Br. 25. DUBROVNIK 21. juna 1921. God. le
pei s li NI s 2 IEEE NA ČEA ČA
Cijena je listu sa donašanjem u i ili O za mjesec dana K 8. Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena ;po posebnom cijeniku. — Odgovorni
—— Plativo i utuživo u Dubrovniku ME OS urednik A. Fle. — Vlasništvo Odbora Narodne  Svijesti, —

Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat, Tiskare. Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se mne vraćaju

 

Izjava Jugoslavenskog kluba.

Na 14. o. mj. raspravljao je Jugoslavenski klub
o političkom položaju i u 6 sati popodne zaključio je
da se ma ustavotvornu: skupštinu upravi ova izjava:

Gospodine predsjeduiče !

Potpisano predsjedništvo Jugoslavenskog kluba
časti se, da Vam preda slijedeću izjavu za ustavotvor-
mu skupštinu.

Jugoslovenski klub kao parlamentarni predstav-
nik Hrvatske Pučke stranke, Slovenske pučke stranke
i Bunjevačko-šokačke stranke zastupa u svojem drža-
vopravnom programu načelo, da se putem ustava u
ovoj ustavotvornoj skupštini ima organizirati jedna
nacionalna, jedinstvena, na demokratskom temelju. iz-
ragjena ustavno-parlamentarna država Slovenaca, Hr-
vata i Srba. Kako se unutrnja organizacija ove države
s istaknutim atribucijama u sporazumu plemenskih ve-
čina svih triju plemena može da provede, predložio je
Jugoslavenski klab u nacrtu svoga odvojenoga mišlje-
nja o ustavu, koji je priložen nacrtu ustavnoga od-
bora. Najglavnije je načelo ovoga nacrta Jugoslaven-
skoga kluba uz uredbe, koje imaju zajamčiti socijalnu
pravdu, autonomistički princip, koji se ima provesti
putem _ delegiranoga zakonodavstva u pokrajinama
s granicama, kako ih je naše narodno ujedinjenje za-
ieklo, dočim je princip jedinstva nacionalne države
sačuvan u jednoj državnoj suverenoj zakonodavnoj
vlasti i jednoj državnoj centralnoj vla di.

Vladina većina nije do danas uvažila naše sta-
movište, nego je u poslovniku za ustavotvornu skup-
štinu radi konačnog prihvata ustava u cjelini ustano-
vila. natpolovičau većinu od. ukupnog broja poslanika.
Tim fe omogućila donašanje ustava pomoću plemen-
ske majorizacije, f. j, proti plemenske većine Hrvata
i plemenske većine Slovenaca.

Pošto smo duboko uvjereni, da centralističko u-
regjenje naše države prema vladinom nacrtu ustava,
ne samo ne učvršćuje, nego i potkopava i ruši naše
marodno i državno jedinstvo, toga radi smo držali,
da će vladina većina kroz vrijeme, dok ovo pitanje kod
odjeljka osmoga dogje u specijalnoj debati u pretres,
tražiti dodirne tačke sa našim stanovištem i sa ple-
menskim sporazumom riješiti ovaj najosjetljiviji pro-
blem naše unutarnje državne organizacije.

Premda je vlada već imala dosta vremena dc
danas za ovaj posao, ipak ona nije u tom pravcu ništa
učinila, nego je pretres osmoga odjeljka ustava pre-
mjestila na konac specijalne debate, da nas, Jugosla-
wenski klub, kao najveću državotvornu opoziciju, zadrži
do kraja specijalne debate bez ikakvog ozbiljna po-
kušaja, da bi se makar u dvanajstom času postigao
sporazum.

Pošto je dakle izvan svake dvojbe, da će ustav
biti primljen samo od jednoga dijela našega naroda,
pri ćem bi naša daljna opozicija izgubila svoje stvar-
no obilježje :

zato predstavnici Jugoslavenskoga kluba kao is-
kreni prijatelji državnog i narodnog jedinstva ovim
protestuju protiv ovakvoga donošenja ustava, te otkla-
njaju od sebe svu odgovornost za zle posljedice, što
će iz toga za narodno i državno jedinstvo neminovno
nastupiti i u znak protesta, za vrijeme, dok još traje
specijalni pretres i konačno glasanje e ustavnom na-.
crtu, napuštaju ustavotvornu skupštinu. Poslanici Ju-

 

,goslavenskoga kluba kao predstavnici stranaka, koje

su se borile za stvaranje ove države slobodnom voljom
svih iriju plemena, /ne će prestati da se i dolje za nju
bore, dok ne dobije ustav, koji će zadovoljiti sva iri
plemena u političkom, socijalnom, ekonomskom i
kulturnom pogledu. si

U Beogradu, 14. jula 1921.

Predsjedništvo
Jugoslavenskog kluba.

