Poštarina plaćena u gotovu. :

 

"Narodna

DUBROVNIK -10. aprila 1923.

 

 

 

 

 

Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.

“Je listu 4. Din. mjesečno; za inozemstvo 80 Din. godišnje.

Izlazi svakog utornika.
Pojedini broj 1 Din.

 

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, — Odgovorni:
urednik (A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne  Svijesti. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se mne vraćaju

 

 

 
   
   
   
   
  

oslije narodnog suda.

18 ožujka možemo slobodno nazvati danom općeg
nagjenja, danom, koji je dao rezultate neslućene i
čekivane. 18. marta izbio je elementarnom snagom
ovršinu plemenski osjećaj širokih naših masa i taj
ećaj je diktirao izborni rezultat. S jedne strane slavi
bjedu Pašić, s druge Radić, Korošec i Spaho. Na
noj strani se traži potpuni i beskompromisni cen-
lizam, a ma drugoj autonomije, federalizam, pa čak
nfederalizam sa Radićeve strane. Na ovim izborima
se sukobile dvije ideje i jasna je postala situacija.

či, da se izagje iz današnje, i ako jasne, a ono vrlo
ke i vrlo opasne situacije.

Da je ovoliko jak, da je ovoliko silan plemenski
ćaj u našem narodu, to se ipak nije dalo predvi-
ti. Znalo se je i sa naše strane se je mnogo puta

ilo, da Vidovdanski Ustav, — ta rak-rana našeg
i života, — da upravo taj Ustav potpomaže,
i i raspaljuje plemenske strasti i plemenski separa-
im. Uvjerenje kod širokih hrvatskih i slovenačkih
sa, da Vidovdanski Ustav stvara plemensku hege-
J iju Srba, nije moglo da se razbije praznim demo-
tskim frazama. Stvarnost, koju smo svagdano gle-
i, jasno je govorila u prilog hrvatsko-slovenačkom
erenju. Ipak, iskreno ćemo priznali, da će Vidov-
Iski Ustav ovakav učinak u našem narodnom i držav-
hn životu napraviti za same dvije godine, tome se
8smo nadali. Kada smo pokazivali na posljedice,
će sobom donijeti Vidovdanski centralizam, neki
imas nazivali separatistima i antidržavnim elemen-
a. Zar mi nemamo prava, da danas, kada oni, koji
jali vjetar žanju buru, zar mi nemamo prava, da
danas nazovemo separatistima i antidržavnim ele-
itima ? Program Pučke Stranke, koji je ona propo-
tlala i za koji se je borila, autonomije pokrajina,
je bilo kao neko preventivno sredstvo protiv epide-
e separatizma. Vlastodržci nas nijesu htjeli slušati
inas beru plodove svoga rada.
| Hrvatski narod je listom pošao u Radićev tabor.
lić slavi svoj triumf. Ali, mi se iskreno pitamo, da
itvatski narod slavi svoj triumf? Mi na ovo pitanje
emo davati odgovora, niti a priori, a niti prosugju-
udućnost po dosadašnjem radu g. Radića i nje-
stranke. Jedino ćemo reći jedno: nijedan izbornik,
“je glasovao za Pučku Stranku na izborima 1920.
nije mogao biti nezadovoljan sa radom zastup-
ii naših u prošloj skupštini. Ribari, seljaci, činovnici,
atlije, svećenici svi su nalazili pomoći i zaštite kod
ih zastupnika. Ako se je u prošlom parlamentu

radilo i stvorilo za Dalmaciju, to su stvorili za-
ici Hrv. Pučke Stranke. Danas je narod u Dalmaciji
povjerenje politici apstinencije. Mi samo jedno

o. Želimo, da politika apstinencije ne donese na-

almaciji onakve rezultate, kakve je donijela našem

u u Hrvatskoj i Slavoniji.

