Str. 2. neprijatelja. Od Portugalaca se ne nadam mnogo, oni čine vrlo neprijatan utisak. Jedine čete, koje vrijede, su Srbi. Oni su dapače jedini, koji su dosada postigli neke uspjehe prema Bugarima. Nažalost su ove čete bijedni ostanci one jake srpske vojske, kojoj su Nijemci i Austrijanci mo- rali da priznaju junaštvo. Osim toga je položaj ovih četa, koje su izgubile svoju otadžbinu, o- čajan i samo je juš mržnja prema Bugari" 3 ja ih podržava.« Sarrail spominje još pogibao, koja mu pri- jeti od Grka, da mu ne padnu za legja, o veli- kim poteškoćama opskrbe, i veli na kraju : »Na- ravno vi ne smijete da predate javnosti ovo moje pismo, jer neću da sijem neslogu megju savez- nike, koji mi ne bi htjeli da oproste, što sam ovako iskreno opisao njihove čete, koje im u ostalom ni malo ne služe na čast. Englezi bi si- gurno bili teško povrijegjeni, kad bi znali kako- ve su gade skupili u svoju vojsku, jednako bi se ljutili i Talijani, jer sada je pojmljivo, zašto cijela talijanska vojska nije u stanju, da skrši neznatne snage Austrije na Soči i u Tirolu, da- pače doživljuju poraz za porazom. Ali vam do- zvoljavami, da sadržaj ovog pisma saopćite me- gju prijateljima i da na taj način dozna narod, koji su uzroci, što ja ne mogu da postignem kakove uspjehe. ' Sa ratišta. Balkansko ratište. Neprijatelj je zadnjih dana navaljivao više puta na bugarsko-njemačke položaje u luku Cerne, ali su sve navale i srpske i francuske bile uza- ludne. Srpska su odijeljenja nakon isprvičnog uspjeha bila bugarskim protunasrtajem bačena natrag s velikim gubitcima. Sada je tamo opet žešća artiljerijska djelatnost. — U dolini Mogle- nice, oko Vardara i na fronti Strume slabija ar- tiljerijska vatra. — Na egejskoj obali bilo je mirno. Rumunjsko ratište. I ove su sedmice trajali bojevi južno od klanca Szur \uka i Crv. Tornja. Zapadno od Or- šave naše su čete iznenadnom navalom zauzele visine nad imjestom. Jugoistočno od Predeala iz- bacile su savezničke sile Rumunje iz dobro u- tvrgjenih položaja na visovima. Pri provali u je- den neprijateljski položaj oteto je 10 pješ. to- pova i 17 strojnih pušaka. — Na istočnoj se- dmogradskoj granici nije bilo osobitih dogagiaja. -— Austro-ugarske i njemačke bojne sile gene- rala Falkenhayna dovele su od 10 oktobra zaro- bljenih Rumunja 151 časnika i 9920 vojnika a lijena 37 topova, 47 strojnih pnšaka i mnogo ratnog orugja. — U Dobruči vojna skupina Ma- chensenova progonila je i dalje neprijatelja uz malo otpora. Most kod Haršove bio je razoren. Neprijatelj je uzmicao u neredu prama ponton- skim mostovima kod Braile, Isakče i Tulče. Rusko ratište. Istočno od Dornavatre provalile su naše cete u ruske položaje i zarobile 514 vojnika. — U Karpatima bilo je u glavnom mirno, — Za- padno od Lucka i na Stochodu vodila se je že- stoka artiljerijska borba. Navalni pokušaji ruskih masa kod Pustomytya i kod Szelowa skršili su se.o njemačke zapreke. Njemački i turski bata- ljuni dočepali su se kod Brzezany jako ušan- čenih ruskih pozicija i zarobili oko 170 ljudi. — Kod Lubaczowke i na Narajowki odbijeni su iwski nasrtaji. — Kod Witonieza, istočno od Solowina, potisnuti su Rusi iz dobro ušančenog položaja. Zarobljeno je tom prigodom 22 časnika i preko 1500 Rusa. Talijansko ratište. Artiljerijski bojevi na južnom krilu primor- ske fronte trajali su i ove sedmice. — U u je odbijena navala talijanskih Alpina na QGari- nal, uz velike njihove gubitke. Prvi dan ovog mjeseca počela je nova ta- lijanska ofensiva u goričkom predjelu. Nakon že- | sv.ke artiljerijske priprave počela je navala pje- šadije, ali