Br. 39.

torpiljarkom noseći sa sobom najljepše i neočekivane
[utiske — kako se sam izrazi — sa ovog slavlja.
Poslije podne iza 4 sata Mornarica uz iste po-
[časti kao u jutro predade državni barjak Poglavarstvu,
\a gradski Općini, te odloži svoje starinsko oružje u
svoj muzej, gdje se brižno čuva toliko dragocjenih
uspomena. Iza pet sati započne na obali igra tombole
veoma lijepo animirana uz pravo more svijeta.

' Uveče započne u vrtu kafane Dojmi na obali
koncert sa bogatim programom od preko 20 tačaka.
Koncertu sudjelovahu: 1. Kotorska glazba. 2. Orhestar
|ratne mornarice. 3. Srpsko pjevačko društvo »Jedin-
stvo«, gdje ima veliki broj Rusa a i Hrvata. 4. Tam-
|buraški zbor »Bokelj« i 5. Tivatska glazba. Svako od
lih. društava gledilo je da ovom zgodom dade, što
boljega imade. Za vrijeme koncerta palile su se na
[obali umjetne vatre. Uz veselo raspoloženje zabava
| potraja do kasne ure ili bolje do malih satova noći,
la lijepa, ugodna veče mnoge je zadržala na obali do
|u cik zore.

Ovaj bi lelimični prikaz bio manjkav, kad se ne
Ibi istaknulo, da je cijelo ovo veličanstveno slavlje
prošlo u najljepšem redu bez ijednog neugodnog inci-
| denta, što je živi dokaz one: skladnosti i kulture, ko-
jom se Boka od vjekova diči, a što joj još i danas
(na čast služi. Svi se domači i strani učesnici bratski
\rastadoše noseći u duši svojoj naljepše uspomene i
| želeći cijeloj Boki i njezinoj Mornarici što ljepši pro-
cevat i napredak. — D. S. F.

i

 

 

Razgovori o ekavštini.

1
Šišmiš leti obnoć leti“.
— Molim Vas, jeste li razumjeli ?
— Razumjeli smo, da taj tvoj šišmiš — što mi rečemo
M ,ljiljak“ — leti i da leti obnoć.
— Prostite, ali Vi ipak nijeste dobro razumjeli.

— Da kako smo drugačije imali razumjet ?

— Valja da znate, da je u gornjoj rečenici ono prvo leti
upisano po ekavačku : /eti mjesto ljeti. Htjelo se je reći da
šišmiš jeti obnoć leti, ali kako naopako izgovaraju, tako na-
“opako i pišu. Gdje narod pravilno izgovara, kako u nas i u
Bosni i Hercegovini, tu ne. može biti pometnje.

— A ipak smo nekidan bili sretni čuti jednoga meštra
od skule, gdje govori da je ekavština praktičnija.

— E, pa vidi se... nije potreba govorit...

2

    
 
 
 
 
 
 
 
 
   
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
 
  
 
 
 
 
  
    
 
  
 
 
 
 
  
 
 
 
 
   

,»Bog je svet“.
— Molim Vas, što ste razumjeli ?
| — Čudna li pitanja! Razumjeli smo ono što svak razu-
| mije, kad čuje tako reći, to jest, da je Bog svet.
: — Ali da bih ja, namjesto reći: ,Bog je svet“, rekao
,Bog je svijet“ — što biste tad Vi razumjeli ?
| — Onda bismo razumjeli, da si izrekao jednu veliku
| liereziju.
i — Dobro; tako je u nas, gdje se jedna riječ ne miješa
s drugom i gdje se riječi izgovaraju kako treba. Ali u ekav-
| štini nije tako.
i — Nego kako ?

— U ekavštini, kad ko reče: ,Bog je svet“, ne može
se znati, da li je izrekao jednu veliku istinu, ili je izustio jednu
veliku hereziju, buduć da u ekavštini riječ svet ne znači samo
| ,santo“ nego i ,il mondo“.

— Dakle, , Dio & santo“, kako se reče ekavski ?

— Reče se kako i mi što rečemo: Bog je svet.

— A herezija ,Dio e il mondo“, kako bi glasila po
ekavsku ?

— Glasila bi: Bog je svet.

