«v

Br. 40.

Naro

Poštarina plaćena u gotovu.

DUBROVNIK 18. septembra 1923.

d

ć "God. V. a

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare.

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo. 100. Din. godišnje.

 

 

na Svijest

Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom dne Odgovorni
JA i : urednik A, FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
O. Pojedini broj 1 90 Din. Pi Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rikopiši se ne vraćaju. —

 

  
 
   
    
   
  
  

Sporni otok Kri.'

"Iz budućeg razvoja dogogjaja vidjet će se, kakav
e dalekosežan i sudbonosan korak učinio vogja tali-
anskih fašista, Mussolini, time što je ,u ime časti i
gleda“ Itallje naredio ratnom brodovolju, da zapo-

dne otok Kri. Neobična naglost i neobičan način po-
stupanja, nije dosad dao javnosti mogućnost, da bi
sjetila cijelu važnost potaknutog spora i u cijelosti se
rijentovala. Kako bi spor mogao lako postati od usudne
ažnosti i za našu državu i za Slovence, mi ćemo ga
ešto bolje osvijetliti i označiti.

Značenje Krfa. Otok Krf leži južno od Oirantskog
imorskog tjesnaca izmegju Italije i Grčke, te zatvara
(kao neka predstraža cijelo Jadransko more, tvoreći u-
ijedno, kao Pulj u jadranskom moru, “sjeverni domi:
mantni branik jonskomu moru. U tome je izvanredna
ažnost otoka Krfa s strategičnog pogleda. S gospo-
arskog pak pogleda sačinjava taj otok najbolje obra-
jeni i najveće naseljeni dio Grčke, jer na valovitom
jemljištu, koje mjeri 712 kvad: kilom. i ima vanredno
lago podneblje, širi se maslinjak do maslinjaka i vi-
lograd do vinograda, pomiješani sa voćnjacima limuna,
8mokava i naranača, Središte je otoka mjesto jedna-
koga imena (Krf), veliko od prilike kako Maribor.
| S povjesne je strane zanimivo, da su se u borbi
a Krf iskrcavali i politički uništili stari Grci u tako
zvanom peloponeškom ratu, koji je bijesnio gotovo
0 god. Preko Krfa zač.li su se takogjer stari Rimljani
ted drugim punskim ratom širiti po istočnoj obali

auskog mora, kad su stupili u borbu s Ilirima. Krt
Dio glavnom potporom mletačkoj republici, a Mus-
šolini već naglasuje da je otok bio za 400 godina u
tačkom posjedu.
Po Napoleonskim ratovima Englezi su iz jonskih
otoka (od kojih glavni baš je Krf), stvorili republiku
od svojim protektoratom, te su god. 1863. poklonili
) otočje grčkoj državi na dar, buduć da su Grci iza-
i bili za kralja engleškog štićenika Jurja I. Zaseb-
pogodbom bila je potom zajamčena neutralnost
a otočja. i
Engleški interes na Krfu. Već iz činjenice, da su
e Englezi, darujući otočje Grcima, pobrinuli za-nje-
vu neutralnost, razabiremo veliki značaj Krfa. Jer
eba imati na umu, da Englezi u Jonskom moru ne
ogu trpiti nijedne dominantne postaje, koja bi bila
| rukama bilo koje moćne države, jer bi te stalno u-
rozile njihov najvažniji put, koji je od životnog zna-
aja za opstanak i razvoj Engleške. To je put kroz
wSredozemitio More, označen trima silnim engleškim
ostajama: Gibraltar — Malta — Aleksandrija — Suecki
al. Treba znati, da se po tim trima tačkama skra-
uje. put engleškim lagjama iz Indije i Australije za
obru trećinu, i da tim putem ide australsko meso i
una i bogatstvo Indije u London, i obratno engleške
vorevine u Orijent. Zato je engleška politika brižno
astojala, da_u Sredozemnom moru ne dobije premoć
Francuska ni Italija, te je sama .Engleška obično
ala ma Malti stalno brodovlje, koje je odprilike bilo
inako jako, kao bilo koje države na Sredozem. moru.
, Italijanski interes na Krfu postoji u tome, što
i skupa s Valonom na arbanaškoj obali zatvara 'pot-
ino. Jadransko more. Italija je ekspansivna i imperi-
stička, te uslijed svoga izloženog položaja u Sredoz.
ru, hoće da obvlada na svaki način svim Jadran-
m morem, buduć da Tirenskim morem ne može
adi Francuske, a Jonskim poradi Engleške. Pri rije-
avanju naših megjusobnih sporova s Italijom. i spora
i Rijeke vidimo, da je Italija postavila sebi kao cilj
ospodovati strategički i politički obalama Jadr. mora,
gurati na taj način svu zapadnu stranu svoje itali-
ske obale te. gospodarski i politički dati oduška
vojoj ekspansiji na Balkanu preko Krfa, Valone, Skadra
rača. Italijanski macrt ide čisto u smjeru kojim su
dirali na Balkan stari Rimljani, i Mussolini oprav-
svoj korak time, što naglasuje, da su ltalijani
osno Mletci, držali te točke u posjedu kroz stoljeća.
pučenost ltalije i nacionalni uzgoj italijanskog

