Broj 36
Put preko Konala
“ Velikom radošću i živim intereso-

vanjem gragjanstvo Dubrovnika prati i
posmatra prve radove na izgradnji puta
preko Konala na kojemu se već opaža
intenzivna aktivnost. Stotine radnika,
vještih majstora i oprobanih ruku bit
će uposleno pri izgradnji ovog puta,
koji spada u prvi red najpotrebnijih i
najvažnijih dubrovačkih puteva.  O-
sjećajem osobitog zadovoljstva gleda
se ma opsežne pripreme i djelatnost
izvagjača i poduzetnika, koji imaju da
se brinu za stručno i ekspeditivno vrše-
nje povjerenog im posla.

Razumljivo je toliko interesovanje
dubrovačkog gragjanstva za ovaj put,
kad se zna da je njegova izgradnja
od eminentne važnosti i koristi za cio
grad i njegovu privredu u svakom po-
gledu. S turističkog gledišta taj će put
biti prvorazredna atrakcija za strani i
domaći svijet, čijem će se oku, kroz
šetnju novim putem preko Konala, pru-
žiti prekrasna panorama našega grada
i njegove bliže i dalje okolice od Ko-
navala pa do pelješkog zaliva sa da-
lekim horizontom prema širokoj mor-
skoj pučini u nedoglednu beskrajnost
onamo gdje se nebo s morem u vječ-
nom zagrljaju cjeliva i u divnoj har-
moniji prirode pruža jedinstvenu sliku
božanstvene ljepote. Sa ivice novog
puta pravit će se nenadmašivi slikarski
snimci i sa ushićenjem promatrati naš
čuveni zalazak sunca, koje se utaplja
u azurne dubine mora uz blistavu i-
gru čarobnog niza najslikovitijih boja
koje se prelivaju u svim niansama sa
filmskim mjenjanjem velebnih prizora
stvaranih nevidljivom rukom čudesnog
Režisera. U privrednom pak pogledu
na vidiku su perspektive prvorazrednog
značaja. Nove gragjevine, vile i stam-
bene zgrade poniknut će na domaku
novog puta, kojim se omogućava iz-
gradnja čitavih novih interesantnih
predjela Dubrovnika. Od osobitog će
značaja biti ovaj put za odvijanje pro-
meta ne samo izmegju Gruža i Du-
brovnika, nego što je od naročite važ-
posti i sa našom bližom i daljnom o-
kolicom.

 

Kroz vrijeme otplate Općina bi u-
štedila 36 miljuna Dinara na pogonu
sa električnom strujom, osim troška,
kojeg bi imala za nabavu nove sisalj-
ke, jer se izvori g. Srinčića nalaze nad
visinom sadašnjeg vodovodnog kanala,
pa bi voda iz novih izvora dolazila u
gradski vodovod svojim  naravnim
padom.

Nadati se je, da će Općina prihva-
titi ovu vrlo povoljnu, ponudu gosp.
Srinčića, za koju ne reskira ništa, Ti-
me bi pučanstvo napokon uživalo či-
stu i hladnu vodu a Općina stekla
pravo na besplatno i vječno iskorišća-
vanje vode,

