DUBROVNIK 4. jula 1922.

Narodna Svijest

 

God. TV.

 

Cijena je istu s sa donatdujem u kuć ili poštom za mjesec dana K 12.

Plativo i utuživo u Dubrovniku —
S Uredništvo i Hg kod Supe. SALA Niske:

aš oportunizam.

Pučkoj stranci se prigovara neki oportunizam. Ti
rigovori dolaze od onih, koji odobravaju poliku ap-
stinencije kako je vodi Hrvatski Blok, Svakome je
obodno odobravati dotično osugjivati političku taktiku
dne stranke, ali je nedopušteno dapače i nepošteno
užiti se pri tom poslu lažima i izvrćanjem činjenica.
edbacuje se prije svega Pučkoj stranci, da ona nije
hrvatska stranka već da radi po komandi Slovenaca i
to napose po komandi Dr. Korošca. Više puta smo
naglasili, da je Hrvatska Pučka Stranka jedna stranka,
q Slovenska Pučka Stranka druga. Hrvatska Pučka
Stranka imade svoje vodstvo, koje odregjuje parla-
mentarnu takliku stranke. Pred nekoliko je dana vod-
stvo stranke imalo svoj sastanak u Zagrebu, kojemu
prisustvovali članovi vodstva Hrvaske Pučke Stranke
kle sami Hrvati i to u većini hrvatski seljaci, Ovi
su jednodušno odobrili načela i taktiku Hrv. P. Stranke
najžešće osudili apstinenciju Hrvatskog Bloka. Oni
bili slobodni tu taktiku i ne odobriti dapače i tra-
i, da se prekinu političke veze sa Slovenskom Puč-
m Strankom. Megjutim to oni nijesu učinili. [ ra-
mljivo je zašto nijesu učinili. Ono što mi tražimo,
že i Slovenci. Jednodušni.smo u tom, da se sruši
mašnja vlada i današnji ustav. Nama kao Hrvatima
može biti samo od koristi što su Slovenci u današ-
njoj borbi na našoj strani, Iz ovoga je svakomu jasno,
da o kakovom komandanju Slovenaca ne može biti go-
vora. — Druga je laž, kojom se neki individui služe
borbi protiv Hrvat. Pučke Stranke, da ona svojom
prisutnošću u parlamentu omogućuje održanje sadaš-
ijeg režima. Svakomu, koji prati politički život i rad
rlamenta, poznata je činjenica, da se je proti izbornom
konu (koji je nedavno izglasan) bila udružila čitava
ozicija. Pučka stranka, zemljoradnici, socijalisti, mu-
mani, narodni socijalisti i republikanci vodili su že-
u opstrukciju tu parlamentu. Kad je ipak došlo
jeme glasanja sve su ove stranke izašle demonstra-
no iz dvorane, a izborni je zakon ipak izglasan.
odsutvu svih ovih stranaka vlada je imala kvorum.
gotovo bi ga bila imala onda, kad bi jedino Pučka
ranka ostavila parlamenat.
Hrvatska Pučka Stranka niti podupire niti cmo-
gućuje sadašnju vladavinu, proti kojoj vodi najoštriju
rbu. Ona tu borbu vodi u parlamentu iz posebnih
ažnih razloga. Za opravdanost njezine taktike go-
rei izvještaji seljaka članova glavnog vodstva stranke.
Megju nekad fanatičnim radićevcima nastupilo je ra-
žočaranje. Uvidješe, da od Radićevih obećanja nema
išta, već naprotiv jači leror vlasti i veći porezi. Stoga
d dobrog dijela to stanje ragja nemarom za politička
anja, jer od Radićeve. politike nevide koristi. Opaža
\i ono, što se i u našim krajevima opaža, da dio
ljaštva prelazi u ekstrem. Neki Radićevi izbornici,
i su g. 1920. glasovali za hrvatsku republiku, sada
pod srpskim barjakom na skupštine vladinih stra-
ka. Zemljoradnička se stranka kod nas doduše još
sugjuje razviti srpski barjak, ali ona raznim obe-
ma uspijeva privući dio dalmatinskih Hrvata u
tipski politički tabor. Ti seljaci postaju apatični za

 

 

  

 

 

 

 

 

  

  

 

 

 

 

 

  

 

 
  
 

 

 

 

  
  
   
   
 
 
 
  
  
 
 
  

 

ravnopravnost. Pa i jasno je, da hrvatski seljak
ože imati povjerenja u politiku, koja računa sa
a izvan njegovog dohvata. Samo ga kratko vri-
e može zadovoljiti obmama o pomoći sa strane
irdinga ili od , pisamca“ Lloyd Georgeova sekretera.
idu u iznenadne preokrete počinje seljaštvo da gubi.
a pokazivati dnevno pa i nekih manjih uspjeha,
) marod neće da počne gubiti nadu u bolju buduć«
Zato je po ebna borba u parlamentu. Vidimo

 

  
 
    
  

osti i p čir
alnost jeuospogaski život. _Najjaču ite

  

 

litičku borbu, što je Hrvati vode u ovoj državi za'

5 E e se. vodi a.

Izlazi “svakog utornika.