— A istina protivna toj hereziji: ,Dio mon & il mondo“,

| kako bi se izrekla ?

— Istina, po ekavsku, izrekla bi se ovako : Bog nije svet.

| — Bene, perfettamente bene !... Niko ne može reći, da

| ekavština nije praktična. Nego vidiš, kad smo na ovome, pada

| nam na pamet, da u Evangjelju Ivanovu ima jedna Isukrstova

| riječ, gdje on govori sam o sebi : Ego sum lux mundi“, Kako
bi se to reklo ekavski ?

| — Reklo bi se; Ja sam svetlost sveta.

E — Ali nije rekao. niti je mislio reći, da je On ,/ux sancta“,

| nego ,lux mundi“ ; svjetlost svijeta, a ne svjetlost sveta.

— Jest, ali što ćete govorit, kad vam je u ekavštini to

ŠI tako. Ja velim, da je bolje i ikavština nego ekavština, jer ikav-

ština, pa reklo se o njoj što god se reklo, uzrokuje ipak manju

| konfuziju u riječima. Splićanin, na. primjer, zna dobro, što je

to. kad reče: svet je:Bog, a što je, kad bi rekao : svit je Bog;

| njemu je umitnik jedno, a umetnik drugo ; što mi rečemo : sako

U uspije“,on će reći ,ako uspi“, ali neće reći ,ako uspe. ie

— Lijepo, ma onda: nam reci, zašto su neki u Splitu

| okrenuli da pišu po sremačku ? š

: — Jer je taka došla moda, kako. što je ovo -sad moda,

MW da žene strigu kose i da idu napola gole, jer govore i one,

| da je to — ,praktično“.

: — O da... praktično! ,Jadna im praktika, a gora

| gramatika“! — V. M.

NARODNA SVIJEST

Pisma iz naroda.

ČILIPI. Odlazak vrijedne učiteljice. Dne 11. o.
mj. dobivši na vlastilu želju premještaj za Mokošicu,
odijelila se je od našeg mjesta čestita nastavnica gca
Ivka Ivanković, nakon što je 13 godina ovdje savjesno
vršila svoju službu. Bila je od sveukupne djece sve-
čano otpraćena, cvijećem obasuta, a suzama pozdrav-
ljena. Općenito ostavlja najljepšu uspomenu i pozitivan,
vidljiv uspjeli, jer je uvijek shvaćala kako treba zadaću
škole i svoje zvanje, pa je djecu ne samo revno i
propisno poučavala, nego ih je — što je mnogo važ-
nije — valjano odgajala i oplemenjivala, tako da su
joj djeca obojega spola i za doba opće dekađence u
ratu i prevratu — kad je gca Ivanković bila privre-
menom nadučiteljicom — zadovoljavala u uspjehu, a
odvajala u redu, zaptu i uglagjenosti, Kroz period
svog učiteljevanja skladovala je uvijek sa svim trima
odgojnim faktorima u mjestu: s učiteljskim silama,
sa župnikom i s roditeljima. Skromna i ponizna nije
se isticala, ali svoj rad nije ipak ograničila na samu
školu, nego je blagom riječju i većma uzornim pona-
šanjem djelovala i vani, u crkvi i društvu. Vjerske
dužnosti vršila je kao prava krstjanka i djeci prednja-
čila. U društvu djevojačkom odlično je djelovala kao
dugogodišnja tajnica; a u hrv. prosvjetnom društvu
»Pučki Dom« višekrat je deklamovanjem i predstav-
ljanjem na dobro upućivala. Može se slobodno istak-
nuti, da pripada broju onih, koji su u pojimanju i
vršenju dužnosti danas: rari nantes in gurgite vasto.
Ovoj i ovakoj, učiteljici hvala, čast i priznanje !

U ime roditelja Đ. K.

 

Iz Jugoslavije.

Politički položaj. Ulazak u vladu RHSS bio je glavni
predmet raspravljanja ovih dana. Ako HRSS ugje u
vladu, onda je jasno, da je vladin položaj ojačan, a
kako kolaju vijesti vodstvo je HRSS voljno da ugje
u vladu. Tu bi odluku imala donijeli velika nedjeljna
skupština HRSS u Zagrebu. Ta je skupština povod
velikom raspravljanju u javnosti. Osobito bijesue pa-
šićevci, koji se prijete krvavim nemirima, pa i umor-
stvima Radića i Davldovića, koji je zadnjih dana pri-
mio više anonimnih prijetećih pisama. Ministar pak
unutrašnjih djela dao je naregjenja za osiguranje mira
i reda u Zagrebu, pošto je proveo neke izmjene u
zagrebačkoj policiji.

