s.

==

NARODNA SVIJEST

 

  
 
  
 
   

92. jula vršio
gimnastičara.

kat. gimnaš+

Neopisiv je u 30. :
tičara na jedno pola: leđalaca. Megjunarod:
nim utakmicama sudjelov li su i slovenski orlovi iz
Ljubljane, te su bili predmetom osobitih simpatija.
Lištovi su donošili duge članke o Jugoslavenima i or-
lovskoj organizaciji. Prvu nagradu za prvetištvo dobilo
je 13 natjecatelja, megju njima Slovenci Hvale Jošel,

2 mjesto, a Kermavner Ivo 7 mjesto. Sudski zbor se
mije za cijelu uru

mogao složiti, troće li Hvale dobiti
prvo ili drugo. mjesto. Ovih natjecatelja za prvenstvo

bilo je 108. Natjecalo se 300 vrsta. Jugoslaveni su do-

segli 3. mjesto. Jugosl. orli položiše vijenac na grob
neznanog junaka u Parizu, prirediše soirč; komu st-
djelovahu najodličnije crkvene, vojničke i političke liče
nosti te uredništva uglednih pariških listova. Pri do-

lasku u Ljubljanu prirčgjene su im burne ovacije.

Činovnički zakon, koji materijalno i moralno
zasužninje činovnike, primljen je u Skupštini sa 121
glasom radikala Nijemaca i Turaka. Taj je zakon djelo
demokratsko-radikalne koalicije. Pri glasovanju su pak
demokrati ostavili Skupštinu, a u svojoj štampi navalili
na Jugosl. klub, da je omogućio vladi kvorum. Napro-
tiv je istina da je vlada imala kvorum i da je sva opo-
zicija ostavila skupštinu. jer kvorum čini trećina posla-
nika, dakle od 313 poslanika kvorum čine 105, a vlada
je dobila za šinov. zakon 121 glas. Prama tomu de-
motkratski eksodus iz Skupštine nije drugo bilo nego
— komedija.

Odnošaji s Italijom došli su u tešku situaciju.
Mussolini traži reviziju i i
ostario za današnje prilike. Glavna izmjena koju Mus-
solini traži jest ukidanje riječke države i priznanje ita-
lijanskog suvereniteta nad Rijekom. Vlada u Beogradu,
izgleda, odbija predlog i za fo je u pregovorima zastoj.

Cijepanje Dalmacije. Poslije otcijepljenja Boke
Kotorske od Dalmacije donesena je odluka u ministar-
skom savjetu da se pristupi likvidaciji pokraj. uprave
u Splitu i da veliki župani u Splitu i Dubrovniku pre-
uzmu svoju službu. — Za Dalmacijom dolazi Bosna.

Taksa je prva! Slovenac, koji u Beogradu vrši
državnu službu, ide ulicom i vidi, da je raspukla vo-
dovodna cijev i da se voda silno razlijeva po ulici.
Tuda mimohodi stotina drugih, i niko se za to ne brine,
a on pogje do prvoga policijskog odjela, i stvar pri-
Ginovnik mu reče: ,Naiprije 3 Din. takse druga-

- čije se prijave ne može uzeti na znanje!“ — » voda

meka teče, i neka se šteta pravi, dokle nije plaćena
taksa, jel' te?“ ,No, dakako, najprije taksa !# —
E, pa neka je s dobrom srećom... i s Bogom! reče
Slovenac, i odstupi.

Demokratsko primjenjivanje školskih zakona.
Nedavno je na svečanoj sjednici tajnik Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti izjavio, da_se izmegju
svih akademijinih članova i naših učenjaka najviše
ističe dalmatinski učitelj Stipan Banović stariji. Taj se
učitelj sam nalazi na dvorazrednoj školi, pa već ta
abnormalnost priječi normalni uspjeh, ali znajući da
je on protivnik demokrata, te njemu su se u pohode
požurili nadzornik pokrajinski Radovanović i kotarski
A. Prodan u po godine tri puta, dok neke druge škole
makarskog kotara nijesu pregledali, ima oko tri godine.
Nadzornici mu dadoše , skroz nedostatno“ u uspjehu.
Banović čini prijavu na ministarstvo, na namjesnika
Metličića, pok. šk. Vijeće, šefa Kriletića itd., tvrdeći
da je ocijenjen i

pristrano i tražeći reviziju pregledbe.
Uzalud, premjestiše ga u kninski, srpski kotar. Banović
čini utok na Ministarstvo prosvjete i navodi, da su mu
nadzornici prigodom inspekcije prijetili ne ugje li u
demokratsku stranku. Radi toga očitovanja ga je g.
Ivko Radovanović suspendirao od plaće i beriva, ima
već dva mjeseca navijajući samovoljno sam za se $.
34. pokr. šk. zakona od 29. 12. 1871., koji veli, da se
učitelj može suspendirati spadne li pod sudbeni progon
radi kakva krupna nedjela, zbog kojega trpi cijeli
učiteljski stalež (na pr. pronevjerenje novca, silovanje,
krivo svjedočanstvo itd.) — Kako se dakle očito vidi

x iz godine 1844. u Dubrovniku.