Pojedini broj 4 Kr.
jam i ovogodišnji je zagrebački Zbor pokazao je vladi
i njezinim strankama, da smo uza sav njihov nemar
i progone mi gospodarski jaki.

Vladina gospodarska politika tišti i sve »pre-
čane« pa i one, koji nijesu Hrvati i Slovenci, | megju
srpskim privrednicima u Bosni i Vojvodini prodire u-
vjerenje, da ih centralizam upropašćuje. I ako je čo-
korilovština tu još dosta jaka, ipak nije toliko, da bi
mogla prigušiti glasove, koji vape za samoobranom
u formi pokrajinskih autonomija. Od njih možemo
očekivati pomoć u svojim težnjama.

Sadanji je režim u Beogradu otvorio žvalo,
koje proždire miljarđe hrvatskog i slovenskog novca.
Ono prijeti da uništi našu privredu. Uza takvo stanje
većina se hrvatskih zastupnika ipak ograničava na to,
da izdava blijede rezolucije i neuspjele memorandume,
Najveća bi nesreća za Hrvate bila, kad bi narod ustao
sam na svoju obranu. A drugoga ventila nema osim
parlamenta. Tu bi glas Hrvata jače odjeknuo i imao
najvećeg uticaja na zemlju i ma tugjinu. Ali Radić nije
to niti pokušao. Zato nosi i on veliki dio odgovor-
nosti za sadašnji položaj Hrvata u ovoj državi.
Politika, koju vodi Hrvatska Pučka Stranka, nije poli-
tika oportunizma, nego politika aktivne političke bor-
benosti. Ona je najmanje oportunistička, jer ne oče-
kuje spas od konferencije i memoranduma, nego od
aktivnih snaga hrvatskoga naroda.

 

Vrhovno vijeće Hrvatske pučke stranke.

U prisutnosti delegata iz Hrvatske i Slavonije,
Dalmacije, Bosne i Hercegovine i narodnih zastupnika
HPS raspravijelo je dana 25. lipnja 1922. Vrhovao
Vijeće Hrvatske pučke stranke o općem političkom i
gospodarskom položaju.

Nakon iscrpive rasprave koanstatirana je potpuna
saglasnost Vijeća u svim pitanjima i odobrena dosa-
dašnja taktika Hrvatske pučke stranke sa željom i za-
htjevom, da se povede u parlamentu još energičnija
i nesmiljenija borba protiv sadašnjega režima, koji je
sa svojom nasilnom centralističkom i hegemonističkom
politikom podrovao temelje narodnog jedlnstva i prema
tomu državne temelje Jugoslavije.

Vrhovno vodstvo HPS vidi jedini izlaz iz sadaš-
njega teškoga političkog položaja u što skorijoj revi-
ziji ustava na osnovu zakonodavnih autonomnih po-
krajina i u potpunom preokretu u unutarnjoj upravi.
Najodriješilije prosvjednje protiv toga, što sadašnji
režim hoće da održi svoju vlast pomoću neodgovornih
organizacija. koje se okupljaju oko »Narodne Obrane«
i koje imadu za zadaću da potporom državnih organa
nasilnim načinom smetaju slobodno-političko i kul-
turno mišljenje i djelovanje te izazivaju gragjanski rat.
: Vrhovno Vijeće HPS poziva svoje zastupnike, da
najoštrije ustanu protiv sadašnje vladine gospodarske

politike, a napose da se najodrješitije bore protiv

najnovijega državnoga zajma, koji će za dugo vre-
mena čitavu našu narodnu privredu predati u ruke
stranim kapitalistima i koji će sadašnji sistem nasto-
jati upotrijebiti za provogjenje svoje dosadašnje apso-
lutističke . politike; protiv izvodenja agrarne reforme,
koja jasno pokazuje tendencu, da se pomoću. koloni-
zacije oslabi hrvatski elemenat; protiv uredbe minis-
tarstva šuma i ruda prema kojoj uprava šuma imov-
nih općina prelazi u državne ruke i koja nosi na sebi
karakter nečuvenoga nasilja sa strane sadašnjega si-
stema; protiv toga što vlada dosada nije gotovo ništa
učinila da spasi Dalmaciju od gladi, a za nepotrebne
stvari troši stotine milijuna; protiv progona tisuća
radnika po kapitalističkim poduzećima i protiv izvanje
vladine politike, koja je kod posljednjih pregovora
nakanila dati Italiji koncesije, koje vrijegjaju naš državni
i narodni suverenitet.

Zakon o ribolovu.

