Broj 36 Put preko Konala “ Velikom radošću i živim intereso- vanjem gragjanstvo Dubrovnika prati i posmatra prve radove na izgradnji puta preko Konala na kojemu se već opaža intenzivna aktivnost. Stotine radnika, vještih majstora i oprobanih ruku bit će uposleno pri izgradnji ovog puta, koji spada u prvi red najpotrebnijih i najvažnijih dubrovačkih puteva. O- sjećajem osobitog zadovoljstva gleda se ma opsežne pripreme i djelatnost izvagjača i poduzetnika, koji imaju da se brinu za stručno i ekspeditivno vrše- nje povjerenog im posla. Razumljivo je toliko interesovanje dubrovačkog gragjanstva za ovaj put, kad se zna da je njegova izgradnja od eminentne važnosti i koristi za cio grad i njegovu privredu u svakom po- gledu. S turističkog gledišta taj će put biti prvorazredna atrakcija za strani i domaći svijet, čijem će se oku, kroz šetnju novim putem preko Konala, pru- žiti prekrasna panorama našega grada i njegove bliže i dalje okolice od Ko- navala pa do pelješkog zaliva sa da- lekim horizontom prema širokoj mor- skoj pučini u nedoglednu beskrajnost onamo gdje se nebo s morem u vječ- nom zagrljaju cjeliva i u divnoj har- moniji prirode pruža jedinstvenu sliku božanstvene ljepote. Sa ivice novog puta pravit će se nenadmašivi slikarski snimci i sa ushićenjem promatrati naš čuveni zalazak sunca, koje se utaplja u azurne dubine mora uz blistavu i- gru čarobnog niza najslikovitijih boja koje se prelivaju u svim niansama sa filmskim mjenjanjem velebnih prizora stvaranih nevidljivom rukom čudesnog Režisera. U privrednom pak pogledu na vidiku su perspektive prvorazrednog značaja. Nove gragjevine, vile i stam- bene zgrade poniknut će na domaku novog puta, kojim se omogućava iz- gradnja čitavih novih interesantnih predjela Dubrovnika. Od osobitog će značaja biti ovaj put za odvijanje pro- meta ne samo izmegju Gruža i Du- brovnika, nego što je od naročite važ- posti i sa našom bližom i daljnom o- kolicom. Kroz vrijeme otplate Općina bi u- štedila 36 miljuna Dinara na pogonu sa električnom strujom, osim troška, kojeg bi imala za nabavu nove sisalj- ke, jer se izvori g. Srinčića nalaze nad visinom sadašnjeg vodovodnog kanala, pa bi voda iz novih izvora dolazila u gradski vodovod svojim naravnim padom. Nadati se je, da će Općina prihva- titi ovu vrlo povoljnu, ponudu gosp. Srinčića, za koju ne reskira ništa, Ti- me bi pučanstvo napokon uživalo či- stu i hladnu vodu a Općina stekla pravo na besplatno i vječno iskorišća- vanje vode, Dopunjujući ove letimične impresije prigodom započete gradnje puta preko Konala, neka nam bude dozvoljeno istaknuti i jednu veoma važnu i, rekli bismo, presudnu okolnost, stavljajući je na srce mjerodavnima u želji da se o njoj razmisli i učini potrebno. Radi se naime o onom dijelu puta, koji vodi preko najnapučenijeg predjela Ko- nala, to jest od imanja Srpsko-pravo- slavne opštine (ex Puljizevićevo) na llijinoj Glavici, pa do crkvice Sv. Spa- sa na Posatu. Ta dionica iznosi svega nekoliko stotina metara, a trebalo bi je, po jednodušnoj ocjeni i želji gra- gjanstva najprije započeti i dovršiti. Izgradnjom ovog dijela puta u konti- nuitetu već izgragjenog Wilsonovog puta, a u vezi postojećeg starog puta, koji se penje iza grada do pomenute crkvice, dobila bi se komunikaciona kolna veza preko Konala izmegju Gru- ža i Dubrovnika. Ovim bi se Wilsonov put učinio odmah svrsishodnijim i ko- risnim, Svakome je pred očima u ka- kovim se sudbonosnim vremenima ua- lazimo, nitko ne zna što sutra može da bude, pa koliko god vjerovali, da će put preko Konala u svojoj cjelosti biti pravovremeno dovršen, ipak svi znamo da u današnjim prilikama izne- nagjenja nijesu isključena i da se zbog neke više sile izgradnja novog puta može i suviše otegnuti ili možda čak i odložiti. To treba imati na umu i radi toga forsirati prvenstveno izgrad- nju onog komadića puta, koji u na- stavku Wilsonovog vodi preko Konala, povezujući Gruž s Dubrovnikom. Ovo je u toliko lakše što baš ovaj dio pu- ta, od Ilijine Glavice do Posata, ide ravnim terenom i u konstruktivnom