St

Iz spoljne politike.

Naš spor sa Albanijom. Intervencija Francuske
i Engleske u našem sporu sa Albanijom kod tiranske
vlade ostala je bezuspješna i Gjurašković se još uvijek
nalazi u tamnici. Uslijed toga predvigja se skori od-
lazek albanskog poslanika iz Beograda i opoziv naših
konzula iz Albanije. — Naš ministar spoljnih poslova
uputio je sekretarijatu Lige Naroda notu o jugosla-
vensko-albanskom sporu u kojoj naglasuje, da u ovom
pitanju nije potrebna intervencija Lige Naroda, osim
ako bi Savjet Lige Naroda našao, da obzirom na
druge okolnosti ovaj dogogiaj može biti ozbiljan. Naša
država stoji na raspoloženje Savjetu, ako on želi da
ispituje cjelokupni problem obuhvatajući i ovaj do-
gogjaj. Ova nota se tumači kao želja naše vlade, da
Savjet Lige Naroda uzme u pretres cjelokupnu situ-
aciju na Balkanu stvorenu tiranskim paktom.

Umorstvo sovjetskog poslanika u Varšavi.
7. ov. mj. ruski gjak-emigrant Boris Vioverde izvršio
je uspjeli atentat na sovjetskog poslanika u Varšavi
Dr. Vojkova u času, kad je ovaj htio na varšavskoj
stanici ukrcati se u vlak i otputovati u Moskvu. Sovjetska
je vlada uputila oštru protesnu notu poljskoj vladi,
u kojoj optužuje varšavsku vladu, što nije poduzela
oštre mjere. protiv zločinačkog djelovanja ruskih emi-
grantskih monarhističkih krugova na poljskom terito-
riju. Poljska je vlada odgovorila jednom pomirljivom
notom, u kojoj žali, što se je ovaj dogogjaj desio u
Poljskoj, a spremna je da uz poljsku komisiju, dozvoli
prisustvovanje pri istrazi jednom sovjetskom pravnom
stručnjaku. Ovaj atentat je znalno poremetio rusko-
poljske odnošaje, ali se vjeruje, da neće imati težih
posljedica u odaosima ovih dvaju država.

Čičerinova akcija. Ruska diplomatska aktivnost,
poslije prekida odnošaja sa Engleskom, upućena je
za stvaranje jednog pojasa država oko svjetske Ru-
sije, koje će biti barem neutralne u sukobu ovih dva-
ju kolosa. Čičerin je boravio ovih dana u Njemačkoj
i sastao se u Bađen. Badenu sa ministrom spoljnih
poslova Strezemanom. Izgleda da će Njemačka nasta-
viti svojom politikom stroge neutralnosti, te će nasto-
jati, da svoje gospodarske odnošaje sa Rusijom što
jače učvrsti, pošto je danas svjetska trgovina u glav-
nom upućena na Njemačku. Čičerin nastoji da pomoću
garancionih faktora uredi odnošaje sovjeta i prema
baltičkim državama i prema Poljskoj, pošto ove države
ne pokazuju sklonosti, da stave na kocku svoj opsta-
mak, priključujući se engleskoj protusovjetskoj akciji.

Lloyd George o položaju u Kini. Potpuni po-
raz anglofilskog generala Čang-co-Lina, Lloyd George
tumači planove ruskog generala Galena. Do sada je
Rusija, vezana obzirima prema Engleskoj bila veoma
škrta u pomaganju kitajskih nacijonalista, no sada bi
veti Lloyd George, poslije prekida engleskih odnošaja
sa Moskvom bilo pravo čudo, kada Rusija nebi pos-
tala darežljivija, kako bi se požurilo napredovanje
južne armije prema Pekingu.

Pad Pekinga je pitanje od nekoliko sedmica. Si-
gurno je, da Rusi ovoga puta neće dozvoliti da južna
armada strada zbog pomanjkanja municije. Ta je pro-
mjena, završava Lloyd George, posljedica prekida
odnosa izmegju Rusije i Eagleske.

Pisma iz naroda.