Hrvatska Pučka Stranka je izašla sa martovskih
poražena. Mi se to ne ustručavamo priznati.

u Dalmaciji u nastupu epidemije plemenske
zaboravio je i prezreo požrtvovni i samozatajni
zastupnika Hrv. Pučke Stranke. -Mi se klanjamo
Xlnoj volji; ali nepadamo. Poraz Hrv. Pučke Stranke
martovskim izborima ne znači nipošto njenu likvi-
. Hrvatska Pučka Stranka je tu i sa njom mora
čuna i Radić i Pašić.
| Ostavši bez svoje parlamentarne reprezentacije
| Stranka neće svoje oči spustiti sa rada parla-
og. Ona će budnim okom pratiti rad narodnih
, osobito -hrvatskih narodnih zastupnika. Ona
m novinstvu marno registrovati i prikazivati
du svu korist i štetu, koju bude imao

ome je on dao svoje potpuno po-

   
 
 
   
    
 
  
   
   
  
   
   
   
    
 

:

  
   
   
 
   
  
 
 
  
  

acija je jasna, ali su nejasni putevi, kojim treba /

 

ruke nevezane odgovornošću i zato, zato ćemo moći
da nepristrano i otvoreno žigošemo svaki akt, koji bude
na štetu države i hrvatskoga naroda. Mi tvrdo vjeru-
jemo, da će doći dan, kada će hrvatski narod progle-
dati i uvigjeti, gdje su njegovi pravi prijatelji. Atada,
tada će Hrv. Pučka Stranka da bere plodove, koji će
biti slatki i trajni. Do tada pak prijatelji i pristaše HPS,
ne smiju nikako da miruju. Rad oko reorganizacije
strauke, oko širenja njenih zdravih i plemenitih ideja
mora da bude sveta dužnost svakog onog, koji je 18.
marta svijesno, požrtvovno i junački ostao vjeran za-
stavi Hrvatske Pučke Stranke. Mi sa naše strane po-
zdravljamo ove naše svijesne pristaše i zahvaljujemo
im na povjerenju, te ih pozivamo na rad. —Sb6.

 

Katolička uskrsna procesija u Beogradu.
(Posebno izvješće »Narodne Svijesti«).

Gledajući iz Krunske ulice malu katoličku crkvu
u dvorištu Ministarstva unutrašnjih djela (prije austrijsko
poslaništvo) rekao bi po njoj, da u Beogradu nema
nego koji stotinjak katolika. Ali da se upozna njihov
život u našoj prijestolnici, to se je moralo prisustvo-
vati obredima velike sedmice, a osobito sv. Misama
na Uskrs, Mnoštvo vjernika, koje se je zbilo u crkvicu,
a još više okupilo po dvorištu, govori da je ta crkvica
samo spomen na ono 13 hiljada katolika, koji živu
u Beogradu, a bez svoje prave crkve. Sasvim tim,
katolici su i u Beogradu uprav veličanstveno prosla-
vili uskrsnuće golgotskog Mučenika. Divno i ganut-
ljivo je bilo gledati procesiju na veliku subotu uveče,
teoforičnu procesiju dugu i dostojanstvenu, koja se je
kretala _Krunskom, Frankopanovom, Kralja Milana i
Studeničkom ulicom. Predvodila su je 3 odreda kra-
ljeve garde sa svojom glazbom, zatim su slijedila
razna društva: društvo sv. Vinka; katoi, društvo sa-
mostalnih djevojaka; muška i ženska katol. srednjo-
školska mladež; katol. akademsko društvo sv. Ćirila
i Metoda; društvo za gradnju katel. crkve u Beogradu.
Svetotajstvo je počasno pratilo po pet vojnika sa strane.
Iza Svetotajstva pod nebmicom hodio je papin nuncij
Msgr. Pellegrinetti iza mebnice kraljev zamjenik ;
zamjenik N. Pašića, izaslanici Ministarstva vjera, pro-

svete i spoljnih poslova Dr. V. Janić, profesor bogo-.