MOO procesija —
ostatak austrijanštine ? !
Molim to slavno uredništvo, da bi uvrstilo u
»Nar., Svijest« ovaj prilog kao dopunjak članku o istom
predmetu, koji je izašao u zadnjem br. Vašeg lista. ;
Mjesni srpsko-radikalni list »Narod«, u svojoj

neozbiljnoj i bjesomučnog kampanji protiv katolika.

ovoga grada i okolice dopro je dotle, da se usudio
napasti i ovogodišnju tijelovsku kat. procesiju i pri-
sustvovanje državnih vlasti istoj, jer da to , potsjeća
na zlokobnu vlađaviuu kuće Habsburgovaca“; da su
to ostaci austiiijanštine, kojoj treba brisati svaki trag,
pa i sudjelovanje državnih vlasti tijelovskoj procesiji,
jer je to bilo za vrijeme Austrije itd. — Na ovakove
bedastoće, koje ni djeca ne bi izvalila, zaslužuje li se
osvrtati? No da osobito dubiovački katolici i ostala
nepristrana publika uvidi bolje, kakav je to vrhunac
zlobe ili neznanja, kad se ivrdi, da je tijelovski ophod
i sudjelovanje vlasti istom , ostatak austrijasištine“, iz-
nosim samo par dokumenata iz povijesti našega grada,
pred kojima će bljesnuti u svoj svojoj golotinji pod-
losi nadutih mudrijaša i šovena.

Tijelovska procesija bila je, kod starih Dubrov-
čana već u XV. v. uobičajena. Iz toga doba spominje
se ovaj dogagjaj: 23. aprila g. 1421. nemila kužna
bolest pustošila je po gradu i okolici. U pučanstvu
je nastala strahovita: panika, a zlainevolje na pretek.
Nego na ll. juna g. 1422., uprav na tijelovski blag-
dan, ona užasna zaraza najednom iznenada iščeznu.
Ovaj znameniti slučaj dade poticaja dubr. Senatu, da
u Vel. Vijeću izdade naredbu, kojom se odregjuj e, da
se u buduće što sjajnije obavlja procesija. na Tij lovo.
U toj se naredbi potanko spominje, tko sve ima. pri-
sustvovati tij. procesiji, a megju ostalim i svi članovi
Vel. Vijeća, kako to spominje Filip de Diversis de
Quartigianis u svom djelu Situs Aedificiorim Politiae
et laudabilium consuetudinum inclytae civitatis Ra-
gusii. * Osim toga knez i vijeće pozivali su na pro-
cesiju t. z. salariate (doktore iz Italije), te strane tr-
govce, za koje dižahu, da su dostojni te časti. Dr-
žavnim činovnicima (salariatis) i strancima Senat je
davao svijeće iz javnog erara, dok ih plemići kupo-
vahu na svoj trošak. Oni, koji su bili dužni prisustvo-
vali, a ilijesu bilo s kojeg neopravdanog razloga pri-
sustvovali, potpadali su pod kaznu plaćanja novčane
globe. — Ove su se naredbe Dubrovčani vjerno držali i
javno iskazivali počast na ophodu Spasitelju u Euharistiji,
kako to izbija iz spomenutog diela. Gore rečeni pisac
opisujući tu procesiju i sudjelovanje mnoštva naroda
pri njoj, zaključuje: ,Svi oni, koji saučešćuju (proce-
siji), mnogo puta padaju ma koljena, prigiblju glave
i klanjaju se Presv. Tijelu Gospodajem. — Ne ustru-
čavam se kazati, da je ovo . zejpobožnija i najljepša
svečanost, što Dubrovčani u svojoj pobožnosti svet-
kuju; a i pravedno je i dostojno radi mazočnosti na-
šeg slavnog Spasitelja, koji je svečanost svih sveča-
nosti i Svetac mad svetima“ (sr. spom. dj. str. 100).

Iza ovih golih fakata iz slare povijesti našega
grada, kojima su jednim mahom oborene tlapnje i
neistine nekih umišljenih — ,lstina“ te kojekakvih do-
seljenih dogona: kojim imenom da se okrsti njihova
drska smjelost u napadaju na katoličke vjerske osje-
ćaje starih i novih Dubrovčana ? Iz ovoga je svakomu
potpuno jasno, kakva je to budalaština tvrditi, da je
tijelovska procesija s učestvovanjem državnih vlasti —
ostatak austrijanštine !

Nego mi ispričavamo gospodu oko »Naroda«, da

   

“je omakva njihova pisanija potekla iz prevelike revno-

sti za provogjenjem nar. jedinstva !:Zato ne bi bilo ni-
kakvo čudo, da oni, koji su ovako gorljivi u trijeblje-
nju ,austrijanštine“ jedan dan odu ma ,Boninovo“ i
strmoglave se u morte — jer i njihovo rogjenje i udi-
sanje kužnog Ek zraka datira iz vremena
Habsburgovaca . . Dubrovački ketelik.

