod vodstom Gojka Popovića.
Nekima je pak uspjelo da umire jojka Popovića i ovaji
mu izda tada pouzdanicu u im učiteljstva, i tako je!
Andrija Lazarević joši danas ko|šk. nadzornik pučkih
škola, te uz austrijsko odlikovanjisada ima ono sv. Save.

Naša djeca nam se tuže, štopohagjaju Veliku Gim-
naziju u Kotoru da neki profšor preko predavanja
napada katoličku vjeru i da nzivlje katolike da su
,krivoslavni“. Učenici su se ptužili nadležnima ali
do sada bez ikakva uspjeha. Hćemo li ovako i dalje
a sve u ime narodnog jedinstvai vjerske snošljivosti ?
Idemo da vidimo! |

PUPNAT (Korčula.) Blgoslov novih zvona.
Kao drugdje, tako su i kod nabila rekvirirana zvona
u ratne svrhe. Bogoljubni nard nije mogao gledati
prazni zvonik, pak se složi i )dluči da nabavi nova
zvona, da ga svojim milozvučim akordom pozivaju
k službi Božjoj. Rečeno i učaijeno. Pohvala ide u
prvom redu bratovštini Bl. Gope od Rozarija, koja
je doprinijela iz svog i ako siromašnog fonda pri-
ličnu svotu za nabavu istih. Dakako, pohvala ide i
svim mještanima od djeteta dojtarca, koji su zgodno
po glavama u obitelji odredili fuljevima stečeni obol
i veseljem ga položili na olar za ovu plemenitu i
zaslužnu stvar. Bez ičije pomći su se latili posla
izveli.ga do kraja ie nabavili ri zvona od tvrđke J.
Cukrova u Splitu. Iz ovog njibvog plemenitog pot-
hvata i nehoteć odsijeva čisti ragiozni osjećaj i da je
taj duboko zasječen u njihovn srcima. — Svaki je
veselo očekivao dan blagoslaa zvona. Osvanuo je
dan 17. pr. mj. Narod sa neoisivim veseljem dogje
k svečanoj sv. Misi. Iza i uputi se u procesiji
k zvonima, koja su bila izložea pred Crkvom te ih,
sa svih strana opkoli, Blagoslo je izvršio vič. župnik
Don Marin Lešić, Svečano kak psalama i česti,

|
I

 

 

hitci iz maškula su uvećavali vu rijetku svečanost
na licima pobožnog naroda odsjevalo duševno veselj
i zadovoljstvo. Iza blagoslovi su se razlijevali p
mjestu harmonični zvukovi, a narod se veseo razišao
pod dubokim dojmom ovog rijetkog i veselog mo
menta. — F.