E Sttr2'

završivši ih svetovaclavskim koralom, što ga u pratnji +
muzike ispjeva čitavo mnoštvo na Stadionu. To je bio

neopisivi momenat! — Već je surice počelo zapadati,

kad je to silno mnoštvo ostavljalo Stadion, da se po-

slije večere opet nagje na raznim priredbama. U Na-

rodnom kazalištu se je prikazivala svečana predstava:

Medkov ,Pukovnik Švec“, a u Karlinu kazalištu Va-

rietć izvedena je hrvvtsko-slovenska orlovska akađe-

mija, koja je pobrala opće priznanje.

Drugi dan javnog nastupa subota 6/7. Jutro je
posvećeno megjunarodnim natjecanjima i raznim kon-
gresima, od kojih treba istaknuti lijepo uspjele kon-
grese čehoslovačkih seljaka i čehoslovačkih žena.
Gosti su razgledavali preostale znamenitosti grada. U
8 sati bila je sv. Misa, koju je za hrv. orlove otslužio
presvij. nadbiskup Dr. A. Bauer u hramu sv. Vida na
Hradčanima. Osobiti smo užitak uživali razgledava-
jući interesantni Tehnički muzej i velebni praški Na-
rodni muzej. — Popodne ponovni javni nastup na
Stadionu. Naroda je bilo kao i jučer. Izvedena je lijepa
simbolička vježba ,Tri dobe česke zemlje* od morav-
Ba župa. I ako se je izlio prolom oblaka ipak
se je program potpuno izveo, a baš za najveće kiše
stari borci, tvorci čehosl. orlovstva, izveli su svoje
vježbe neustrašivo ustrajući do konca i time dokazali
svoju izdržljivost i jaku disciplinu. Još treba istaknuti
i krasno uspjele vježbe slovenskih orlica, koje su bile
oduševljeno pozdravljene.

Nedjelja 7/7. — Smotra narodnih nošnja. U
Nedjelju u jutro razvila se je istim praškim ulicama
veličanstvena povorka narodnih nošnja pozdravljana
od gustog špalira gledalaca. Povorku je otvarala brojna
konjica što orlova, što konjanika u narodnoj nošnji.
Zanimive su bile razne skupine, koje su prestavljale
pojedine običaje češkoga i moravskoga seljačkog ži-
vota. Vesela mladež u narodnim nošnjama je u po-
vorci klicala, vriskala: i plesala narodne plesove. Vi-
dila se je i svatovska pratnja, pa slovaški kolač i zna-
čajne čuturice pri svatovima. I narodni kosci i žetelice
sa ukrašenim kosama i srpovima koracali su u povorci.
Uprav vjerna slika šarenila i živahnosti češkog i mo-
ravskog narodnog života. Osobito lijep dojam pro-
izvele i lijepr hrvatske i slovenske narodne nošnje.

Cijela je ie krasna povorka trajala jednu dobru uru.
Po podne pak na Stadionu opei siuo. MUuvŠtvO uarođa

uživalo je razne nastupe narodnih nošnja. Pojedine
skupine izvagiale su razne narodne običaje pri svadbi,
zabavama, pokladama i drugim prigodama igrajuć sve
vrsti narodnih plesova.

Pred večer uputismo se kući, da se veoma za-
dovoljni i radosni s ovog krasnog katoličkog čeho-
slovačkog slavlja, koje će sigurno silno djelovati na
razvoj prilika u Čehoslovačkoj, pripravimo za povra-
tak u domovinu, želeći i njoj nešto slična. Bog živi!

Učesnik.

 

Pisma iz naroda.

SUGJURAGJ na Šipanu. Svečanost Gospe Kar-
melske i blagoslov kipa Karmelilanske Djevice sv.
Tereze od malog Isusa. Ovogodišnja svečanost Gospe
Karmelske, jer spojena sa blagoslovom kipa Karmelske
Djevice sv. Tereze i glavnim uvjetom za postignuće
jubilarnog oprosta (pristup na sv. Sakramente ispovjedi
i pričesti), bila je proslavljena izvanrednim slavljem.
U predvečerje svečanosti, iza izmoljene večernje, divota
je bilo gledati onu i onako ukusno rasvijetljenu kupolu
vrhunca t. zv. Trojice, koja budući vidljiva od sve
okoline (Mljeta, Dola, Majkova, Trstena, Orašca, Kan-
tafiga, Lopuda), najavljivala je istoj sutrašnju veliku
svečanost.