JANJINA. Ogromni morski pas. Ovih je dana
zapažen oko luke Drače ogromni morski pas, što je
inače velika rijetkost u neretvanskom kanalu. Pošto su
o tom kolale razne vijesti, vaš je dopisnik pošao lično
do ribara Anta Bjelovučića, koji je bezuspješno nasto-
jao da utamani ovu strašnu morsku neman i upitao
što je na stvari. On priča slijedeće: ,U ponedjeljak
dne 6. Vi. bio sam upozorea da se iza luke Drača

 

TRANSEUNTI
IL

Ti opet prolaziš našim ulicama

Kuda su grešne stope gazile

Gdje su se naše grudi skvrnile

I blagoslov sipaš našim ulicama.
O kako je to lijepo u ovoj bijedi

Dok nam srce grešnicima zebe

U sunčanom triumfu vidjeti Tebe

I pobožan narod, što Tetiho slijedi...
Zli smo ko zvijeri, al' ipak ćutimo

Da iskra u nam tinja zapretana.

Osjećamo: u srcu peče rana...
Dolaziš!.. a mi Ti stope ljubimo

Dolaziš 1. . na put Ti cvijeće sipamo.

Blagoslovljen ! Blagoslovljen | Hozana
Koj' prolaziš našim ulicama...

 

—S-—-_- DIS DIIEI

,NARODNA SVIJEST“

klatari neka velika riba. Pogjoh, da vidim šta je to.
Kad sam izašao izvan luke prama malom Draču ugle-
dam morskoga psa — mislim da je bio dug preko 7
metara — gdje nastoji da dohvati strvinu, što ju je
more izbacilo nedaleko Drača. Iskosio je i rasporio
jednu mrežu i na opetovane udarce ostvima (koji mu
inače nisu ništa naškodili) uputi se ta strašna neman
prema luci i ugje u samu luku. Sreća da je taj dan
bila kiša i da nije bilo kupača kao obično, jer bi si-
gurno nastradao koji ljudski život. Kako je neman
stigla u luku dotrčaše financijski stražari te ispališe
dvanaest metaka i nemani je nestalo sa površine. Malo
kasnije rekoše mi, da je ubijena i da pluta izvan luke
i ja pohitim s lagjicom ponovno da je pokušam izvući
na kraj. Riba je plivala obrnuto na legjima. U žvalu

joj se nalazilo nekoliko metara rasparane mreže. Mi- >

slio sam da je uistinu ubijena, lupam ostvima po njoj
ali to ništa ne pomaže. Uhvatih dapače i za ono mreže
što je visilo iz žvala. Sad se riba digne čitava na po-
vršinu, i uvjerim se tada da još žive. Da sam imao
pušku za cijelo bih je bio ubio, ali tako ona ponovno
iščeznu. Mislio sam u početku da je ta strašna neman
mrtva, ali sam se odmah poslije gori navedenoga u-
vjerio da je neman izvrnuto plivala pošto je opazila
moju bijelu lagjicu, a poznato je da se morski pas
izvrne ria legja kad se sprema na navalu“. Morski je
pas dakle pobjego i predstavlja veliku opasnost u ne-
retvanskom konalu. Plivači.na oprez !

Oblasnoj skupštini na srce. Poznato je kolika je
to blagodat za seoske općine uredba seoske straže t.
zv. rondara. Oni su na raspolaganju općinama i seos-
kim glavarima za svaki slučaj potrebe, a što je glavno
to oni rade bčsplatno. Ne lreba ni spominjati što to
znači za siromašne blagajne seoskih općina, koje ne
mogu da uzdržavaju općinsku policiju. Rondari su
otkad se zna za općine, pa i prije uregjenja općina u
Dalmaciji imali pravo da mogu nositi oružje, a sada
im se to zabranjuje od sreskog poglavarstva. Barem
je tako u janjinskoj općini, neznam dali je i drugdje
To nije ni najmanje uputno, jer se krši jedno dobro
staro uregjenje ai općinska autonomija. Molimo stoga
našeg oblasnog zastupnika fra Antu Gnječa, da pokrene
to pitanje na dojdućoj sjednici oblasne skupštine
Stvar je na prvi pogled skoro nedužna, ali iza toga
stoji sasvim nešto drugo. Nastoji se sa stalne strane
da se što više okrnji autonomija naših dalimatinskih
općina, koje su trn u oku beogradskih centralista.