A € ebjeločanio V. Šrunelii, Zara 1882. — Polanji_opis
ME Žikor Viridis, gl NT, koju Vijeću Umoljenih“
(Cons. Rogatoram) — u arlivu dubrovačke republike.

 

Narodna Prosvjeta“

(zadruga s ograničenim jamstvom u Zagrebu).

Zadruga >»MNarodna Prosvjeta« konstituirala se
9. rujna 1919. u Zagrebu, da se bavi tiskar-
skim i nakladnim poslovima. Do sada je zadruga
izdala par zabavnih i nekoliko znanstvenih knjiga u
svojoj nakladi, te će za kratko vrijeme opet izaći
jedna znanstvena, socijalna knjiga. Zadruga je naime
lani u lipnju kupila u Požegi tiskara i knjižaru.
Posao u Požegi i Zagrebu donijeli su zadruzi u pro-
šloj godini primjerenu dobit.

Mogjutim zadruga nikako ne bi mogla potpuno
postići svoje svrhe, ako bi se zadovoljila samo s tis-
karom izvan Zagreba. Zato je kupljena mova tiskara,
koja će se otvoriti u Zagrebu na Akađemičkom trgu
koncem lipnja o. g.

Tiskara će raditi sa dva stroja za slaganje; za
otiskivanje će osim jednog starijeg sustava rabiti dva
najmodernija stroja. Jedan je od njih n. pr. »Winds-
braut«, kakav do sada nije nitko u Jugoslaviji imao;
cn osim drugih prednosti umeće sam papir i slaže
već tiskane arke, a izragjuje na sat i 2500 primjeraka.
Drugi je »Phoenix« sposoban da u bojama izvagja
najljepše slike.

Nabava svih tih strojeva i novih modernih slova
stajala je oko 2/2 milijuna kruna. Uza to trebat će
zadruga još barem pola milijuna kruna prometne gla-
vnice, da mogne dobro i korisno raditi. I adatapcija
prostora za tiskaru stajat će dosta movca. Stoga je
ravnateljstvo odlučilo, da opet otvori potpisivanje
zadružnih djelova, koje je prošle godine bilo zaklju-
čeno, jer je za dotadašnji rad bila dovoljna već onda
potpisana glavnica. |

Novo potpisivanje otvoreno je sa 1. svibnja
ove god. i irajat će dok se ne potpiše ono pola mili-
juna ili inače bude ravnateljstvo smatralo potrebnim.
Svakako uz ove uvjete ne će trajati dulie nego do
konca ove godine.

Nominalna je vrijednost jednoga zadružnog dijela
90 K, ali je unutrašnja vrijednost porasla iza povolj-
noga poslovanja prošle godine, te se svim onim, koji
su do sada bili članovi zadruge otvara supskripcija
na onoliko novih dijelova, koliko je imao starih za-
družnih dijelova uz veću nutarnju vrijednost sa kama-
tima od 1. siječnja do dana upisa, jer će zadrugari
participirati već na dobiti od 1. siječnja o. g., a uplat-
nice će biti provigjene sa kuponima za poslovnu
godinu 1921.

Za one koji sada po prvi put pristupaju zadruzi,
kao i za dojakošnje zadrugare za višak novih udjela
preko starih, cijena je još nešto viša, jer novi zadružni
dijelovi postaju sudionici već prije narasle imovine i
dobitka na cijelu poslovnu godinu 1921.

Ugplatiti se ima odmah cijeli iznos za naručene
dijelove

Cijene udjela. Dosadašnji zadrugari plaćaju za
svaki dio K 55. — sa vrijednošću na 1. siječnja 1921.
i k tomu kamate za svaki mjesec 30 h i k fomu upi-
sme iroškove. Ali svaki dosadašnji zadrugar može uz
ovu pogodovnu cijenu da kupi samo onoliko novih
dijelova, koliko je imao starih; ako ih želi više. to
za onaj višak preko broja starih ima da plati kao i novi.

Novi zadrugari plaćaju za svaki dio K 60.— ša
vrijednošću na 1. siječnja 1921. i k iomu mjesečne
kamate po K 1. — i k iomu upisne troškove.

Upisni čroškovi razni su prema broju upisanih
udjela, ie su prema većem broju udjela i iroškovi
upisa razmjerno manji. Troškovi su i za stare i nove
zadrugare isti i io:

za 1 udio K 10.— |

za 2—4 udjela po K_ 6, — za svaki udio

za 5—9 udjela po K_ 3.— za svaki udio

za 10—19 udjela po K_ 2 — za svaki udio

za 20—49 udjela po K_ 1.50 za svaki udio itd.

Udjeli se naručuju bilo poštom (adresa : >Naro-
daa Prosvjela«, Zagreb 1, Pošt. pret. 109.) dilo kod

E