Na dan svečanosti, već ranim jutrom, mnogobrojni
narod koli mjesta toli okolice hrlio je u crkvu, da sluša
sv. mise i pristupi sv. Sakramentima. U deset sati
započela je impozantna procesija sa slikom Gospe
Karmelske, za koju kaže predaja, da je došla na
paklenoj daski, pa odatle i ime župe Pakljena, Iza
procesije mjesni naš župnik, uz pjevanje psalma ,Bla-
goslivljajte“, izvršio je blagoslov novonabavljenog kipa
Karmelske Djevice sv. Tereze, a vIč. Dr. Karlo Lovac,
preko svečane sv. Mise, koja je u trojci slijedila, održi
uprav krasni govor u čast spomenute Karmelske Dje-
vice, Užitak toga govora mogao si jasno čitati na licu
svakoga pojedinca, a dobri će Bog dati da svi budemo
držali pred očima jaki uzor ove nove ugodnice Božje.

Da je ovo slavlje ovako svečano uspjelo, da se
je mabavio kip i uvela tako vruća pobožnost prema
Karmelitanskoj Djevici, - zasluga ide valjanom crkovi-
narstvu, na čelu mu vić, Don Matom Dobud, koji se
svake godine brine, da ova svečanost što sjajnije ispane.
a pod čigovom je upravom naša župa uprav ono što
se reče oživjela. Evala mu, jer umije, zna i hoće.

Župljanin.

, povratio se je iz Australije u svoj rodni kraj u

,NARODNA SVIJEST“

ROŽATO. Svečanost Gospe od Karmena obav- *
ljena je ove godine većim zanosom i oduševljenjem.
Na blagdan u jutro redale su se sv, Mise preko kojih
brojni narod pristupi sv. Sakramentima. Svečanost
uveličaše naši dobri znanci članovi Crkvenog Pjevačkog
Zbora iz Dubrovnika. Svojom poznatom spremom
pjevahu preko svečane sv, Mise, koju je otslužio naš
sumješćanin mp. O. Jozo Matović u trojci te po podne
preko lijepe procesije sa kipom BI. Gospe, kojoj je
sudjelovao mnogobrojni narod i preko blagoslova.
Koliko Misa toliko Marijine pjesme i letanije su krasne
kompozicije moderne crkvene glazbe. Značajni govor
održao je učeni franjevac mp. O. Urban Talija razvi-
jajući temu : Marija — ufanje naše! Za gostoljubivim
franjevačkim stolom nagjoše se na objedu gg. načelnik
Kristović, učitelj Dulčić pjevači iz grada i mnogo dru-
ge birane gospode iz župe, te najugodnije progjoše
vrijeme u veselom raspoloženju što ga izazvaše ukusno
pjevanje pjevača i brojne nazdravice, a osobito one
gospara Aatuna Kalugjerca. Ove smo godine osobiti
užitak uživali u krasnim orguljama, nedavno poprav-
ljenim od g. Vi. Holuba, a na kojima je igrao vrsni
majstor orguljaš mp. O. Jordan Viculin, dominikanac,
tako da je dotjerano pjevanje Crkvenog Zbora uz tako
vrsnu pratnju orgulja ostavilo ma sve prisutne najbolji
utisak. Nek je čast i hvala mp. O. grardijanu Fulge-
riciju Lopižić, O. Franu Čućeviću, župniku i svima,
koji su pripomogli, da je ova mila svečanost ovako
lijepo uspjela! Jedan od prisutnih,