 

 

 

 

 

 

  

 

 

 

  

 

 

  
  
  
  
 
  
   
  
  
   

 

 

   
 
  

  
   
  
   
   
 
    
  
  
 
 
  
  

 

:

naroda siluje talij. političare na taj smjer. Do svjet-
skoga rata stala im je na putu Austro-Ugarska, sada
im je pak na putu Jugoslavija i djelomice Grčka.
Potom, ako je došlo do neočekivanog konflikta
megju Grčkom i Italijom, te ako je provala spora imala
kao. posljedicu okupaciju Krfa od strane Talijana, nije
postupak Italije tek kaivo zasebno pitanje izmegju nje
i Grčke, već tvori važnu etapu u talijanskoj spoljnoj
politici, gdje se detinitiyno riješavaju politički problemi
Jadranskog, Jonskoga i Sredozemnoga mora. Pri svemu
pak tomu nijesu zaititeresovani samo Talijani i Grci,
nego i Slovenci, Hrvati i Srbi, napose pak i Erglezi
i Francuzi. U toj činjenici leži stvarna važnost nasta-
loga konilikta. : i
Političko-metodična strana. Stvar pak ima i svoju
praktično-metodičnu stranu, koja nije manje interesant-
na, U svome: postupku prema Grčkoj upotrebio je
Mussolini iste metode i praktike, koje je upotrebio pri
svojim nuirnjopolitičkim akcijama. Hitrina i bezobzir-
nost prema svemu i svakomu karakteristična je oznaka
te njegove politike, koja nije čekala niti je iscrpila
sredstva i faktore, koji su običajni u Evropi i koji su
po svjetskom ratu dijelom ponovno utvrgjeai nastoja-
njem i sudjelovanjem Amerike, Mislim ovdje na di-
plomatski običaj, da saveznička vlast svoje saveznike
unaprijed obavijesti o namjeravanim odlučnim koraci-
ma; i na obaveze koje postoje napram ,ligi naroda“
za sve njezine članove dakle i za Italiju. Mussolini
je sve to s kratkim, neobično reskim i odlučnim ges-
tom otklonio i omalovažio, proglasivši slučaj kao da

se radi o opstanku i časti cijeloga italijanskog naroda.
lm Je vigal Svoju punucku (EKsIStenCIJU 1. Ža liaiiju

važno političko-gospodarsko pitanje na tezulju. Jamač-
no je kalkulirao s faktom, da su se Engleška i Fran-
cuska pri teškom rješavauju spornog rurskog pitanja
megjusobno otugjile, odnosno razdvojile. Mussolini ta-
kogjer dobro zna, da Jugoslavija nije na visini svoje
. potrebite političke i ekonomske konsolidacije i s toga
je riskirao postupak, kojim kani učiniti odlučan korak
k ostvarenju italijanskih aspiracija na Jadransko more,
nama zatvoriti put u svijet, dobiti osim Valone naj-
važniju i najsigurniju postaju uz Otranski morski tjes-
nac, te poremetiti Englezima njihovu sredozemsku po-
litika... Imajmo megjutim ufanje, da u koniliktu
s Grčkom Mussolini neće postići političkoga, gospo-