Godina 1843. bila je za naš grad i predgragja
vrlo teška. Žestok potres, nakon podulje jeke, osjetio
se je na 14. IX. i trajao je za koji mjesec, kroz koju
periodu zbilo se je regbi do 150 udaraca. Mnogi
stanovnici grada ustrašeni stanovali su tada po Pilama.
Nakon te nesreće skupljahu se i po naredbi austrijskog
ara Ferdinanda u tolikim mjestima po državi dobro-
voljni prinosi na korist siromašnog dubrovačkog
pučanstva. Naše gradsko
vlastelinom

potresa i merodice u prirodi,

od 34 osobe: od 32 predstavnika
radnika i obrtnika, te
zemljovlasnika, i to u
brižnim svećenstvom.

O tome radi i jedan spis (na talij. jeziku) dubrov.
općinske uprave pod br. 1671 dneva 22. VI. god, 1844.,
upravljen
dubrov. gradskom paroku. Iz toga nas spisa interesuje

potpisan od načelnika gorepomenutog i

starješinstvo sa načelnikom
Nikom L. Pucićem na čelu poradilo je da
se sastavi tačan i pregledan popis osoba i obitelji,
kojima treba pomoći, a koje uslijed dvostrukog ,biča“ :
ne mogu sebi ni svojima
pribaviti nužno za uzdržavanje samim obavljanjem .
| svojeg zanata i zanimanja. Taj je popis bio sastavljen,
pa dopunjen i ispravljen od jednog gradskog odbora
dubrovačkih zanatlija,
2 posjednika kao predstavnika
dogovoru sa dubrovačkim dušo-

  

 

 

g. 34. še apsolutno

utoka, koji štoji pod uredovnom tajnom. Megi

35 istoga zakona odregjuje istražniku do di čine
beriva do konca istrage, ali Ra ovanović Banoviću ne
da. ništa. Zanimljivo je da je osim drugih Banović
tužio šk. vlasti nadzornika Prodana ra! | njegovih“
kavi irština sa nekim učiteljicama, ali tu $. 34. ne će

 

imijene i ako se radi o časti učiteljskog staleža.

Brodarsko društvo ,Boka“ sa sjedištem u Ko-
toru broji sada pet parobroda i to 1. ,Sava“ 160 tona,
9,,, Bakar“ 110t., 3. Drava“ 160 t., 4. Lovrana“ 145 t.,
i 5. Vojvodina“ 600 t., novi parobrod sagragjen u
Danzigu. Društvo namjerava uspostaviti do brzo novu
prugu Metković-Gruž-Kotor.Ulcinj, te nabaviti još tri
veća parobroda za veliku obalnu plovidbu.

,SAVA“ opće osiguravajuće dioničarsko dru-
štvo u Zagrebu obdržavalo je U subotu dne 21. 0.
mj. svoju prvu redovitu glavnu skupštinu pod pred-
sjedanjem svog društvenog predsjednika gosp: Dra
Švrljuge. Iz izvještaja društvenog ravnateljstva proizlazi,
da se ovo mlado domaće poduzeće vrlo povoljno
razvija, te je uspjelo polučiti zamjerne rezultatete i
istaknuti se na polju naše domaće narodne privrede
kao vodeći zavod svoje struke. Društvo, koje se za
sada bavi osiguranjem samo u elementarnim granama,
ubralo je kroz poslovno razdoblje 1921-22 na premi
jama sa pristojbama preko K 100,000.000--, a isplatilo
na štetama K 26,000.000:- i pošto je amorliziralo u
cjelini sve osnivačke i tekuće upravne troškove, iska-
zuje čistu dobit od K 4,638.713-. U ime dividende
isplaćuje društvo 10% sa D. 16 (K 64) po dionici.

