E Sttr2' završivši ih svetovaclavskim koralom, što ga u pratnji + muzike ispjeva čitavo mnoštvo na Stadionu. To je bio neopisivi momenat! — Već je surice počelo zapadati, kad je to silno mnoštvo ostavljalo Stadion, da se po- slije večere opet nagje na raznim priredbama. U Na- rodnom kazalištu se je prikazivala svečana predstava: Medkov ,Pukovnik Švec“, a u Karlinu kazalištu Va- rietć izvedena je hrvvtsko-slovenska orlovska akađe- mija, koja je pobrala opće priznanje. Drugi dan javnog nastupa subota 6/7. Jutro je posvećeno megjunarodnim natjecanjima i raznim kon- gresima, od kojih treba istaknuti lijepo uspjele kon- grese čehoslovačkih seljaka i čehoslovačkih žena. Gosti su razgledavali preostale znamenitosti grada. U 8 sati bila je sv. Misa, koju je za hrv. orlove otslužio presvij. nadbiskup Dr. A. Bauer u hramu sv. Vida na Hradčanima. Osobiti smo užitak uživali razgledava- jući interesantni Tehnički muzej i velebni praški Na- rodni muzej. — Popodne ponovni javni nastup na Stadionu. Naroda je bilo kao i jučer. Izvedena je lijepa simbolička vježba ,Tri dobe česke zemlje* od morav- Ba župa. I ako se je izlio prolom oblaka ipak se je program potpuno izveo, a baš za najveće kiše stari borci, tvorci čehosl. orlovstva, izveli su svoje vježbe neustrašivo ustrajući do konca i time dokazali svoju izdržljivost i jaku disciplinu. Još treba istaknuti i krasno uspjele vježbe slovenskih orlica, koje su bile oduševljeno pozdravljene. Nedjelja 7/7. — Smotra narodnih nošnja. U Nedjelju u jutro razvila se je istim praškim ulicama veličanstvena povorka narodnih nošnja pozdravljana od gustog špalira gledalaca. Povorku je otvarala brojna konjica što orlova, što konjanika u narodnoj nošnji. Zanimive su bile razne skupine, koje su prestavljale pojedine običaje češkoga i moravskoga seljačkog ži- vota. Vesela mladež u narodnim nošnjama je u po- vorci klicala, vriskala: i plesala narodne plesove. Vi- dila se je i svatovska pratnja, pa slovaški kolač i zna- čajne čuturice pri svatovima. I narodni kosci i žetelice sa ukrašenim kosama i srpovima koracali su u povorci. Uprav vjerna slika šarenila i živahnosti češkog i mo- ravskog narodnog života. Osobito lijep dojam pro- izvele i lijepr hrvatske i slovenske narodne nošnje. Cijela je ie krasna povorka trajala jednu dobru uru. Po podne pak na Stadionu opei siuo. MUuvŠtvO uarođa uživalo je razne nastupe narodnih nošnja. Pojedine skupine izvagiale su razne narodne običaje pri svadbi, zabavama, pokladama i drugim prigodama igrajuć sve vrsti narodnih plesova. Pred večer uputismo se kući, da se veoma za- dovoljni i radosni s ovog krasnog katoličkog čeho- slovačkog slavlja, koje će sigurno silno djelovati na razvoj prilika u Čehoslovačkoj, pripravimo za povra- tak u domovinu, želeći i njoj nešto slična. Bog živi! Učesnik. Pisma iz naroda. SUGJURAGJ na Šipanu. Svečanost Gospe Kar- melske i blagoslov kipa Karmelilanske Djevice sv. Tereze od malog Isusa. Ovogodišnja svečanost Gospe Karmelske, jer spojena sa blagoslovom kipa Karmelske Djevice sv. Tereze i glavnim uvjetom za postignuće jubilarnog oprosta (pristup na sv. Sakramente ispovjedi i pričesti), bila je proslavljena izvanrednim slavljem. U predvečerje svečanosti, iza izmoljene večernje, divota je bilo gledati onu i onako ukusno rasvijetljenu kupolu vrhunca t. zv. Trojice, koja budući vidljiva od sve okoline (Mljeta, Dola, Majkova, Trstena, Orašca, Kan- tafiga, Lopuda), najavljivala je istoj sutrašnju veliku svečanost. Na dan svečanosti, već ranim jutrom, mnogobrojni narod koli mjesta toli okolice hrlio je u crkvu, da sluša sv. mise i pristupi sv. Sakramentima. U deset sati započela je impozantna procesija sa slikom Gospe Karmelske, za koju kaže predaja, da je došla na paklenoj daski, pa odatle i ime župe Pakljena, Iza procesije mjesni naš župnik, uz pjevanje psalma ,Bla- goslivljajte“, izvršio je blagoslov novonabavljenog kipa Karmelske Djevice sv. Tereze, a vIč. Dr. Karlo Lovac, preko svečane sv. Mise, koja je u trojci slijedila, održi uprav krasni govor u čast spomenute Karmelske Dje- vice, Užitak toga govora mogao si jasno čitati na licu svakoga pojedinca, a dobri će Bog dati da svi budemo držali pred očima jaki uzor ove nove ugodnice Božje. Da je ovo slavlje ovako svečano uspjelo, da se je mabavio kip i uvela tako vruća pobožnost prema Karmelitanskoj Djevici, - zasluga ide valjanom crkovi- narstvu, na čelu mu vić, Don Matom Dobud, koji se svake godine brine, da ova svečanost što sjajnije ispane. a pod čigovom je upravom naša župa uprav ono što se reče oživjela. Evala mu, jer umije, zna i hoće. Župljanin. , povratio se je iz Australije u svoj rodni kraj u ,NARODNA SVIJEST“ ROŽATO. Svečanost Gospe od Karmena obav- * ljena je ove godine većim zanosom i oduševljenjem. Na blagdan u jutro redale su se sv, Mise preko kojih brojni narod pristupi sv. Sakramentima. Svečanost uveličaše naši dobri znanci članovi Crkvenog Pjevačkog Zbora iz Dubrovnika. Svojom poznatom spremom pjevahu preko svečane sv, Mise, koju je otslužio naš sumješćanin mp. O. Jozo Matović u trojci te po podne preko lijepe procesije sa kipom BI. Gospe, kojoj je sudjelovao mnogobrojni narod i preko blagoslova. Koliko Misa toliko Marijine pjesme i letanije su krasne kompozicije moderne crkvene glazbe. Značajni govor održao je učeni franjevac mp. O. Urban Talija razvi- jajući temu : Marija — ufanje naše! Za gostoljubivim franjevačkim stolom nagjoše se na objedu gg. načelnik Kristović, učitelj Dulčić pjevači iz grada i mnogo dru- ge birane gospode iz župe, te najugodnije progjoše vrijeme u veselom raspoloženju što ga izazvaše ukusno pjevanje pjevača i brojne nazdravice, a osobito one gospara Aatuna Kalugjerca. Ove smo godine osobiti užitak uživali u krasnim orguljama, nedavno poprav- ljenim od g. Vi. Holuba, a na kojima je igrao vrsni majstor orguljaš mp. O. Jordan Viculin, dominikanac, tako da je dotjerano pjevanje Crkvenog Zbora uz tako vrsnu pratnju orgulja ostavilo ma sve prisutne najbolji utisak. Nek je čast i hvala mp. O. grardijanu Fulge- riciju Lopižić, O. Franu Čućeviću, župniku i svima, koji su pripomogli, da je ova mila svečanost ovako lijepo uspjela! Jedan od prisutnih, LISAC. Blagošlov temeljnog kamena osnovne škole. U nedjelju dne 7. srpnja selo Lisac doživjelo je rijetku svečanost. Tog dana bio je svečani blagoslov temeljnog kamena zasnovane zgrade za osnovnu školu u Liscu. Cijelo selo bilo je u svečanom raspoloženju, izvijali su se barjaci, zvona su slavila, a veselo popi- jevanje razlagalo se je selom. Jedanaest konjanika: pošlo je sa razvijenim zastavama u susret odličnim gostima i kumovima : gg. Matu Svilariću i Matu Guska koji je na ovoj proslavi: zastupao gg. Dr. Iva i Marka Ruska. Poslije obavljene