Ministar Davidović o centralizmu i ustavu.
Posebni dopisnik peštanskog »Az Esta« razgovarao je
podulje s g. Davidovićem, ministrom  presjednikom.
Na pitanje kakvo je njegovo mišljenje o centralističkoj
organizaciji države, i da li Vidovdanski Ustav nije
prepreka samoupravnom uregjenju, g. Davidović je
odgovorio: ,Centralistička administracija moguća je
samo u državama ujedinjenim već više vijekova, koje
imaju savršeno administrativno ustrojstvo. Pa ipak ni
to ne bi bilo saglasno sa načelima prave demokratije,
koja zahtijeva da, u koliko je to moguće, narod upravlja
sam svojim poslovima. Kod nas je administrativni cen-
tralizam nemoguć za to, što bi se sprečavalo normalno
funkcionisanje državne administracije. Ako je Vidov-
danski Ustav prepreka demokratskoj organizaciji zemlje,
mi ćemo naći tome lijeka, jer ništa nije vječno a naj-
manje ustavi, koji su djelo ljudi i vremena. U svakom
slučaju, nikakva se izmjena Ustava ne može izvršiti
drukčije no zakonskim putem, onako kako je to sa-
mim Ustavom propisano“. :

Orjuna i ministar Petrović. Uslijed vijesti o ras-
pustu Orjune i sličnih društava, posjetili su članovi
glavnog odbora Orjune ministra unutrašnjih djela g.
N. Petrovića, da se obavijeste o tom pitanju. G. Pe-
trović im je odgovorio, da će vlada provesti u djelo
svoju odluku, samo ako se desi, da ma bilo koja na-
cionalistička organizacija u buduće narušava red i mir
i bude sebi prisvajala to pravo da brani državu od
neke uobražene opasnosti.

Ministar pred sudom. Optužnica proti bivšem
ministru Dr. Lazici Markoviću već je dovršena, a kako
se govori, potpisat će je i jedaa dio radikala. U njoj
se iznosi 10 zločina na štetu države, a 10. je baš u
vezi sa kupnjom našega Lokruma.

 

Str. 3.

Radićeva skupština u Zagrebu prošla je bez
ikakvog incidenta, premda po izvještajima to je naj-
mnogobrojnija skupština, koja se je održavala u našoj
državi. Radić je govorio veoma umjereno, naglasio je
potrebu pomaganja Davidovićeve vlade, dapače odlu-
čeno je da hrvatski zastupnici ugju u vladu. Na skup-
štini je govorio izmegju ostalih i demokratski zastup-
nik iz Srbije. pravosl. pop Gjoka Popović Davidovićeve
stranke, komu su pravljene velike ovacije. — U Beo-
gradu je ova skupština učinila dobar dojam kod vlade
i kod Dvora, jer se očito vidi da Radić uzmiče.
Kako se govori Radićeva Stranka dobit će 4 ministar-
stva u vladi i to: socijalne politike, agrara, poljopri-
privrede i zdravlja. A ministri bi imali bili Dr. Maček,
Predavec, te seljaci Jalžabetić i Kovačević.

Četiri važna odgovora. Na skupštini u Megju-
murju. predsjednik HRSS Stjepan Radić odgovorio je
na četiri pitanja i to ova: Može li se Pašić povratiti
na vladu? — Parlamentarnim putem ne može, — Može
li se sporazum izmegju Hrvata i Srba postići mirnim
i parlamentarnim putem ? — Može i mora. — Kako
će se hrvatska uprava poboljšati pod novom vladom ?
— Time, da se vodi iz Zagreba i da se u Zagrebu
prikupi sve što se u Beogradu ne može rješavati va-
ljano ili nikako i da to bude priprema za iskreni i
pošteni i trajan sporazum. — Što treba učiniti sa_inte-
ligencijom, koja se vraća narodu ? — Treba je primiti
sa punim povjerenjem i iskrenošću.