su sve te navale prvi dan bile odbi- | staviše Talijani njihove navale. U dolini Wippach jene vatrom ili protunavalom. Navale su nastav- ljene i drugi dan sa svježim masama, ali sve u- zalud, jer su naše junačke čete svemu odoljele. Zarobljeno je preko 1000 Talijanaca. Talijanski letači bacali su dne 31/10 mnogo bomba na Sesanu i Miramar, ali bez štete, Kap. Schiiuzel oborio je pucanjem jedan tal. Caproni- zrakoplov. Zapadno ratište. Dok su topovske borbe na istočnoj obali Maase bile samo od vremena do vremena živah- nije, dotle su se na Sommi vodili i življi pje- šadijski bojevi. Engleške navale izmegju Guede- courta i Lesboufsa dijelom su vatrom zaustav- ljene, dijelom odbijene, samo je istočno od Les- boufsa neprijatelju uspjelo da proširi svoje jarke, Zadnje dane vodi se opet živahnija artiljerijska bo:ba. Buglezi su uzalad navaljivali iz predjela Courceletta, jer nijesu mogli naprijed. Francuski napadaji u odsječku Lesboafsa-Raucourta krvavo odbijeni. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Domaće vijesti. Dr. Iučević za saziv parlamenta. Presjednik dalmatinskog klubašna car, vijeću dr. Ivčević bio je pozvan po presjedniku dr. Sylve- stru na konferenciju u Beč, koja se ima držati na 23. o. mj. On poradi bolesti nije pošao, ne- go je poslao predsjedniku parlamenta dr. Sylve- stru pismo, u kojem se odlučno izjavljuje za ot- vor zastupničke kuće. Nova veleizdajnička parnica. U Sarajevu pred okružnim sudom vodi se od 23. prošl. mjeseca parnica protiv Damjana Gju- rice i 38 mu drugova, zbog zločinstva veleizdaje. Ovo je kao nastavak banjalučke parnice. Optuž- nica protiv ovih okrivljenika govori o pojavama i akcijama, koje su išle za tim, da se od monar- hije otkinu jugoslavenski dijelovi, pa da sa Sr- bijom stupe u jedinstvenu državu. U glavnom, da je srpska »Naroda Obrana«, kojoj su na čelu bili ministri Jovanović, Davidović i Vulović pa oficiri Janković, Tankosić i Pribičević, podrža- vala veze u tu svrhu direktno ili indirektno s o- krivljenicima. Raspravu vodi sudski savjetnik Koloman pl. Miletz, dočim su votanti sudski savjetnici Ju- lije Aosion i dr. Mayer Hoffman (zamjenik sud- ski tajnik Bela Kaczvinszky, a perovogja sudski prislušnik dr. Vlađislavić. Kao vještaci prisus- tvuju dva kapetana. Optužbu zastupa državni odvjetnik dr. Vilim Konig, a optužene brane od- vjetnici Danilo Dimović i dr. Vladimir Andrić. Dopisivanje sa ratnim zarob- ljenicima. Javlja nam Pokrajinsko pripomoć- no društvo »Crvenog Križa« za Dalmaciju : Au- strijsko društvo »Crvenog Križa« . preporuča op- ćinstvu u vlastitom njegovom interesu, da se do- pisivanje sa ratnim zarobljenicima ograniči na poštanske dopisnice, a da se njima nipošto ne šalju pisma, budući ova dok stignu naslovniku, trebuju popriječno dva mjeseca više nego li đo- pisnice. Uzrok se tomu nema tražiti kod pošte, nego kod cenzure, jer se dopisnice uvijek cenzu- rišu prije nego li pisma, budući da se kroz vri- jeme, koje zahtijeva cenzurisanje jednoga pisma, može obaviti cenzurska manipulacija sa 5 do 10 pa i više dopisnica. Tolikim je po tome ot- premačima dopisnica pružena mogućnost, da njihove dopisnice brže stignu svojim zaroblje- nim svojacima. Pošt i i ured Beo- grad M. Javlja nam Ravnat. Pošta-Brzojava za Dalmaciju, da je danom 11. pr. mj. predan jav- nom prometu ć. ik. etapn: poštanski i brzojavni ured Beograd Il. (Belgrad Il). Isti uređuje samo kao predatni poštanski ured i to za slijedeće poštanske pošiljke : do- pisnice, otvorena pisma, tiskanice, (novine), u- zorke robe, pošt. uputnice, položnice pošt. šte- dionice i otvoreno predana vrijednosna pisma. Brzojavi bečkog Korrespondenz-Bureau. Naše napredovanje južno klanca Crv. Tornja i Predeala. - Sedam ruskih navala na Narajowki skr. šeno. - Ogorčeni bojevi na Primo- rju. < Zaustavljene talijanske na- vale na visoravni Karsta. - Zarob- ljeno 2200 Talijanaca. - Navale na- ših hidroplana na talijan. objekte. BEČ, 3. novembra. 