LISAC. Blagošlov temeljnog kamena osnovne
škole. U nedjelju dne 7. srpnja selo Lisac doživjelo
je rijetku svečanost. Tog dana bio je svečani blagoslov
temeljnog kamena zasnovane zgrade za osnovnu školu
u Liscu. Cijelo selo bilo je u svečanom raspoloženju,
izvijali su se barjaci, zvona su slavila, a veselo popi-
jevanje razlagalo se je selom. Jedanaest konjanika:
pošlo je sa razvijenim zastavama u susret odličnim
gostima i kumovima : gg. Matu Svilariću i Matu Guska
koji je na ovoj proslavi: zastupao gg. Dr. Iva i Marka
Ruska. Poslije obavljene sv. mise mjesni je župnik i
predsjednik odbora za gradnju škole Don Spaso Ko-
runić svečano blagoslovio temeljni kamen u prisutnosti
kumova, Stonskog načelnika, školske djece i cijelog
Lisačkog naroda. Postavljen je pod kamen i spis, koji
sadrži godinu, sve pogi&vite crkovne 1 svjetovne po-
glavice i popis svih obitelji u Liscu, kao takogjer i
prisutne zastupatelje vlasti i imena kumova. Pročitana
je lijepa i značajna čestitka braće Dr. Iva i Marka
Ruska i brzojavna čestitka sreskog školskog referenta
g. Janka Ban. Ovom prigodom kumovi st darovali
obilatu svotu kao pripomoć za nastavak započete
gradnje, pa im i ovom prigodom izrazujemo svoju
duboku harnost, g

Naš primorski dobrotvor. Oirag mjesec dana

epi-
kuće g. Mato Svilarić, koji je za punih 49 ođila
obijao bijeli svijet boreći se najprije sa morskim va-
lovima, zatim sa divljim urogjenicima i razbojnicima.
Svladavši sretno sve protivnosti i pogibelji, nakon
višegodišnjeg neumornog i napornog rada i pametne
štednje domogao se je lijepog imetka, te je čestit i
bogat nakon 40 godina otsutnosti došao u svoj rodni
kraj na vigjenje svojoj braći i rodbini, koje je sve u
dobroti svoga srca obilatom pripomoću obradovao. U
svojoj plemenitosti sjetio se je i naših kulturnih po-
treba, te je dao svoju pripomoć za nastavak gradnje
osnovne škole u Liscu u iznosu od 14.000 Dinara, a
za popravak osnovne škole u Čepikućama 7.000 Din.
O svom trošku dao je uljanom bojom obojiti crkvu
sv. Martina u svom rodnom mjestu u Čepikućama i
izvesti sve potrebite popravke, koji će ga stajati preko
10.000 Dinara. Takovom dobrotvoru od srca kličemo,
da ga dobri Bog poživi još mnogo godina čila i zdrava
u svakom blagostanju i u Božjem blagoslovu !

i KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- U
:

ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE

EERTA. MMITERIAAH i MOSTERI

Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu

trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.

HRASTOVI SLAVONSKI
BJE

 

 

 

 

 

 

 

 

Br. 30.

KORČULA. Blagdan Sv. Todora, zaštitnika gra-
da Korčule, slavi se ove godine, kako smo već naja. |
vili, na svečani način. Svečano slavljenje zvona tri put )!
ma dan već 8 dana prije naviješta ovu svečanost. Već ||
je započelo i kićenje grada i predgragja te priprave |
za Morešku kao i za ostale tačke svečanosti, Pripravni li
odbor imao je da svlada razne poteškoće, e da sveča. :
nost što sjajnije ispade. Početak je svečanosti u Ne- |
djelju 28. o. mj. Na 5.s. po p. svečani je blagoslov |
u stolnoj crkvi, pak otvor rake sv. Todora, te svečeve |
moći ostaju na štovanje puku. Pri tomu se dižu bar. |
jaci na plokati pred crkvom uz sviranje glazbe i pu. |
canje mužara. — Istog dana na 8 s. v. rasvjeta grada, |
bacanje vatrometa i koncerat glazbe, a zatim igra Mo. |
reška. — Na dan svečanosti Ponedjeljak 20. o. mj. |
u 6 s. j. glazba obilazi gradom na uranak, mužari |
gruvaju, a u crkvi svako pola sata tihe sv. Mise pred |
svećevim moćima. Na 8 s. j. Odbor dijeli kruh siro. |
masima u općinskom domu. Na 9'/> s. svečana pro. 5
cesija oko građa, sa moćima. Sudjeluju razne crkvene
bratovštine i glazbe, a zatim svečani pontifikal u stol. |
noj crkvi. Na 5 s. po p. svečana večernja sa blagoslo. |
vom a zatim igra fombole. Na 8 s. v. na Strossmaye.
rovoj obali pučka zabava, javna rasvjeta, bacanje vatro- |
meta, koncerat glazbe i venecijanska noć na moru. Za.
najljepše nakićene lagje odregjene su tri nagrade od:
300, 200 i 100 Dinara. Za ovu svečanost očekuje se.
mnoštvo naroda iz bliže i daljnje okolice kao i dola.
zak stranih gosti. Posebni odbor izdao je razne do.
pisnice za ovu prigodu te objelodanio program sve.
čanosti. Svaki se Korčulanin, ma gdje bio, veseli sve.
čanosti svog nebeskog zaštitnika, pak zato za blagdan
sv. Todora u poslu je i staro i mlado i svak nastoji
da za ovu prigodu učini sve što može. |