ZAGREB. iz Domagoja. Na glavnoj skupštini
H. K. A. -D. ,Domagoj“ održanoj 30. maja ov. g. iza-
bran je ovaj odbor: predsj. Stanko Šarac, prav.; potpr.
Cvjetko Nosić, med.; tajnik Franjo Pokaz, filoz.;
blagaj. Vladimir Bedeković, tehn.: knjiž. Stjepan Alfi-
rević, filoz.; arh. Ante Asmaw, veter.; revizori: Ivo
Gabrić, pedag.; Zdravko Ikica, filoz.

Rezolucija. Hrvatsko Katoličko Akademsko Dru-
štvo ,Domagoj“ na svojoj glavnoj skupštini od 30. V
o. g. osugjuje anonimnog pisca u ,Vrbosni“, kojima
se iskrivljuje povijest ,Domagoja“, prikazuje se kao
društvo, u čijem se krilu rodio pokret, koji je odveo
čitavo katoličko kretanje od Mahnića i od sv. Oca, i
time se nanosi neizmjerna šteta ugledu ,Domagoja“

_ kao prvaku hrvatskih katoličkih akademskih društava,

matici hrvat. kat. inteligencije i uglednom članu hrv.
kat. Akcije. Glavna skupština izriče svoju nepokolebivu
odanost biskupima i podložnost direktivama sv. Stolice
i katoličkoga episkopata. Onakve insinuacije kao što
su one iznesene u članku ,Hrvatski Katolički pokret“
od bezimenoga pisca najenergičnije od sebe odbijamo,
te prosvjedujući poručujemo njemu kao i svakomu,
koji bi se htio nabaciti neistinama na naše mrlve vo-
gje kao i na sve druge dijelove kat. pokreta i osobito
na Domagoj, da ćemo znati na dostojan način braniti
svijetlu uspomenu pokojnika i čast našega društva.

PER VIAS...
E

Danas je Dubrovnik cijeli

Jedan veliki hram.

Danas se veliki pram

Radosti nad njim bijeli.
Danas u naša srca

Ugje daleki zvuk

Kao daleki jauk

I ljuto u njima grca...
To je kajanje naše

To.je suza iz srca

To je jecanje naše...
I šume pod gradom vode

I kleca koljeno naše

Je li Ti dosta, Gospode ??.. £I,6.

 

 
   
   
  
  
   
    
   
  
    
  
   
  
 
   
  
   
  
    
  
  
  
  
  
 
    
      

KOLOČEP. Na dan Duhova s Lopuda došao nanf
je u Koločep pred večer presvj. Msgr. Vlaho Barbi] :
pomoćni biskup. Tu ga je dočekao naš župnik vli|
Du. Niko Šutić sa svojim pukom, djecom školskom
Društvom Srca Isusova, te pucnjavom. VIč. župnik g
je pozdravio lijepom dobrodošlicom, te se povorka si
zastavama uputi okičenim mjestom do crkve, gdje j
presvijetli podijelio sv. Biagoslov. Sutri dan na 10 salj
otpjevana je sv. Misa iza koje je slijedilo dijeljenju
sv. Krizme, Po podne iza pohoda grobišta i sv. Autuni
u Gornjem Čelu presvijetli se je odijelio od nasil:
otputovao put Gruža uz pratoju naroda i pucanje mi
žara. Presvijetli je ostavio veliki utisak u garodu ovim
svojim pohodom.

SUGJURAGJ na Šipanu. Pastirski pohod. ||
nedjelju 29. prošlog mjeseca stigao je iz Luke presij
biskup Msgr. Vlaho Barbić da podijeli sv. Krizmi
Rečenog dana do pet sati po podne sakupi se sva sil
Sugjurskog naroda, na glavnoj cesti što vodi iz Luk
u Sugiuragi, da pričeka svog duhovnog nadpastin
Poslije kratkog čekanja pucanje mužara navjesti do
lazak presvi., našto ga mjesni župnik oslovi sa pa
riječi, a potom učenica osnovne škole N. Fjorović mi
preda kitu cvijeća i pozdravi odvažno presvi. u im
školske djece. Uz slavljene zvona i pucanje mužar
svečana povorka sa barjakom na čelu raznim zastavan
i Križem išla je prama crkvi matici. Na putu pokri
crkve Duha Svetoga presvi. sa cijelim narodom svril
se i pomoli Bogu za mrtve. Na prolasku preko St
gjurgja uz slavljenje zvona pozdrave presvj. pucanje!
mužara. Na stupu Kralja Tomislava u znak poštovani
g. opć. podnačelnik dao je izvjesit državnu zastavu|
Po dolasku u! maticu presvj. zahvali narodu na lije
pom dočeku, i pozva ga da u što većem broju pti
stupi na sv. sakramente, čemu se je narod u veliko
broju odazvao. U Srijedu 1. VI. poslije svečane sv. misi
slijedila je podjela sv. Krizme, a istoga dana uz slafi
vljenje zvona i pucanje mužara brojno ispračen podjt
livši svoj sv. blagosiov, presvijetli je otputovao u Lopui