pogieđdu ne predstavlja skoro nikako- vih poteškoća. Prema tome iz navedenih razloga i bojazni nameće se imperativna dužnost preče izgradnje ove dionice, tim prije što uprav ovaj dio puta i u urbani- stičkom pogledu predstavlja najvažniji integralni dio novog puta. Izgradnjom i dovršenjem ove dionice aktivira se i postaje korisnijim cio Wilsonov put. Naprotiv pak kad se ovaj spoj nebi odmah izveo, a u megjuvremenu, ne daj Bože, nastupile neke komplikacije uslijed kojih bi se radovi na novom putu morali odložiti, sve ono što se je ranije izgradilo i što će se još izgra- diti kao i sam Wilsonov put, ostalo bi idalje umrtvljeno i neiskorišćeno te iz- loženo zubu vremena i propadanju. Izneseni razlozi očigledni su i toliko uvjerljivi da nameću neminovnu duž- nost, da se o njima razmisli i forsira izgradnja ovog eminentnog komadića puta prvenstveno potrebnog u svrhu spoja već postojećih puteva. Ne dvo- jimo dakle da će se ove naše dobro- namjerne sugestije u općem uvažiti i u djelo provesti. Građanin. Širite Narodnu Svijest! NARODNA SVIJEST 4 Rujna 1940 Strana 3 Gradske vijesti Rođendan Nj. Vel. Kralja. U Petak dne 6 ov. mj. slavi Nj. Vel. Kralj Pe- tar II., svoj 18 rogjendan. Svečani ,Te- be Boga hvalimo“ služit će se u Kate- drali u 9:30 sati. Općina je izdala ro- doljubni proglas na gragjanstvo. Mla- dom Kralju želimo zdravlje i dug život, Zadušnice za $ biskupa Dr Josipa Marčelića. Na 31 augusta, na godi- šnjicu smrti blage uspomene Dubro- vačkoga biskupa Dr Josipa Marčelića, održane su zadušnice u Stolnoj crkvi i u crkvi sv. Vlaha. P. u m.! Na blagdan Male Gospe u Sveti- štu Gospe od Milosrgja bit će prva pjevana sv. Misa u 4'/, s. Poslije sli- jede tihe mise svako pol sata, U 8. s. svečana pjevana sv. Misa i propo- vijed mp. O. Markolina Knega. U 10 s. tiha zadnja sv. misa. Poslije podne u 5'/, s. svečani blagoslov. + Gjina ud. pok. Miha Mihanović rogjena Vukasović iz Kotora preminu- la je 29 pr. mj. u Buenos Airesu. Po- kojnica je poslije smrti svog muža ro- doljuba i velikog dobrotvora mjesnih kumanitarnih ustanova nastavila nje- govo djelo. Mjesne humanitarne usta- nove izdale su za pokojnicom osmirt- nicu, izvjesile crne zastave e da se ta- ko oduže uspomeni čestite svoje do- brotvorke, kojoj će zadržati trajnu u- spomenu i harnost. Pokojnici rajska slava, a svojti i rodbini i naše saučešće. Lična vijest. Za zamjenika državnog odvjetnika g. dr Marka Keleza, koji je otišao na odmor, postavljen je sudac g. Lino Šapro, koji je tu dužnost već preuzeo. Premještaj. G. Vlaho i Marija Ko- jaković, profesori Realne Gimnazije u Trebinju premješteni su za profesore na dubrovačku Realnu gimnaziju. Zadruga Kršćanskih Matera u Du- brovniku javlja svojim članicama da će se redovita mjesečna sv. Misa o- držati u četvrtak dne 5. IX. u 8 sati u crkvi oo. Dominikanaca. Uprava. Vjenčanje. Prošlih dana vjenčao se g. Andrija Vučićević, sudski priprav- nik sa gcom Lenkom Škvrce, kćerkom senatora g. dra M. Skvice. Sutra u četvrtak 5 o. mj. vjenčat će se g. Marko Turić sa gcom Marijom Tonković. — Veselim mladencima i naše srdačne čestitke. Ishrana pučanstva preko POGOD-a U Zagrebu je osnovano Povlašteno Gospodarsko društvo (POGOD) kao filijala Prizada. Djelovanje ovog po- vlaštenog društva proteže se za Bano- vinu Hrvatsku. Pogod će ove godine otkupiti od seljaka pšenicu za pasivne krajeve od koje će se praviti ,narodni kruh“. Ovaj kruh će se staviti u pro- met oko svršetka ovoga mjeseca. + O. Vinko Dešić, kapucin. Jučer je nakon duge i teške bolesti premi- nuo ovaj skromai redovnik, Rogjen dne 2 kolovoza 1881 u Karlobagu, stupio je u svojoj devetnaestoj godini nakon svršene srednje škole u kapu- cinski red, koji ga odašalje u svoju misijsku postaju u Carigrad, gdje do- vrši svoje teološke studije te bude za- regjen za svećenika u St. Stefanu kod Carigrada 24 veljače 1907. Povrativši se kašnje u domovinu u doba, kad su kapucini počeli razviiati svoju najjaču djelatnost ma Rijeci, bio je desna ruka ondašnjem agilnom provincijalu O, Bernardinu Skrivaniću. Kad je biskup