Dopunjujući ove letimične impresije
prigodom započete gradnje puta preko
Konala, neka nam bude dozvoljeno
istaknuti i jednu veoma važnu i, rekli
bismo, presudnu okolnost, stavljajući
je na srce mjerodavnima u želji da se
o njoj razmisli i učini potrebno. Radi
se naime o onom dijelu puta, koji
vodi preko najnapučenijeg predjela Ko-
nala, to jest od imanja Srpsko-pravo-
slavne opštine (ex Puljizevićevo) na
llijinoj Glavici, pa do crkvice Sv. Spa-
sa na Posatu. Ta dionica iznosi svega
nekoliko stotina metara, a trebalo bi
je, po jednodušnoj ocjeni i želji gra-
gjanstva najprije započeti i dovršiti.
Izgradnjom ovog dijela puta u konti-
nuitetu već izgragjenog Wilsonovog
puta, a u vezi postojećeg starog puta,
koji se penje iza grada do pomenute
crkvice, dobila bi se komunikaciona
kolna veza preko Konala izmegju Gru-
ža i Dubrovnika. Ovim bi se Wilsonov
put učinio odmah svrsishodnijim i ko-
risnim, Svakome je pred očima u ka-
kovim se sudbonosnim vremenima ua-
lazimo, nitko ne zna što sutra može
da bude, pa koliko god vjerovali, da
će put preko Konala u svojoj cjelosti
biti pravovremeno dovršen, ipak svi
znamo da u današnjim prilikama izne-
nagjenja nijesu isključena i da se zbog
neke više sile izgradnja novog puta
može i suviše otegnuti ili možda čak
i odložiti. To treba imati na umu i
radi toga forsirati prvenstveno izgrad-
nju onog komadića puta, koji u na-
stavku Wilsonovog vodi preko Konala,
povezujući Gruž s Dubrovnikom. Ovo
je u toliko lakše što baš ovaj dio pu-
ta, od Ilijine Glavice do Posata, ide
ravnim terenom i u konstruktivnom
pogieđdu ne predstavlja skoro nikako-
vih poteškoća.

Prema tome iz navedenih razloga i
bojazni nameće se imperativna dužnost
preče izgradnje ove dionice, tim prije
što uprav ovaj dio puta i u urbani-
stičkom pogledu predstavlja najvažniji
integralni dio novog puta. Izgradnjom
i dovršenjem ove dionice aktivira se i
postaje korisnijim cio Wilsonov put.
Naprotiv pak kad se ovaj spoj nebi
odmah izveo, a u megjuvremenu, ne
daj Bože, nastupile neke komplikacije
uslijed kojih bi se radovi na novom
putu morali odložiti, sve ono što se je
ranije izgradilo i što će se još izgra-
diti kao i sam Wilsonov put, ostalo bi
idalje umrtvljeno i neiskorišćeno te iz-
loženo zubu vremena i propadanju.

Izneseni razlozi očigledni su i toliko
uvjerljivi da nameću neminovnu duž-
nost, da se o njima razmisli i forsira
izgradnja ovog eminentnog komadića
puta prvenstveno potrebnog u svrhu
spoja već postojećih puteva. Ne dvo-
jimo dakle da će se ove naše dobro-
namjerne sugestije u općem uvažiti i
u djelo provesti. Građanin.

Širite Narodnu Svijest!

 

NARODNA SVIJEST 4 Rujna 1940

 

Strana 3

 

Gradske vijesti

Rođendan Nj. Vel. Kralja. U Petak
dne 6 ov. mj. slavi Nj. Vel. Kralj Pe-
tar II., svoj 18 rogjendan. Svečani ,Te-
be Boga hvalimo“ služit će se u Kate-
drali u 9:30 sati. Općina je izdala ro-
doljubni proglas na gragjanstvo. Mla-
dom Kralju želimo zdravlje i dug život,

Zadušnice za $ biskupa Dr Josipa
Marčelića. Na 31 augusta, na godi-
šnjicu smrti blage uspomene Dubro-
vačkoga biskupa Dr Josipa Marčelića,
održane su zadušnice u Stolnoj crkvi
i u crkvi sv. Vlaha. P. u m.!

Na blagdan Male Gospe u Sveti-
štu Gospe od Milosrgja bit će prva
pjevana sv. Misa u 4'/, s. Poslije sli-
jede tihe mise svako pol sata, U 8.
s. svečana pjevana sv. Misa i propo-
vijed mp. O. Markolina Knega. U 10
s. tiha zadnja sv. misa. Poslije podne
u 5'/, s. svečani blagoslov.