3 sata popodne : Zvanično javljeno : Istočno ratište : Fronta Nadvojvode Karla: U sjevernoj Vlaškoj navališe Rumunji jučer na mnogim mjestima, ali su bili odbačeni. Proti skupini neprijatelja zauzeše naše čete ponovno terena južno klanca Crvenog Toraja i jugozapadno Predeala. Na Sedmogradskoj istočnoj i u šumovitim Karpatima bila je slaba bojna djelatnost. Fronta Bavarskoga Princa: Na Bystrycz Salotwinska bojevi na prednjim pozicijama. Na Narajowki pokušaše Rusi u sedam navala sa ma- sama, da nazad uzmu pozicije, koje su im naši saveznici na 30. oktobra oteli, ali su svi juriši protivnika bili skršeni uz jako teške po njega gubitke. Južno Hulewycza na Stochodu rastjerao je jedan lovački odjel austrijskog domobranstva jednu 1usku predstražu. Talijansko ratište: Na fronti u Primorju borilo se je i jučer sa najvećim ogorčenjem. Uz jako veliko bacanje ljudi i municije na- t t g bile su naše pozicije, u šumi Panovitzre, kod Sabero i istočno Vertojba, ponovno cilj bijesnih navala. Posvuda uzmoglo se je ipak protivnika nazad baciti, Pučkoustaška pukovnija Gyulaer br, 2 i dalmatinska domobranska pješačka pukovnija br. 23 najžilavije se održaše. Na visoravni Karsta u prostoru oko Lokvice nova talijanska navala u masama. koja je bila upriličena preko ćisina Pecinha i uzduž ceste prama Kostanjevici, bila je zaustavljena uz jako teške naprijateljeve gubitke. Pri tom su pale u ruke neprijatelju dvije naše baterije, koje su se uzdr- žale sve dok posljednji čovjek i'konj nije bio nadvladan. U južnom dijelu visoravni bile su skršene sve neprijateljske navale pred frontom hrabre austrijske pučkoustaške pukovnije br. 32 i pje- šačkih pukovnija br. 15. i 98. Broj zarobljenih Talijana dopro je do 2200. Na Jugoistočnom ratištu ništa nova. Dogagjaji na mora: Na 2/11 prije podne naša flotilja pomorskih letača obasula je uspje- šno sa bombama staciju semafora, naslage uglje- na, radijostaciju i jedno skladište u Torreporti- cello. U večer naj'ala je flotilja pomorskih letača željezničke naprave od Ronchi, vojničke naprave Selz, Doberdo, Staranzano i bateriju Golametta. Imali su dosta zgoditaka. Topovska paljba na Sommi. - Kuće od Sailly opet izgubljene. - Rumunj“ ske navalejna jugu Sedmogradske odbijene... Zarobljeno 350 Rumunja. BEČ, 3/11, 4*/2 pop. Berlin, zvanično : Zapadno ratište : Na po- jedinim odsječcima predjela Somme jaka topov- ska paljba. Jučer smo opet izgubili od nas za- uzete kuće od Sailly. Izjaloviše se neprijateljske navale istočno Goudecour i proti sjevernom dijelu šume Saint- pierrewaast. Francuska vatra proti tvrgiave Vaux jenjala je pred večer. Istočno ratište: \zvanredno neobične velike gubitke pretrpiše Rusi sa njihovim do 7 puta uzalud opetovanim pokušajima da opet uzmu od nas na 30/10 jurišem osvojene pozicije zapadno Kranmolesic lijevo Narajowke. Na Sedmograđskoj južnoj fronti biel su ru- munjske navale vatrom ili u borbi na bajunete odbijene. Jugozapadno Predeala i jugoistočno klanca Crvenog Tornja zarobili smo preko 350 Rumunja. Na Balkanu nema nikakovih dogagjaja od osobite važnosti. Gradska kronika. Mrtvi dan. Koliko uoči i na sam Dušni- dan, toliko i susljednih dana mnogobrojan je svijet pohodio grobove svojih milih