Nikola Pašić nekrunjeni kralj Srbije?
Nikola Pašić prisvojio je sebi čitav miz vladarskih
prava. Sada kuju kolajne s njegovom slikom i natpisom:
Bog čuva Srbiju“. (»Slovenec«)

Kovanje sitnog novca. Pošto je veći dio sitnog
papirnog novca postao neupotrebljiv, to je Ministarstvo
Financija odlučilo, da uskoro pristupi kovanju metalnog
novca od 25 i 50 para i 1 dinara. Jednoj stručnoj
komisiji stavljeno je u zadatak, da prouči metal iz
koga će se novac kovati, na bazi da ne bude skup i
da bude trajan.

Zanimivi brzojav Nastasu Petroviću, ministru
unutrašnjih djela poslaše radikali iz Vojvodine, u komu
mu poručuju: ,Radikali iz Srpskog Elimira, vjerni
staromu i časnomu radikalizmu velikog  Jaše Tomića
i umnoga Stojana Protića, pozdravljaju Vas i mole,
da se postavite na djelo poštene radikalije, koja će
Vam pomoći održati zastavu čistoga radikalizma: u
korist države i u sreću naroda te bratske sloge megju
svim njegovim djelovima“.

Suzbijanje konkubinata priležništva. Naš novi
ministar unutrašnjih djela izdao je ma 15. juna ove
godine na sve podregjene oblasti naredbu, da imaju
strogo progoniti sve konkubinarce, to jest one ljude,
koji žive nevjenčani s tugjim ženama ili žene, koje
žive s tugjim ljudima. To je jedna pametna naredba.
Jer nije pravo, da cijela država i sav narod trpi kaznu
Božju radi onih, koji tako nesmetano vrijegjaju i gaze
zakon Božji i javno poštenje.

 

Diljem svijeta.

Italija doživljuje krizu fašizma. Mussolini je uvi-
dio da se u današnje doba ne da vladati apsolutistički.
Opozicija vodi žestoku borbu, osobito u štampi, za
demokraciju. ltaliju zbog toga čekaju ješ jako burni
časovi. — U općini San Giorgio la Molara (pokr. Be-
neventa) umro je posjednik Angelo Antonio Reve-
ruzzi u dobi od 110 godina. Rogjen je bio 7. XII. 1814.
Pred dva mjeseca još je radio na polju.

Kako je započela konferencija Saveza Naroda ?
Uoči konferencije odslužena je u ženevskoj katedrali
svečana služba Božja, kojoj su prisustvovali svi čla-
novi vijeća Saveza Naroda. Vodio ih je generalni taj-
nik Sir Eric Drummond. U svečanom govoru naglasio
je ženevski biskup Besson, da je moguće postići cilj
pravi i sveopći mir u pravom kršćanskom duhu. Na-
kon mise klicalo je sakupljeno mnoštvo delegata ,ži-
vio mir! Živio savez naroda“ !

Vatikan i Savez Naroda. Prema vijestima strane
štampe izgleda da će i Vatikan imati svoga zastup-
nika kod Saveza Naroda.

Trgovina bijelim robljem. U Gracu će biti otvo-
ren ovih dana kongres za iraženje sredstava protiv
megjunarodne trgovine sa bijelim robljem. Predsjednik
radnog komiteta Ude izjavio je, da je za pola godine,
od oktobra 1919. do juna 1920. nestalo iz velikih nje-
mačkih varoši 3700 žena i djevojaka. Na kougresu će
biti zastupane sve kulturne države, e da se slane na
kraj ovoj strašnoj socijalnoj rak-rani.

 

  
  

U DUBROVNIKU

MO POZ SED

REGISTROVANA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM

za

OBAVLJA svakovrsne bankovne poslove, prima uloške na knjižice i u teku-
ćem računu, te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete.
ESKOMPTIRA mjenice, daje zajmove članovima na mjeniće i u tekuć. računu. —
OBAVLJA  svakovrsne naplate, daje zajmove na hipoteke, zlatne i srebrne
i predmete životne police i t. d., i t. d.

Glavno zastupstvo ,,Providnosti“ za Dubrovnik i Kotor.