“darskoga i strategičkoga uspjeha protiv S. H. S.
* Radi Slectve aktuelnosti prenosimo ovaj lijepi članak, pri-

veden sa slovenačkoga i nešto malo prikraćen zbog tijesna prostora
lista. Članak je Izašao u »Marib. Straži« iz pera g. I. Vesenjaka.

 

»Dubrovnik“ — proesapio !

Htjelo se je više od deset dana, dokle »Dubrov-
nik« proštroliga, što će i kako će da nam odgovori,
i napokon je — proesapio!

Ima čeljadi, koja kad što zabiju u glavu, ne može
im niko iz glave izbiti; pa tako i »Dubrovnik«, kad
je jednom u glavu zatukao, da smo mi ,protivni šve-
mu što jč srpsko, pa ma koliko to poricali“, ne može
mu niko izvaditi iz glave, da to nije nipošto tako.

Što dakle da se učini? Ne ostaje nego se
pozvati na nadprirodno prosvijetljenje pameti, i za to
predlažemo da urednici »Dubrovnika«, koji se eto
priznavaju spiritistima, sazovu ,zbor dnhova“, neka
im oni, ako mogu, izbiju iz glave ono, što su u
nju utuvili.

Nego cijenimo, da za ,duhove“ neće (o ipak biti -

tako teška stvar, kao što je ona druga, gdje urednici
radikalskog lista kažu, da su oni ,protivnici jugosla-
venskog imena samo privremeno, i to s razloga što
viza jugosl. imena u većini slučajeva krije se otrovna
mržnja prema Srbima“. — Ovo je doista težak i sud-
bonosan ,klin u glavu“ gosparima urednicima >»Du-
brovnika« od karte, pa se pita, bi li se mogao ko
naći, da im ga iz glave izbije. ,Duhovi“ što se obnoć
vite nad ovim našim gradom, za taj su posao sasvim
slabi i nesposobni, pa ne ostaje nego dozvati u
pomoć kakav jači duh, neka ih dobro prodrma (kao
što se to ne rijetko dogagja na spiritističkim seansam),
tako da se otrijezne, te se stanu sami sebi smijati,

Ms

Srbije i Crne Gore...

kako su mogli svoje protivljenje jugoslavenskom imenu
ispričavati na onako smiješan način, kad se dobro
znade za čim idu oni, i za čim ide njihov premier
g. Pašić, koji se je onomadne dao upisati kao član
utemeljitelj društva ,srpske nacionalne organizacije“,
i koji u ,srpstvo triju vjera“ još uvijek vjeruje.

Odgovarajući »Dubrovniku« mi smo zadnji put,
megju ostalim, rekli, da onog istog časa, kad Srbi
sasvim napuste nauku o ,srpstvu triju vjera“ nestat će
i Radića i svega pokreta, koji je sada s njegovim
imenom spojen“. Ovo, precizno ovo, što smo mi rekli,
rekao je nazad mjesec dana i g. Dr. Božić u jednom
članku izašlom u biogradskoj »Politici«. A šlo kaže
na ovo ,mudri ćoso“ »Dubrovnik-ov« ? — ,Po tome
će se dakle, veli on, Hrvati oko Radića odreći razor-
nog rada protiv ove države samo onda kad še Srbi
odreku svoga imena“. Dakle tražiti da se Srbi odreku
nauke ,o srpstvu triju vjera“ jest isto što i tražiti da
se odreku svoga imena I Po kojoj: logici? Ah, gdje
ste, duhovi, da ih prosvijetlite i naučite, kako treba
razložiti ! s