Na Duhove usprkos nevremena vanjska svečanoj
ipak ispala dobro. Svijeta iz Luke bilo mnogo a nell
i iz Lopuđa, dok je ostalim zapriječilo slabo vrijem
koje je nastupilo upravo u času dolaska. Ovom pi
godom imamo da zahvalimo Jadr. Plovidbi na pritt
gjenom izletu. Premda je bilo ružao vrijeme puinili
je bilo priličan broj, što bi povoljnim vremenom $
gurno bio dobar uspjeh, jer su nam mnogi pozi
koji su ostali radi slaba vremena. i

Mislimo da ovo neće ostat osamljen slučaj, wi:
da će Jadr. Plovidba još koji put u &vetačne dane li
rasporedu izleta uvrstiti i mjesto Sugjuragi. Na prigt
vore nekih izletnika dobro bi bilo da se odredi isklji
čivo samo za Sugjuragi, jer dok parobrod pogje |
Lopud i radi povratka mora da prije otputuje te izlel
nici nemaju u Sugjurgju ni po sata vremena. Sa u
dovoljstvom bilježimo da je Jadranska Plovidba dd
ispraviti vozni red tako da parobrodarske pruge pil:
novno tiču Slano, što je za naše mjesto od veliii
važnosti. Sugjuranin.

U

   
   
    
  
  
      
 
  
   
  
 
 
    
   
   
        
   
  
 
   
     
   
   
   

 

Srećke Državne Klasne Lutrije 14 Kola, stig
su, kod papirnice Braće Ferranti. i

 

Novo potpuno izdanje ,Quo Vadisa“. Kali
smo već objavili u novoj jeronimskoj Knjižici Dobi
Romana izišlo je ovo krasno djelo svjetske literaturi
najslavnije “ djelo Henrika Sienkiewicza u tri svea
opsiže ukupno 528 strana. lustrirano je lijepim slih
ma od Stachiewicza. Oprema je lijepa, a cijena vil
niska. U knjižarskoj prodaji stoji cijelo djelo samol
Din., a uvezano u platno 60 Din. Preplatnici za ciji

drugo kolo (4 sveska) plaćaju samo 40 Din. Ovaj pil
krasni roman trebao bi da se nagje u svakoj kući i
tako pomogne u suzbijanju zlih romana, koji sadali
liko poplavljuju osobito mladež. ,Q 10 vadis“ se dh

biva kod Hrvatskog Književnog Društva sv. Jeronih
u Zagrebu, Trenkova ulica 1. i kod Dub. Hrv. Tiskat

 

Kad se mogu pregledati znamenitosti naš
grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—11 sati.
Moćnik (relikvijar) Srijedu i Subotu od 11-1
uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački muzej oli
ren je redovito Utorak, Četvrtak, Subotu i Nedii
od 10—12 sati. Ulaznica 3 Dinara. Poli

gradskih zidina dozvolom postignutom kod Komin
Mjesta. -- Biblioteka O.O. Franjevaca i Domeni
naca sa dozvolom starješine samostana. —  Voži
lagjom do Lokruma od 10 Din. unaprijed po pogodi
Gradske crkve otvorene su cijeli dan osim od 121
3 sata po pod. — Lovrijenac. Publika može razgi
sati Lovrijenca u srijedu i nedjelju .od 3-6 sati po
Špilja Karle u Gružu svaki dan od 7 s. j. do 7%