slovije i sekretar narodne skupštine, izaslanici opštine
i uprave grada Beograda, a zatvaralo je procesiju opet
2 odreda pješadije i jedan odred konjice, sve sami
katolici Hrvati i Slovenci. Mnoštvo publike, koja se
je zbila po tratoarima mirno je i začugjeno gledala
tu veličanstvenu manifestaciju, koju su katolici iskazi-
vali te večeri svojem Bogu, pobožno je pozdravljala
i skiđala klobuke. Kuda je procesija prolazila, ulice
su bile pometene i polivene, svaki prolaz kolni i tram-
vajski prekinut, policija držala uprav uzoran red, što
je na osobitu čast općini i upravi grada Beograda, što
su u ovome bili sasvim pri ruci katol. crkvenoj vlasti.

Na dan Uskrsa: redale su se sv. Mise svakog
sata od 5 s. pa do 11%a sati. U 9 s. bila je u dvo-
rištu sv. Misa, kojoj je prisustvovalo veliko mnoštvo

'katol. vojnika. U 10 s. bila je pak pontifikalna Misa,

koju je otslužio Msgr. Pellegrinetti — papin nuncij —
uz svečanu asistenciju. Na koru je jaki mješoviti zbor
pjevao lijepu misu od Stehie »In honorem S. Ceciliae«.
Preko svečane Mise bila je takogjer i u dvorištu tiha
Misa, kojoj je prisustvovalo veliko mnoštvo vjernika.
Da je Uskrs ovako svečano proslavljen red je za-
hvaliti vrijednom beogradskom župniku g. Wagneru,
Dr. J. Magjercu, kateheti i kapelanu g. S. Kokanoviću,
koji su se žrtvovali, da što bolje doprinesu uskrsnoj
proslavi na slavu Božju, korist vjernika i pobjedi
katoličke ideje. : — B.

Glavna skupština društva za oradnju kat. crkve u Geogradu.
U Nedjelju 25. februara  obdržavala. se| je
u Beogradu glavna skupština društva za gradnju ka-

 

toličke crke, Katolici grada Beograda prisustvovali su

u priličnom broju ovoj .skupštini interesujući se za

stanje ove plemenite i toli potrebite i korisne akcije.
Ovoj skupštini je prisustvovao i Njeg. Eks. Mons.

Pellegrinetti, apostolski nuncij u Beogradu, koji po-
kazuje sve viši interes za stanje katoličke akcije u
našoj kraljevini. Iz izvještaja Odbora vidi se, da beo-
gradski katolici doprinose dosta velike žrtve za ostva-
renje ove uzvišene i plemenite akcije, ali istovremeno
se opaža, da katolici u našoj domovini jako malo
pažnje posvećuju ovoj namjeri beogradskih katolika,
da usred naše prijestolnice podignu velebni hram božji,
koji bi bio ponos ne samo katolika beogradskih, već
svih katolika naše prostrane otadžbine. Političke i ple-
menske trzavice u našoj domovini smetaju nažalost
i našoj vjerskoj svijesti i našem vjerskom čuvstvu so-
lidarnosti sa beogradskim katolicima. Ako u narodnom
pogledu trebamo i moramo da liječimo ove nezdrave
pojave, kako da ne moramo i trebamo liječiti ih i u
vjerskom pogledu. Dužnost je stoga svakog katolika
sa razvijenom soliđarnom sviješću, da u svome kraju
poradi oko toga, da s€ stvori bilo kakvo društvo, bilo
kakav = odbor, koji će doprinositi ili kupiti pri-
loge za gradnju velebne beogradske katedrale, koja
će biti ponos i dika svakom članu katoliku Ove države,
Prinosi ne treba da su veliki, recimo 1 Dinar, ili da-
pače 1 Krunu mjesečno da dade svaka kuća u selu ili
građu, eto lijepih svota, koje će doprinijeti čim sko-
rijem podizanju pristojnog hrama sv. Ćirila i Metoda
u Beogradu. Prema blagajničkom izvještaju na godi-
šnjoj skupštini cjelokupni imetak društveni iznosi do
sada 651.028:36 Din. Od te sume datovao je blago-
pokojni i sadanji sv. Otac Papa 267.058:50 Din. U Slo-
veniji se na blagdan sv. Ćirila i Metoda kupe prilozi
za gradnju katoličke crkve u Beogradu i tako je
u Sloveniji sakupljeno 24.025-69 Din. Beogradski kato-
lici su do sada doprinijeli 105.502:31 Din. Apostolat
sv. Ćirila i Metoda je darovao 3000 Din.. nadbiskup
dr. Bauer 12.750 Din., a biskup dr. Akšamović 10.000
Din. Akcija u inostranstvu donijela je prihod od
210.015 Din. — Kako se iz. izvještaja vidi iz t, zv.
prečanskih krajeva Jugoslavije stigle su tek neznatne
sume. Treba stoga da se povede energična i velika
akcija & da se čim prije ostvari velika i plemenita
želja. beogradskih katolika. — Katolici Jugoslavije
na posao! e