I onda pišu oni dalje: ,Ono što »N. S.« piše o
»Srpstvu triju vjera“ očito dokazuje, da njoj nije baš
nimalo do Hrvata kao plemena, to da oma hoće da
pod hrvatskim imenom zaokupi i hrvate i srbe kato-
like, i tako bolje posluži onom poznatom geslu : »di-
vide et impera«.“ — Nama se naprotiv čini, da ova-
kovo »Dubrovnik-ovo« pisanje uprav potvrgjuje, da je
on za ,srpstvo triju vjera“, te da hoće da pod srpskim
imenom ,zaokupi“ ne samo sve Srbe pravoslavne,
nego i sve Hrvale katolike i muslimane. Onda će, na-
ravski, biti sve srpsko, a ko se tome bude opirao,
proglašen će biti izmećarom, koji ,služi onom pozna-
tom geslu »divide et impera« |!“

»Duhovi“ se smiju... a šta će drugo? 1... Ali
čujmo dalje !
mocmi biskup Zagreb. Dr. Josip Lang, pozivijući sve
katolike iz svih krajeva naše države na eitharistični
kongres u Zagrebu, ne spominje mikako katolike iz
a to sve stoga, da se ne čuje
da ima i Srba katolika...“

Ovdje čujemo gdje se ,duhovi“ ne samo smiju,
nego se uprav trepeću od smijeha i ruga. Biskup Dr.
Lang pozivlje sve katolike iz svih krajeva naše države
dakle i katolike iz Srbije i Crne Gore, ta i oni su, bome,
u našoj državi! Ali ,mudromu ćosu“, koji ono piše,
nije to dosta! Trebalo je da biskup na osobiti način
spomene katolike iz Srbije i Crne Gore, ,da se čuje
da ima i onamo Srba katolika“ ; trebalo je da biskup
postane naprosto smiješan, kao što su smiješni oni
koji slične prigovore čine ! !

A što kažu, da u ,Nar. Radikalnu Stranku“ ima
pristupa podjednako i ,svaki pošteni Hrvat i Slovenac“,
ne dokazuje nipošto, da ona nije velikosrpska stranka,
kao što druga tvrdnja »Dubrovnika«, da se dubrova-
čki radikali opiru svim sredstvima protiv osnivanja
,srpske nacionalne organizacije“ u Dubrovniku, mogla
bi dokazati samo to, da dubrov. radikali smatraju ta-
kovu organizaciju suvišnom, buduć da su oni tu, da
se za ,srpske nacionalne interese“ bore možda još
i većim oduševljenjem, nego što bi se borila kakva
srpska ,Srnao“, kad bi se i ovdje osnovala.

I napokon, ako »Dubrovnik« drži, da smo mi
»Kate luda“, a ipak hoće da.se s nama ozbiljno pre-
pire, to onda ne može biti već jedno od ovo dvoje:
ili je on,Jad kad se s nama. ,ludijem“ prepire ili mi
nijesmo ona luda, za koju nas on drži !

Centralistima S. H. S.

Koliko bi braće Srba bilo za jedinstvo, kad bi :

1, vladajuća dinastija bila hrvatska;

2. kad bi prijestolnica bila Zagreb;

3. kad bi svi ministri bili Hrvati ;

4, kad bi jedinstvena i bratska vojska bila isklju
čivo u hrvatskim rukama ;

5. kad bi sve milijarde poreza išle u Zagreb;

6. Kad bi sva važnija mjesta u upravi zaposjeli
Hrvati ;

7. kad bi vanjsku politiku vodili isključivo Hrvati ;

8. kad bi ,žandarmi“ i ,pulicija“ iskundačili i
izbatinali Srbina, koji bi bio protivna polit. mišljenja ;

9. kad bi Hrvati izmijenili 4 dinara za 1 krunu;

10. kad bi uvagjali u Srbiji latinicu mjesto ćirilicu ;

11. kad bi otpuštali Srbe činovnike sa kvalifi-
kacijom a namještali Hrvate bez škola ?

: »Srijemski Hrvat«.

(Neka odgovore oni oko »Dubrovnika«, koji na-
ma podmeću da smo protiv jedinstva jer tražimo ravno-
pravnost u djelu, a ne samo na papiru).