Gotov je nov zakonski projekat o ribolovu. On
predvigja, da ribolovom upravlja naročita generalna
direkcija za ribarstvo, čija se nadležnost prostire i na

 

oi zahvale ci priopćena po “posebnom cijeniku.
e urednik
Tisak Dubrovačke

 

== — Odgovora:
Narodne  Svijesti. —
Rukopisi se ne vraćaju

A. FI&. — Vlasništvo  Odhora

Hrvatske Tiskare. —-

slatke i na morske vode. Zakon predvigja velike dr-
žavne prihode od ribarstva. Direkcija se dijeli na dva
odsjeka, koji će imati u svima ribom bogatim kraje-
vima svoje osoblje, od kojih se naročito ističu biolozi
za umnožavanje riba. Pod ribolovno pravo potpadaju
pored ribe jos i žabe, kornjače, rakovi i školjke. Fe-
udalno pravo ribolova ukida se. Država sebi zadržava
isključivo pravo ribolova na Ohridskom, Prespanskom,
Dojranskom, Skadarskom, Plitvičkom, Bohinjskom i
Bledskom jezeru i rijekama Dunavu, Savi, Tisi, Ta-
mišu, Begeju, Dravi, Drini, Moravi, Vardaru, Drimu,
Bojani, Bosni, Vrbasu, Uni, Neretvi i Muti kao i u
rukavima i kanalima. Ostali ribolovni prihod pripada
općinama. Ustanovljava se sudski katastar ribolovnog
prava. Eksploatacija vrši se neposredno ili preko za-
kupca. Zakup će se davati ili licitacijom ili kupovinom
ribarske karte. Povlašćen položaj dobivaju ribarske
zajednice, koje pored eksploatacije moraju vršiti i go-
jenje riba. Ribari imaju pravo službenosti svima pu-
tevima pored obale. Zabranjena je eksploatacija vo-
dene snage i ono vršenje ribolova, koje bi išlo na
štetu pravilnog razvitka ribe. Kazne idu do 3600 di-
nara ili mjesec dana zatvora. Izriče ih sud i policija.
Apelat se šalje na generalnu direkciju. Država pomaže
vještačko podizanje ribolova. Za vještačke ribnjake iz-
daje koncesiju ministar polioprivrede.

Na moru do pete pomorske milje od hrida ili
otoka imaju isključivo prava državljani i to zavičajnici
odnosnih općina. Ribari ne smiju jedan drugomu sme-
tati. Sukobe rješava pomorska uprava. Za lovljenje
tunjeva daju se koncesije samo ribarskim zadrugama.
Taksa za ribolov je obrtni porez na lov. Zabranjen je
ribolov u blizini telegrafskih kablova. Za prestupe na
moru kazne idu do 10,000 dinara ili godina dana
zatvota. Sude u tri stepena ove vlasti: lučki uredi,
pomorska uprava, ministarstvo poljoprivrede. O una-
pregjenju ribarstva vodi računa naročiti ribarski sa-
vjetodavni odbor, a iz sredstava novoga fonda za ri-
barstvo, u koga se unose svi današnji ribarski fondovi

.i dio državnih prihoda od ribolova.

 

Kulturne vijesti;

Sveti Otac Merežkovskomu. Ruski pisac Merež-
kovski upravio je bio otvoreni list sv. Ocu Papi Piju
XI. kao prosvjed protiv pakta, što ga je tobože sklopila sv.
Stolica sa boljševičkom vladom. Sada je državni tajnik
kardinal Gasparri odgovorio Mereškovskomu, da Apo-
stolska Stolica motri sa bolom duševnu bijedu; u koju
su natjerani vjernici istočne crkve, pak želi i na njih
proširiti moralnu: zaštitu. Ona je.odlučna protivnica
svake tiranije i vjerskoga progona. Smatra, da je duž-
nost svih vlada, da zajamče slobodu savjesti u Rusiji.
Pregovori sv. Stolice sa sovjetskom vladom kretali su
se jedino u tom pravcu, da se osigura svim kršćani-
ma u Rusiji potpuna sloboda.

Masaryk o uregjenju vjerskog pitanja u Češkoj.
Predsjednik čehoslovačke republike Masarik je izjavio
delegaciji američkih čeških i slovačkih katolika, da se
glede ovog prevažnog pitanja opaža neko zbliženje i
da prevladava pomirljivo stanovište. Francuska revo-
lucija, koja je za posljedicu imala rastavu, morala bi
svima biti ozbiljnom opomenom, jer se danas fran-
cuski narod vraća natrag k Kristu. Češka će u Ovom
pitanju slijediti Ameriku i izvšit će pitsburški sporazum.

Kako češka vlada kani urediti pitanje obuke
vjeronauka. Češki zakonski nacrt za reformu školstva
navagja u $ 3. norme za vjeronank na ovaj način:
Za poučavanje i nadzor nad poučavanjem staraju se
crkvene vlasti; država ima pravo: crkvenog nadzora |

'Pouka u vjerskim istinama i u moralci vrši se po 2

sata sedmično u svim razredima. Roditelji djece dužni
su javiti, da li žele, da im se djeca poučavaju u vje-
ronauku ili u-laičkoj moralci. Pribičević neka se barem
ugleda u naprednu Češku, koja pitanje obuke o vjeri
riješava daleko bolje nego li on!

Liga za čovječja prava. U Berlinu se je vršilo

u zadnje vrijeme zborovanje irancuske i njemačke lige