sv. mise mjesni je župnik i predsjednik odbora za gradnju škole Don Spaso Ko- runić svečano blagoslovio temeljni kamen u prisutnosti kumova, Stonskog načelnika, školske djece i cijelog Lisačkog naroda. Postavljen je pod kamen i spis, koji sadrži godinu, sve pogi&vite crkovne 1 svjetovne po- glavice i popis svih obitelji u Liscu, kao takogjer i prisutne zastupatelje vlasti i imena kumova. Pročitana je lijepa i značajna čestitka braće Dr. Iva i Marka Ruska i brzojavna čestitka sreskog školskog referenta g. Janka Ban. Ovom prigodom kumovi st darovali obilatu svotu kao pripomoć za nastavak započete gradnje, pa im i ovom prigodom izrazujemo svoju duboku harnost, g Naš primorski dobrotvor. Oirag mjesec dana epi- kuće g. Mato Svilarić, koji je za punih 49 ođila obijao bijeli svijet boreći se najprije sa morskim va- lovima, zatim sa divljim urogjenicima i razbojnicima. Svladavši sretno sve protivnosti i pogibelji, nakon višegodišnjeg neumornog i napornog rada i pametne štednje domogao se je lijepog imetka, te je čestit i bogat nakon 40 godina otsutnosti došao u svoj rodni kraj na vigjenje svojoj braći i rodbini, koje je sve u dobroti svoga srca obilatom pripomoću obradovao. U svojoj plemenitosti sjetio se je i naših kulturnih po- treba, te je dao svoju pripomoć za nastavak gradnje osnovne škole u Liscu u iznosu od 14.000 Dinara, a za popravak osnovne škole u Čepikućama 7.000 Din. O svom trošku dao je uljanom bojom obojiti crkvu sv. Martina u svom rodnom mjestu u Čepikućama i izvesti sve potrebite popravke, koji će ga stajati preko 10.000 Dinara. Takovom dobrotvoru od srca kličemo, da ga dobri Bog poživi još mnogo godina čila i zdrava u svakom blagostanju i u Božjem blagoslovu ! i KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- U : ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE EERTA. MMITERIAAH i MOSTERI Gramofoni, ploče, Radio Aparati i djelovi na otplatu trgovina gvožđem, tehničkim i elektro- tehničkim materijalom. HRASTOVI SLAVONSKI BJE Br. 30. KORČULA. Blagdan Sv. Todora, zaštitnika gra- da Korčule, slavi se ove godine, kako smo već naja. | vili, na svečani način. Svečano slavljenje zvona tri put )! ma dan već 8 dana prije naviješta ovu svečanost. Već || je započelo i kićenje grada i predgragja te priprave | za Morešku kao i za ostale tačke svečanosti, Pripravni li odbor imao je da svlada razne poteškoće, e da sveča. : nost što sjajnije ispade. Početak je svečanosti u Ne- | djelju 28. o. mj. Na 5.s. po p. svečani je blagoslov | u stolnoj crkvi, pak otvor rake sv. Todora, te svečeve | moći ostaju na štovanje puku. Pri tomu se dižu bar. | jaci na plokati pred crkvom uz sviranje glazbe i pu. | canje mužara. — Istog dana na 8 s. v. rasvjeta grada, | bacanje vatrometa i koncerat glazbe, a zatim igra Mo. | reška. — Na dan svečanosti Ponedjeljak 20. o. mj. | u 6 s. j. glazba obilazi gradom na uranak, mužari | gruvaju, a u crkvi svako pola sata tihe sv. Mise pred | svećevim moćima. Na 8 s. j. Odbor dijeli kruh siro. | masima u općinskom domu. Na 9'/> s. svečana pro. 5 cesija oko građa, sa moćima. Sudjeluju razne crkvene bratovštine i glazbe, a zatim svečani pontifikal u stol. | noj crkvi. Na 5 s. po p. svečana večernja sa blagoslo. | vom a zatim igra fombole. Na 8 s. v. na Strossmaye. rovoj obali pučka zabava, javna rasvjeta, bacanje vatro- | meta, koncerat glazbe i