+ Gjina ud. pok. Miha Mihanović
rogjena Vukasović iz Kotora preminu-
la je 29 pr. mj. u Buenos Airesu. Po-
kojnica je poslije smrti svog muža ro-
doljuba i velikog dobrotvora mjesnih
kumanitarnih ustanova nastavila nje-
govo djelo. Mjesne humanitarne usta-
nove izdale su za pokojnicom osmirt-
nicu, izvjesile crne zastave e da se ta-
ko oduže uspomeni čestite svoje do-
brotvorke, kojoj će zadržati trajnu u-
spomenu i harnost. Pokojnici rajska
slava, a svojti i rodbini i naše saučešće.

Lična vijest. Za zamjenika državnog
odvjetnika g. dr Marka Keleza, koji je
otišao na odmor, postavljen je sudac
g. Lino Šapro, koji je tu dužnost već
preuzeo.

Premještaj. G. Vlaho i Marija Ko-
jaković, profesori Realne Gimnazije u
Trebinju premješteni su za profesore
na dubrovačku Realnu gimnaziju.

Zadruga Kršćanskih Matera u Du-
brovniku javlja svojim članicama da
će se redovita mjesečna sv. Misa o-
držati u četvrtak dne 5. IX. u 8 sati u
crkvi oo. Dominikanaca. Uprava.

Vjenčanje. Prošlih dana vjenčao se
g. Andrija Vučićević, sudski priprav-
nik sa gcom Lenkom Škvrce, kćerkom
senatora g. dra M. Skvice.

Sutra u četvrtak 5 o. mj. vjenčat će
se g. Marko Turić sa gcom Marijom
Tonković. — Veselim mladencima i
naše srdačne čestitke.

Ishrana pučanstva preko POGOD-a
U Zagrebu je osnovano Povlašteno
Gospodarsko društvo (POGOD) kao
filijala Prizada. Djelovanje ovog po-
vlaštenog društva proteže se za Bano-
vinu Hrvatsku. Pogod će ove godine
otkupiti od seljaka pšenicu za pasivne
krajeve od koje će se praviti ,narodni
kruh“. Ovaj kruh će se staviti u pro-
met oko svršetka ovoga mjeseca.

+ O. Vinko Dešić, kapucin. Jučer
je nakon duge i teške bolesti premi-
nuo ovaj skromai redovnik, Rogjen
dne 2 kolovoza 1881 u Karlobagu,
stupio je u svojoj devetnaestoj godini
nakon svršene srednje škole u kapu-
cinski red, koji ga odašalje u svoju
misijsku postaju u Carigrad, gdje do-
vrši svoje teološke studije te bude za-
regjen za svećenika u St. Stefanu kod
Carigrada 24 veljače 1907. Povrativši
se kašnje u domovinu u doba, kad su
kapucini počeli razviiati svoju najjaču
djelatnost ma Rijeci, bio je desna ruka
ondašnjem agilnom  provincijalu O,
Bernardinu Skrivaniću. Kad je biskup
dubrovački Dr Marčelić povjerio na
čuvanje kapucinima Svetište BI. Gospe
od Milosrgja u Lapadu, bi povjereno
od glavara o. Vinku da ga preuzme i
tako on prispije ovamo početkom lip-
nja 1913. Od tada za punih skoro
dvadeset godina on je neprekidno ra-
dio da se ovo starigsko svetište uzdig-
ne i napreduje. Svak se sjeća u kome
je stanju zapuštenosti bilo svetište g.
1913, a kakovo je sada: crkva obuov-
ljena, veliki samostan podignut, sve
obragjeno i zidom opasano, djelo je
u glavnom neumornog o. Vinka. Svo-
jim finim načinom u saobraćaju stekao
simpatije u gragjanstvu, koje se je
bolno od njega rastalo, kad je odred-
bom starješina g. 1933 bio dodijeljen
na službu u svome rodnome Karloba-
gu. Ali eto je Providnost htjela da se
ove godine opet amo povrati, ne više
svjež i pun snage, već bolestan, da
potraži amo lijeka svojoj teškoj bole-
sti, kojoj je žalibože morao da pod-
legne. I tako će u blizini Gospe od
Milosrgja, koju je toliko ljubio i za
njezinu čast radio otpočinuti njegovo
mrtvo tijelo. Nek je dobromu O. Vin-
ku Dešiću vječni pokoj! P. u m.!