Birani su za članove ravnateljstva : gg. Edgardo
Morpurgo, Dr. Milan Vrbanić, Kamilo Bošnjak; nad:
zornog odbora : gg. R. Leibenfrnst, St. Tubić, Dr. Cleva,
S. Benčić, Artur Gvozdanović. (179)

nabavu ljekova Gradske lje-

Dje niše ODO teen ao

dobivaju uz originalnu cijenu u ljekami u Gruž

Novi bakcil. x

Bože živi, blagoslovi Im

Sad imamo bakcil novi,

Sitnozorske plod znanosti

Nazvan: ,bakcil od tienosti“.
Glas famoznog ,profesura“,

,Specialiste“ i ,doktura“,

Koji ga je sretno našo,

Već je cieli sviet obašo.
Donapokon iz karnosti

Ćak, i »Večernje Novosti«

Jaulle su triumfalno

To našašće epohalno.
Evala im!... velim i ja,

Stvar veliku sviet dobija -

Sedmi smrtni grieh je nesto, :

Da bakcilu dade mješto !
Za šest drugih smrtnieh grieha

Ostaje nam svegj utjeha,

Da i njihov bakcil hudi

,Skompriškaju“ mudri ljudi!
Megjutim se glasi čuju,

Da lienčine zbor zboruju,

I velike čine sprave,

Divni ,obret“ da proslave.
Jednu taku liepu testu

(Reko bih ,po svemu šestu“)

I mi ćemo slavit amo,

Da znanosti čast podamo.
Lienčine če novac dati,

Što se više pak potrati,

(Od prilike p& mil juna)

To će liepo dat Komuna...
Ali zato slične feste

Vi još nigda ne vidjeste !...

Smiešat će se zemlja, ajer

Sve u jedan Trommel — Feuer !

da

plaćati skupu poštarinu za

ŠEREMETA.

popis osoba onoga odbora, zgodan kao kulturna sličica
1848. Mnoge od
onih osoba nalazimo u popisu vojnika, članova »Na-

Jakob
katanare :, Nikola Birimiša
Pasko Lupini i Petar Fon-
tana, drvodjelce i bačvare : Antun ŠSutić iAntun Moretti,
Antun Primorac, kame:
Nikola Vuličević, glazbare: Jozo
Ilija Kolendić i Petar
Casali i Jakob Piccolo, cre-
Nikola Pavlović,
Petar Milašinović i; Nikola Gjivović,
amini, kovače :
rukotvorce bijelja, pokrivača i
Pavo Maškarić i Petar Moretti, klobučare :

dubrovačkog života pred godinom

rodne garde« u glasovitoj god. 1848.
Gostioničare i  krčmare tu zastupaju +
Colombo i Petar Matković,
i Stjepan Maldini, brijače :
bremenare: Marin Matičević i
mare: “Gjuro Jelić i
Zabolio i Ivan Maser,
Kunjelica, šavce: Gjuro
vljare i papučare : Petar Barabić i
zlatare i urare:
kotiare : Palo. Lepeš,
Valentin Bertogna,
matraca :

vozače :

lamare : Jozo

 Megju ovima ne spominju se

Izričito se pak tu spominje, da će
i siromašnim ženskim osobama,
rada svojih ruka, biva švenjem,

se

ne može ovdje upotrebiti ie Gradske vije

Jozo Sulić, dimnjičare : Frano Maddalena, bojadisare :
Lujo. Leggi, zemljovlasnike ; Jero :pl. “Natali i Lujo
Tromba, pomorce : Petar Dubravčić i Luka Obradović.
1 nekoji, kao pećari,
tkalci, mesari (kočijaša igradskih onda nije još. bilo !).
podijeliti pripomoć
onima, koje živu od
tkanjem, predenjem i sl.
O NOGI

 

slavu, kao uspomenti ha lierojsku. 8 Svoga patrona
hajduk Veljka: Petrovića, vojvode krajitskog. Jutros se |
obavlja u krugu kasattte U Gružu | Lp jerenie i sje- |
ćenje kolača, 4 po podne *u 16480 s. bit.će vojničko |
veselje sa naročitim programom i požotišnim koma- |
dom u 19 s. U
Vjenčanje. Naši
trgovac i g.gjica Gijina

 

      
 
 
 
   
  
 
 
  
  
  
 
    
   
  
 
  
  
 
  
   
  
  
 
  
  
   
 
  
    
  
 
 
  
  
 

 

 

sugragjani g. Lujo Pešević,
g Miotto vjetičali su se prošle:
Nedjelje. Sretnim mladjencima srdačne čestitke !