pokojnika, nosio cvijeće i vijence i kitio im vječiti stan. Nadasve mnogo naroda je obilazilo općinsko grobište »Sv. Križa« na Boninovu, te grobišta »Izmegju Tri Crkve«, na »Dančama« i u »Sv. Mihajlu« u Lapadu. Za upokoj slavno palih vojnika mjesno je vojničko zapovjedništvo dalo na Mrtvi- dan otslužiti Misu u crkvi »Gospe od Milosrgja«. Prisustvovali su P. N. General Romanić, Presvij. Ministarstveni Savjetnik Otomar Swoboda, Gosp. Major Alfred Lorenz i ostali oficiri, oružništvo, financijska straža i prilično dosta naroda. Zatim svi odoše na obližnje vojničko grobište, gdje je slijedio blagoslov grobova. Najprvo bjeliu tila- gosovljeni grobovi pok. Generala-Namjesnika Jo vauovića i pok. majora Ladislava bar. Rukavine, koji je poginuo godine 1882. u Krivošijama. Na groblju je pred ovim činom održao gosp. major Lorenz vrsno i veoma dirljivo slovo. Zadušnice. Jutros su sve mjesne sred- nje škole: ć. k. realna gimnazija, ć. k. nautička škola, ć. k. preparandija i ć. k. trgovačka škola, dale otslužiti u svojim zavodskim crkvama služ Božje, za upokojenje tragičnom smrti preminulog ministra-predsjednika D.ra Karla grofa Stiirgkha, koji je nekad bio i ministar nastave. — Službi Božjoj prisustvovali su korporativno dotični pro- fesorski zborovi sa svim učenicima. Zadnji dan proslave 700-godiš- njice potvrde Dominikanskog Re- da. Treći dan proslave — 29. oktobra — ovog rijetkog goda Dominikanskog Reda, bi izvršeno preko svakog očekivanja. Govornik je druge večeri, Mp. O. Uskoko- vić, ocrtao rad Dominikanaca na polju aposto- lata, osvrčući se u drugom dijelu na r&d dubro- vačkih Dom. na tom polju. Trećeg dana veleč. Dum Niko Gjivanović iznese slave Reda u sve- tosti, te kako su dubrovački Dom. uvijek bili svojim svetim životom na braniku vjere i morala u svom milom Dubrovniku. Sva tri dana bila je crkva dupkom puna. Presvijetli biskup, uz kaptol i svećenstvo, uveća ovu svečanost. Jutrom u 10 s. krasno je bilo vidjeti po- verku, koja se zaputi iz biskupske palače put dominikanske crkve. Pod kapitularnim križem najprije su stupali Franjevci i Dominikanci, i to u svakom redu po jedan Franjevac i jedan Do- minikanac, Za njima klerici dijocezanskog sje- meništa, onda kaptol sa Presvij. biskupom, pje- vajući »Benedictus«. Iza podne u 4'/a s. slijedila je svečana pon- tifikalna Večernja uz veliku asistenciju. Zatim je slijedio rozarij, propovijed i svečana pjesma za- hvalnica »7e Deum« Sva je ova odista rijetka svečanost prošla upravo veličanstveno. Ratno odlikovanje dubrovčani. na avi s ei k fregatni g. Nikša Nardelli — sin ov+ općinskog blagajnika g. Ilije Nardelli — koji se je više puta kao zrakoplovac u avi- jatičarskoj navali na talijanska utvrgjena mjesta I Br._602 osobito hrabro istakao, osim ponosnih pohvalnih priznanja sa strane svojih zapovjednika, odliko- van je od Njegova Veličanstva ponovulm Previ- šnjim priznanjem, i to sa srebrnim »Sigoum laudis«. Ponovno odlikovanom prvom dubrovčaninu avijatičaru naše radovanje i čestitanje ! _ Zadušnice za pale vojnike. Mp. O. M. Knego, provincijal Dominikanaca, i ove je godine, kako i prošlih, spisom od 30. oktobra naredio, da se po svim crkvama Reda u Dalma- ciji drže kroz ovaj mjesec zadušnice za hrabre poginule vojnike. On ih je sam danas svečano otslužio u 8 s. u ovdješnjoj Dominikanskoj crkvi. Bila je zastupana Vojnička Vlast i prisutno mno- go naroda. Ratno odlikovanje. Naš znanac g. Max pl. Rosen, ć. i k. satnik ratne mornarice, odlikovan je sa »Signum laudis«. Čestitamo! Pir. U ponedjeljak se je vjenčala u Kor- čuli naša sugragjanka gca. Ivanka