dubrovački Dr Marčelić povjerio na čuvanje kapucinima Svetište BI. Gospe od Milosrgja u Lapadu, bi povjereno od glavara o. Vinku da ga preuzme i tako on prispije ovamo početkom lip- nja 1913. Od tada za punih skoro dvadeset godina on je neprekidno ra- dio da se ovo starigsko svetište uzdig- ne i napreduje. Svak se sjeća u kome je stanju zapuštenosti bilo svetište g. 1913, a kakovo je sada: crkva obuov- ljena, veliki samostan podignut, sve obragjeno i zidom opasano, djelo je u glavnom neumornog o. Vinka. Svo- jim finim načinom u saobraćaju stekao simpatije u gragjanstvu, koje se je bolno od njega rastalo, kad je odred- bom starješina g. 1933 bio dodijeljen na službu u svome rodnome Karloba- gu. Ali eto je Providnost htjela da se ove godine opet amo povrati, ne više svjež i pun snage, već bolestan, da potraži amo lijeka svojoj teškoj bole- sti, kojoj je žalibože morao da pod- legne. I tako će u blizini Gospe od Milosrgja, koju je toliko ljubio i za njezinu čast radio otpočinuti njegovo mrtvo tijelo. Nek je dobromu O. Vin- ku Dešiću vječni pokoj! P. u m.! Zabranjeno zakupljivanje živežnih namirnica na Gundulićevom trgu prije 9 sati. Dubrovačka općina izdala je proglas u kojem se gragjanstvo o- bavještava, da je zabranjeno svako za- kupljivanje namirnica ma Gunduliće- vom trgu prije 9 sati u jutro. Do sa- da se je ovo zakupljivanje vršilo i prije donošenja robe na trg. pak se nada- mo, da će se egzemplarnim kaznama i savjesnom kontrolom sa ovom na- redbom stvarno uspjeti. Lijep uspjeh Juga i HPK. — Na juniorskom zemaljskom prvenstvu u Zagrebu, koje se je održalo u novo- sagragjenom plivačkom bazenu S. K. Marathona dne 31 VIII i 1 IX ov. g, osvojio je naš Jug zemaljsko prven- stvo u plivanju i vaterpolu. Hrvatski Plivački Klub zauzeo je drugo mjesto na tablici u vaterpolu. Mladim i ambicioznim plivačima če- stitamo na zasluženoj pobjedi. FRANCIS JAMMES V. S. Na sreću nekoliko dana poslije Nove godine, On nije odgovorio, već je pocrvenio posramljen ROZARIJ na SUNCU Roman Sva ta literatura i sva ta znanost bez Boga bile su dakle za Pericu teret, koji je on uzimao na se kao suho drvo polazeći u školu i vraćajući se iz nje. Kadšto je imao sreću da sretne Mariju plavih očiju, kad je išla u kršćansku školu ili kad se iz nje vra- ala kući. Koliko bi bio želio, da opet padne obilan pljusak, koji bi ih nanovo zbližio pod istim vratima! Ali Marica je bila oprezna to više, što joj je ona krunica malo umrljana krvlju, koju je bila našla, dala naslutiti ili je pomoću nje mogla sebi predstaviti, a u tom su je pomagali susjedi svojim naklapanjem, onaj prizor, u kojem je Karlo Durand pokazao toliku dok je Peričin stric bio vezan uz postelju uslijed na- hlade, padao je gust snijeg. Marija znajući, da se u tim prilikama ne treba bojati, da će se pojaviti bole- snik, koga je čuvala njegova kuharica, približi se đaku. — Našla sam, reče ona, krunicu, koju sam ti bila dala. Bila je zakvačena o plot blizu ruže, s koje sam ubrala za te jedan cvijet. — Ja ga i sad čuvam, odgovori on. — Ali, nastavi ona, zašto si mi vratio krunicu ? U ovom djetetu govorila je žena, koja traži, da joj se ispripovijedi ono, što već zna, ali želi imati za- dovoljstvo, da onim, što joj se ispriča, dobije potvrdu, kako nije zaboravljena... — Ja ti nijesam vratio krunice... samo, da bude na sigurnom mjestu.... — I iz tvojih je prstiju tekla krv po njoj, zar . Htio sam surovost. : ne? upita ga. zbog svoga strica i sluteći, da pogađa ili da zna. Nije navaljivala. I ako sad nije padao gušći sni- jeg, nego prije, ona ipak pođe, a za njom i on, pod podstrešje, kamo su se već bili sklonili prije mjesec dana. — Ti si siroče? reče mu. — Da, odvrati on. Dok je izgovarala tu djetinjsku rečenicu, imala je tako ozbijan i pobožan izgled, da je to bilo ganutljivo. Ona napola zatvori očne kapke. Činilo se, da joj mala usta skrivaju neku tajnu. Nakon duge šutnje, ona progovovi: — Ima li na zemlji neka osoba, koja te voli? — Ima. Najprije gospođica Dominica. Začuđena i namrštivši se malo upita: — Tko je to? Nastavit će se.