venecijanska noć na moru. Za. najljepše nakićene lagje odregjene su tri nagrade od: 300, 200 i 100 Dinara. Za ovu svečanost očekuje se. mnoštvo naroda iz bliže i daljnje okolice kao i dola. zak stranih gosti. Posebni odbor izdao je razne do. pisnice za ovu prigodu te objelodanio program sve. čanosti. Svaki se Korčulanin, ma gdje bio, veseli sve. čanosti svog nebeskog zaštitnika, pak zato za blagdan sv. Todora u poslu je i staro i mlado i svak nastoji da za ovu prigodu učini sve što može. | OREBIĆI. Na 16. ov. mj. u Podgorju na svečani | način bio je proslavljen blagdan BI. Djevice Karmelske, Bilo 4 tihe svete mise a u 10 s. pjevana sv. misa, koju je rekao mp. nadžupnik preč. kanonik Dn Gjuro. Laneve. Preko sv. mise krasno je pripovijedao mp. O. Rafo Capurso starješina franjevačkog samostana, Bilo je dosta svijeta sa bližnjih sela, osobito sa otoka Korčule: Žrnova, Račišća, Pupnata, Lumbarde i Korčule, Dao Bog i BI. Djevica da i do godine bude proslavljen ovaj veliki dan kao i ove godine. . wo d = Iz okolice NINA. Razne novosti. Pripravljen akcija proti maslinskoj mušici — obdržanim zborovi- ma sa strane g. šefa Petra Novaka — ispunila se g Nožinu i Petrčanima, na 6. o. mj. škropljenjem svih maslina dotičnom rastopinom. Žaliti je da svjesno i dosta brojno selo Diklo, nehajnošću naroda, nije pri. stalo na tu spasonosnu borbu, proti maslinskoj mušici, Svakako po našim otocima sasvim je lijep izgled u rod maslina. Ova naša tri primorska sela prikazivaju dosta slabi rod, uslijed prošle nezapamćene studeni, snijega i mrazova. Sada je cijena ulja u ovim stranama Din. 15—18 litra. Uslijed pasivnosti t. j. nestašice putnika — koji iz ovih strana putuju u Biograd n/m preko otetog na Zadra, i to puno jeftinije, prestala nam automobilska pruga Nin—Biograd, a ostala nam jedina auto—poš. tarska Nin—Zemunik. — Opažamo, da našoj zlokobnoj pravo umiranje ; plaćenicima naime preskupo življenje, Eto n. pr. jenjetina po 18—21 Din. kg., govedina 18, bravetina 15, vino po javnim prodajama po 6, riba najfinija 9—12, a gdje privaga meso u gomili kostiju, Opažamo da još u našemu drevnomu Ninu, na: ravnom središtu cijele kopnene sjeverne Dalmacije ne. | mamo kotarkoga Suda, nemamo jedne spasonosne | zadruge, koja bi provigjavala mukotrpnoga seljaka, | još roba tugjih gavana odnosno na kmetiju jeftinim kreditom i raznim živežnim i poljskim potrebštinama nemamo nikakve ustanove, koja bi uz poštenu i umje. renu cijenu pokupovala od seljaka sve što danas ide na prodaju u tugji grad, a dandanas mora da se njima prodava; inače težaku našemu ne bi bilo skoro opstanka. Žalosno ali istinito. — Opetujemo Zadar nama znači kuburenje u ekonomskom smislu. a Zadnji dani Juna i prvi Jula, donijeli nam spa sonosnih kiša; u dobar čas kukuruzu, koji puno obe.| ćava: zelju i trsju. Inače ječam nam pobacijo ; o krum- piru ni spomena, ni o sočivu. I trsje, dosada zdravo i koje dosta obećava, počelo se je u jagodicama, grožgiu, | na mjestima sušiti, biće zbog abnormalnoga ljeta ili pak zbog otrovnih magla. | Pri koncu opaža se da naša općina sada ener. | gično i svijesno upravljana ,ni po babi ni po striče. vima — negli po pravdi Boga velikoga“, počela se. sasvim dobro oporavljati i ozdravljivati. Bože daj! Ko načno naš cvatući Split pripravlja se otkriću spomenik: neumrloga Grgura Ninskoga. A naš drevni Nin?! Z. 1:66. MI \