P. S. Molimo katoličke novine i časopise, da
prenesu ovaj dopis.

 

Kulturne vijesti.

Veliki katolički sastanak u Ljubljani. Ovog ljeta,
na 25. i 26. kolovoza, držat će Slovenci-katolici u
Ljubljani svoj veliki katolički sastanak. Na tom sastanaku
biće zastupana sva katolička prosvjetna i omladinska
društva. Jednom rječju bit će to velika svečanost svega
onoga, što katolički misli i radi. :

Vjeronauk se opet uvagja u školu. Otkako su
u Francuskoj uvedeni takozvani »laički« zakoni, pro-
tjerano je iz francuskih škola ne samo kršćanstvo,
nego se u nijednom šk. knjizi nije smjelo spominjati
ime Božje. Djeci se mjesto vjeronauka tumačilo neko
>gragjansko ćudoregje«, koje se ne osniva ni na čem
drugom, već na megiusobnom sporazumu megiu lju-
dima. Ova bezvjerska škola urodila je strašnim po-
sljedicama, a naigora megju njima jest izumiranje
naraštaja u bezvjerskim obiteliima. Toga su se sada
prepali francuski državnici. Sada sastavlja ministar
prosvjete Berard zakonsku osnovu, po kojoj će Bog
opet imati pristupa u francuske škole. Zasađa vlada
ne misli još uvoditi vjersko-ćudorednu obuku u pot-
puno kršćanskom smislu, ali ona hoće bezuvjetno,
da_se u osnovnim školama imadu naglašivati. dužnosti
čovjeka prema Bogu i neumrlost duše, kao temeljni
zahtjevi naravne religije i moralnoga reda. Komuni-
stička se štampa doduše strašno srdi na takovo »uazad-
njaštvo«, ali većina francuske javnosti odobrava vla-
dinu osnovu. Tako se možemo nadati, da će francuska
škola s vremenom postati opet kršćanska. — U Italiji
vlada ponovno uvagja vjeronauk u škole, a naši
»naprednjaci« kušali su, kako bi ga isturali...!1

Uspostavljena crkva na gori Tabor. Na brdu
Tabor u Palestini dovršena je velika bazilika »Preobra-
ženja« na istom mjestu, gdje je crkva već prije stajala,
ali su je Turci godine 1263. zapalili i porušili. Nova
:je crkva gragjena u slogu sirskih bazilika iz 4. stoljeća.
Pod je ostao stari: krasan mozaik, što se nalazio već
u. staroj crkvi. Sve troškove za gradnju doprinijeli su
Amerikanci. Mjeseca prosinca ove godine sprema se iz
Amerike veliko hodočašće na ovo sveto mjesto.