Lise, učitelji- ca, za g. Mata Bernardi, zauzetnog pravaša, on- dješnjeg učitelja osnovnih škola. Čestitamo ! Uspjeh sabiranja doprinosa u »danima za prinos žrtava«. | u ovoj patriotičnoj i humanoj ratnoj akciji ne samo što naše pučanstvo nije zaostalo, uza sve sadašnje nepovoljno ekonomsk > stanje, nego kao i u svim dosadašnjim ratnim akcijama pred mnogim i mnogim znatno većim mjestima ponosno pred- njači. Poznajući naše rodoljubno općinstvo - cije- nilo se, da će ipak svota doseći do četiri hiljade kruna, a kad tamo uspjeh je nadmašio svako očekivanje. Sakupljen je naime iznos od Kruna 5.432:27. Služilo na čast koliko doprinosiocima to- liko i cjelokupnom odboru | Novi plemeniti dar trgovačkoj mladeži od presvij. biskupa. Dubro- vački biskup Dr. Josip Marčelić ponovno je ob- dario zakladu za siromašne učenike trgov. škole »Beno Kotruljić« lijepim iznosom od 1000 kruna (obveznicu IV. ratnog zajma), sa željom, da se kamate te svote glavniče, te kada dopre zaklada do deset tisuća kruna, da se koga pomogne. — Eto, u malo vremena, požrtvovni naš biskup, po- red drugih dobrotvornih djela u našem gradu, udijelio je za muški i ženski trgovački podmla- dak kruna dvije tisuće i stotinu. Upravi škole osobita je čast da zahvali takovom dobročinite- lju, koji duboko shvaća potrebe našega grada i visoko cijeni prirogjenu darovitost pučanstva, još od starine, za trgovinu. Uz to vodi ga velika moralna i socijalna misao, da pridigne gradski stalež i da niži slojevi pučanstva trgovinom i obrtom dogju do blagostanja, jer nevolja od dav- nina tjerala ljude na zlo »malesuada fames et tuipis egestas«. Da nam Bog takove crkvene do- stojanstvenike dugo poživi! Vivant sequentes ! Slavno poginuo. Čitamo u »Listu Du- brovačke Biskupije«, da je dneva 28. jula o. g. slavno pao Fr. Josip Gašpar. Rodom je iz Ben- kovca, u 40.0j godini života. Kao laik ovdješnjih O.O. Dominikanaca više je godina bio čuvarom samostana na otoku Lokrumu. Kao takav dobro nam je poznat; vrlo dobar i predusretljiv posje- tiocima krasnog Lokruma. Kao u svom redov- ničkom zvanju, tako i u vojsci revan, požrtvovan. Prošle je godine stupio u vojsku, te je na rus- kom ratištu, hrabro se boreći za Ćesara i za Dom, junački pao. Pokoj mu vječni i slava | Čituljje. Prošle je srijede preminula stara naša sugragjanka, ggja. Ane Kobliška rogi. Zac- caria, u 86.oj godini života. Pokojnica je udovi- ca nekadašnjeg mjesnog liječnika-kirurga, pok. dra. Jozefa Kobliške, čuvenog sa svoje vrsnoće, zauzetnosti i dobročinstava, koji iako je nazad četrdesetak godina umro, ipak ga i dandanas mno- gi i mnogi stariji naši gragjani osobitom harno- šću spominju. Dosta je godina vršio službu i općinskog liječnika. Ostavlja dva sina : Antuna, veterinara i Toda, profesora, oba davno nasta- njena u Srbiji. Jučer je ujutro slijedio sprovod ggji. Mari Turčinović, koja premine u 70.0j godini života, udovica nekadašnjeg mjesnog gostioničara, majka g. Vlaha, upravitelja pomoćnih ureda dalm. Na- mjesništva i g. Nika, vlasnika ovdješnje krojač- nice, sada u vojsci. Pokoj im vječni, a ucviljenim obiteljima i svojti naše saučešće, Sudbena prodaja pokretalna raspuštenih društava. Dubrovački ć. k. kotarski sud, u smislu &. 272 C. P. 9/8. 1864. br. 208 |. d. z. i 6.4. 231, 282 o. g 2 u škib- ničkom poslu imetaka raspuštenih društava u Dubrovniku, na prijedlog škrbnika odregjuje pro- daju svih pokretnina u inventarima, i to: 1) »Dubrovačke hrvatske čitaonice« za dan 15. ovog mjeseca; 2) »Srpske Zore u Dubrovniku« za dam 17. ov. mj.; i 3) »Hrvatskog -6okola u Dubrovniku« za dan 4. dećembra o. &.;