OREBIĆI. Na 16. ov. mj. u Podgorju na svečani |
način bio je proslavljen blagdan BI. Djevice Karmelske,
Bilo 4 tihe svete mise a u 10 s. pjevana sv. misa,
koju je rekao mp. nadžupnik preč. kanonik Dn Gjuro.
Laneve. Preko sv. mise krasno je pripovijedao mp.
O. Rafo Capurso starješina franjevačkog samostana,
Bilo je dosta svijeta sa bližnjih sela, osobito sa otoka
Korčule: Žrnova, Račišća, Pupnata, Lumbarde i Korčule,
Dao Bog i BI. Djevica da i do godine bude proslavljen
ovaj veliki dan kao i ove godine. . wo d

= Iz okolice NINA. Razne novosti. Pripravljen
akcija proti maslinskoj mušici — obdržanim zborovi-
ma sa strane g. šefa Petra Novaka — ispunila se g
Nožinu i Petrčanima, na 6. o. mj. škropljenjem svih
maslina dotičnom rastopinom. Žaliti je da svjesno i
dosta brojno selo Diklo, nehajnošću naroda, nije pri.
stalo na tu spasonosnu borbu, proti maslinskoj mušici,
Svakako po našim otocima sasvim je lijep izgled u
rod maslina. Ova naša tri primorska sela prikazivaju
dosta slabi rod, uslijed prošle nezapamćene studeni,
snijega i mrazova. Sada je cijena ulja u ovim stranama
Din. 15—18 litra.

Uslijed pasivnosti t. j. nestašice putnika — koji
iz ovih strana putuju u Biograd n/m preko otetog na
Zadra, i to puno jeftinije, prestala nam automobilska
pruga Nin—Biograd, a ostala nam jedina auto—poš.
tarska Nin—Zemunik. — Opažamo, da našoj zlokobnoj

 
  
 
 
 
  
  
 
 
 
  
 
  
   
  
  
  
    
   
  
   
  
  
   
   
  
    
    
   
   
   
    
 
   

pravo umiranje ; plaćenicima naime preskupo življenje,
Eto n. pr. jenjetina po 18—21 Din. kg., govedina 18,
bravetina 15, vino po javnim prodajama po 6, riba
najfinija 9—12, a gdje privaga meso u gomili kostiju,
Opažamo da još u našemu drevnomu Ninu, na:
ravnom središtu cijele kopnene sjeverne Dalmacije ne. |
mamo kotarkoga Suda, nemamo jedne spasonosne |
zadruge, koja bi provigjavala mukotrpnoga seljaka, |
još roba tugjih gavana odnosno na kmetiju jeftinim
kreditom i raznim živežnim i poljskim potrebštinama
nemamo nikakve ustanove, koja bi uz poštenu i umje.
renu cijenu pokupovala od seljaka sve što danas ide
na prodaju u tugji grad, a dandanas mora da se
njima prodava; inače težaku našemu ne bi bilo skoro
opstanka. Žalosno ali istinito. — Opetujemo Zadar
nama znači kuburenje u ekonomskom smislu. a
Zadnji dani Juna i prvi Jula, donijeli nam spa
sonosnih kiša; u dobar čas kukuruzu, koji puno obe.|
ćava: zelju i trsju. Inače ječam nam pobacijo ; o krum-
piru ni spomena, ni o sočivu. I trsje, dosada zdravo
i koje dosta obećava, počelo se je u jagodicama, grožgiu, |
na mjestima sušiti, biće zbog abnormalnoga ljeta ili
pak zbog otrovnih magla. |
Pri koncu opaža se da naša općina sada ener. |
gično i svijesno upravljana ,ni po babi ni po striče.
vima — negli po pravdi Boga velikoga“, počela se.
sasvim dobro oporavljati i ozdravljivati. Bože daj! Ko
načno naš cvatući Split pripravlja se otkriću spomenik:
neumrloga Grgura Ninskoga. A naš drevni Nin?!
Z. 1:66. MI

\