Zabranjeno zakupljivanje živežnih
namirnica na Gundulićevom trgu
prije 9 sati. Dubrovačka općina izdala
je proglas u kojem se gragjanstvo o-
bavještava, da je zabranjeno svako za-
kupljivanje namirnica ma Gunduliće-
vom trgu prije 9 sati u jutro. Do sa-
da se je ovo zakupljivanje vršilo i prije
donošenja robe na trg. pak se nada-
mo, da će se egzemplarnim kaznama
i savjesnom kontrolom sa ovom na-
redbom stvarno uspjeti.

Lijep uspjeh Juga i HPK. — Na
juniorskom zemaljskom prvenstvu u
Zagrebu, koje se je održalo u novo-
sagragjenom plivačkom bazenu S. K.
Marathona dne 31 VIII i 1 IX ov. g,
osvojio je naš Jug zemaljsko prven-
stvo u plivanju i vaterpolu. Hrvatski
Plivački Klub zauzeo je drugo mjesto
na tablici u vaterpolu.

Mladim i ambicioznim plivačima če-
stitamo na zasluženoj pobjedi.

 

FRANCIS JAMMES

V. S.

Na sreću nekoliko dana poslije Nove godine,

On nije odgovorio, već je pocrvenio posramljen

ROZARIJ na SUNCU

Roman

Sva ta literatura i sva ta znanost bez Boga
bile su dakle za Pericu teret, koji je on uzimao na
se kao suho drvo polazeći u školu i vraćajući se iz
nje. Kadšto je imao sreću da sretne Mariju plavih očiju,
kad je išla u kršćansku školu ili kad se iz nje vra-
ala kući. Koliko bi bio želio, da opet padne obilan
pljusak, koji bi ih nanovo zbližio pod istim vratima!
Ali Marica je bila oprezna to više, što joj je ona
krunica malo umrljana krvlju, koju je bila našla, dala
naslutiti ili je pomoću nje mogla sebi predstaviti, a
u tom su je pomagali susjedi svojim naklapanjem,
onaj prizor, u kojem je Karlo Durand pokazao toliku

dok je Peričin stric bio vezan uz postelju uslijed na-
hlade, padao je gust snijeg. Marija znajući, da se u
tim prilikama ne treba bojati, da će se pojaviti bole-
snik, koga je čuvala njegova kuharica, približi se đaku.

— Našla sam, reče ona, krunicu, koju sam ti bila
dala. Bila je zakvačena o plot blizu ruže, s koje sam
ubrala za te jedan cvijet.

— Ja ga i sad čuvam, odgovori on.

— Ali, nastavi ona, zašto si mi vratio krunicu ?

U ovom djetetu govorila je žena, koja traži, da
joj se ispripovijedi ono, što već zna, ali želi imati za-
dovoljstvo, da onim, što joj se ispriča, dobije potvrdu,
kako nije zaboravljena...

— Ja ti nijesam vratio krunice...
samo, da bude na sigurnom mjestu....
— I iz tvojih je prstiju tekla krv po njoj, zar

. Htio sam

 

surovost. :

ne? upita ga.

 

zbog svoga strica i sluteći, da pogađa ili da zna.

Nije navaljivala. I ako sad nije padao gušći sni-
jeg, nego prije, ona ipak pođe, a za njom i on, pod
podstrešje, kamo su se već bili sklonili prije mjesec
dana.

— Ti si siroče? reče mu.

— Da, odvrati on.

Dok je izgovarala tu djetinjsku rečenicu, imala
je tako ozbijan i pobožan izgled, da je to bilo ganutljivo.

Ona napola zatvori očne kapke. Činilo se, da
joj mala usta skrivaju neku tajnu. Nakon duge šutnje,
ona progovovi:

— Ima li na zemlji neka osoba, koja te voli?

— Ima. Najprije gospođica Dominica.

Začuđena i namrštivši se malo upita:

— Tko je to?

Nastavit će se.