Zaruke. G. Santo Zanoni, urar, zamičio se sa |
g.gjicom Emom De Peppć. Bilo sretao ! 4

Položili ispite. Naši sugragjani : G. Antun Medo |
položio je prvi pravno-povjesni teoretički državni ispit.
Gg. Ivo Dusbaba, Vicko Grbić, Bogoslav Pavlović, Lukof
Pekas, Veljko Smolčić položili su drugi pravno-povjesni:
teoretički državni ispit na Kr. ilištu|
u Zagrebu. Našim sugragjanima srdačne čestitke! - |

Svečanost sv. Dominika spada u subotu 4. augusta. |
U petak na 4 s. pos. p. i ini:
kanskoj crkvi. Dne 4.
pr. p. Svečana u 9 s. Na. '
glasnu [Misu ,Exultet“ od Fr. Witta, Op. 9. Preko Mise|
kao i u Večer istoga dana izvodi se 3-glasni ,Divnej
nade“ od Hespers.a O. P., u čast. sv. Dominika. Poj
podne u 6'/2 s. svečana večernja (izvodi izmjeničnoj
mješ. muški koralni zbor), propovijed (govori O. Jacinlf
Belić) i š litanije od Perosiji
(4.glasni mješ. muški zbor uz dodanu pratnju poia|
čanog gudalačkog kvarteta od O. Jordana Viculia)
»Svetotajstvu« od Canestrari (pratnja kao gori, a izvodi
3:glasni mješ. muški zbor). Čitavu službu Božju nij
oltaru obavljaju običajno mn. pp. GO. Franjevci.

Pohodi k Mihu Pracatu bili su veoma brojti
prošle sedmice. Mnogi i mnogi stranci imali su pri
gode da pregledaju i unutrašnjost Dvora, što se niji
moglo, dok Miho nije došo. Bilo bi dobro, da Upravi
Dvora dađe otvoriti Dvor barem par puta na sedmići
za koji sat, da stranci mogu pregledati taj jedan oli:
najljepših arhitektonskih spomenika u našem gradi

X Skupština radi štrajka pomoraca. U Nedjeli
po podne u 6's., inicijativom Jugosl. Nacionališt
održana je na Brsaljama javna skupština za dokrajčenj
štrajka pomoraca na našem Primorju. Od govorniij
ge izredaše gg. prof. O. Marčić, M. Mišković poti
poručnik, i pravnik V. Grbić. svi ici priki
zali sa raznih gledišta štete ovog štrajka, te zahtijevi
da se ma opću korist ovo štetno stanje već jednoj
dokrajči. Prihvaćene su jednoglasno rezolucije, kol
su otposlane na kompetentna injesta. _

Pruga Gruž-Ston. U Subotu se je uspos
privremena pruga Obalne izmegju Stona i Gruža
drugog dana. Tim se je samo djelomično do!
potrebi naše zapadne okolice. M

Još o Jadranskoj Banci u Trstu. U zadi
broju čitali smo, i

=a

kako je sa najavljenim uregjerii:
Jadr. Banke u Trstu silno oštećen naš narod, al)
imenice naš grad i kako je uvrijegjen naš narodni:
nos prelazom ove naše banke u talij. fašističke
Sada nastaje pitanje: Ko zam je sve ovo pripradi
ovako nas oštetio ? Valjda Talijani? — Ne, nego ti
ljudi. — Pred par dana imali smo onu glasovitu u
štinu Jadr. Banke u Trstu. U Upravi su bili skoro sa
naši ljudi, pa ipak u nijednoj našoj novini nije U
oglašena skupština. Za nju se je tek privatno dozil
5:6 dana prije, a uvjet je-bio, da dioničari polože1
cije kod Jadr. Banke u Beogradu barem 5 dana ]l
skupštine. Nečuveno, kao da nemamo ovdje i drug
dje podružnice Jadr. Banke ? Naši ljudi mješte da l
šaju pristup našim akcionerima, oni im na ju
to onemogučiše i i
12.000 akcija nije
naravno talij. akcioneri
i kako im je konveniralo ! Cijelo naše novinstvoq
čeno je ustalo proti najavljenom uregjenju, il
će gradski akcijoneri muževno istupiti i pozvati |
petentne faktore, i zauzmu, te u interesl

_da se oni
nancijalnom i nacijonalnom našega naroda unesu fi
svijetla u gornje viseće pitanje. — Dioničar.

 

   

fm

Ne na jeftinu cijenu
već na kakvoću |
ireba da pazite, kada kupujete gumen

pete: Tražite od Vašeg postolara izričito |
Palma kaučuk pete i potplate.

I
:

\