di

Strana 2.

»CRVBNA ARVATSKA“

 

Oni, koji su stvarali Balkanski Savez mudro
su predviđali mogućnos sporova zbog Makedonije
Oni su pripremili dva izlaza: obrazovanje iz spor-
nih zemalja nezavisne avtonomne oblasti ili dije-
lenje po rijošenju arbitra.

Sada obje strane stoje pred izborom: ili da
se upuste u smrtnu borbu ili da prihvate planove
mudrih sastavljača saveznog ugovora. Razumnim
ljadima, koji nisu izgubili opažanje stvarnosti,
izbor neće biti težak.

Proklestvo će ostati na imenu onih, koji os-
tanu gluvi prema ispunjavanju :

Telegram ruskoga cara.

Car Nikola je brzojavio bugarskom kralju
Ferdinandu moleći ga da izbjegne bratoubilački
rat između Srbije i Bugarske, izjavljujući isto-
dobno, da je spreman preuzeti ulogu obraničkog
sudca. U telegramu je također poziv ruskog cara
da se demobilizira srpska i bugarska vojaka.

Uza sve ovo položaj je veoma kritičan. Obje
su vojske spremne za rat. Očekuje se sveki čas
odluka o miru ili ratu.

U telegramu, što ga je ruski car poslao
kralju Srbije i Bugarske, stoji između ostaloga
i ovo: Funkcije mirovnog sudije ne smatram
prerogativom, nego neugodnom dužnošću, od
koje se ne mogu ukloniti. Mislim da moram vaše
veličanstvo obavijestiti, da neću ostati ravnoda-
šan prema ratu među saveznicima. Važno je da
ustanovim, da bi ona država, koja bi rat počela,
bila zato odgovorna pred slavenskom stvari i da
ja sebi pridržavam svaku slobodu u pogledu
držanja, koje bi Rusija preduzela prema eventu-
alnim rezultatima takog zločinačkog rata. (K. B.)

Hartvig kod kralja Petra.

Kralj je primio ruskog poklisara Hartviga,
koji je naglasio želju Rusije da se spor mirno
riješi. Zatim je bilo obdržano ministarsko vijeće,
koje je raspravljalo zakonsku osnovu 0 aneksiji
okupiranog područja.

Što piše list bugarske vlade.

Službeni ,Mir“ "piše, da Srbija traži rat.
Bugarska vlada bezodvlačno mora [zahtjevati is-
pražnjenje neposredne zone i poslati u sva mjesta
spome zone svoje čete pak ih tamo ostaviti do
proglašenja obraničke presude.

Danev je izjavio: mi ne ćemo uz nikakve
uvjete popustiti.

Odgovor Bugarske Srbiji.

S obavještene strane iz Pariza javlja se, da
je Bugarska odgovorila Srbiji na netu u vrlo
elegantnoj formi ali negativno, nalazeći da su
zahtjevi Srbije pretjerani. Još Bugarska veli u
odgovoru, da je u ofanzivi protiv turske vojske
ponajviše uzela učešća bugarska vojska i da Sr
bija, Crna Gora i Grčka duguju za svoje uspjehe
zahvalnost požrtvovanju bugarske vojske. A i
etnografske prilike u spornim krajevima Make.
donije ne odgovaraju vele Bugari, zahtjevima
Srbije. U Parizu misle da će posljedica bugar-
skog odgovora biti za sad prekid diplomatskih
odnosa među Srbijom i Bugarskom. A moguće
je, da će velike sile sad preduzeti jaču akciju za
održanje mira na Balkanu.

Javljaju iz Beograda.

Do ovoga časa Bugarska još nije odgovorila
na predlog Srbije i Grčke za reviziju ugovora,
i ako se ovaj odgovor za juče očekivao. Ovamo
se ovo zavlačenje tumači ili kao dobijanje vre-
mena za Bugarsku ili kao znak popuštanja. Po-
gotovo kada se uzme u obzir izjava Rumunjske,
da u budućem balkanskom ratu neće ostati ne-
utralna kao i to da je Rusija otvorena na strani
Srba. Bugari bi morali da se bore protiv tri
fronta a veoma lako i protiv Turske, naročito

3, Boglić: Crtice opće patologije

(Nastavak)

Stupor (začuđeno lice). U ovomu je karakte-
ristično to što u opće nema crtnih izražaja, s
osobito očnih. U ovomu stanju bolesnih, izgleda
kao kakav čovjek zadubljen u nekakva važna raz-
matranja, kao da je pijan, čudnovat je prama
svemu što +e okolo njega događa, pravi izražaj
lica bolesnika od tifa (zato se ovo začođenje i
zova \tifojdijalno (tifos — čuditi se).

Lice valtuosno (prećerano afektirano). Ovdje
je karateristika otečina i crvenilo; oči su izbočene,
očne sljubnice (congiuntive) upadene su, usne i
veđe zategnute, a sve su lično crte raspružene.
Ovo se vidi osobito u ipertrofiji (otecini) srca, i
u nekim hroničnim navalama krvi prama glavi.

Lice zgrčeno, pokupljeno spada u akutne (e
ritonealne flemasije i posve je različita karaktera
od predhodne. U takovomu je stanju lice kao
umanjeno, blijedo ili prljavo, živci su stegnuti,
»rtai potezi smjeraju prama gornjemu dijelu glave
i sredini, sliči licu čovjeka zdrava, ali izložena
studeni. Ipokratično lice, nazvano tako po Ipo

-

sada poslije ubistva velikog vezira i sloma Mla-
doturaka, Ma koliko zatezali Bugari Srbija će ih
poslije proglašenja aneksije postaviti pred gotov
čin. I to veoma brzo. O roku od osam dana znaće
se, hoće li biti mir ili rat.

U cijeloj Srbiji vlada neobično oduševljenje.
Dobrovoljci se prijavljuju na hiljade, za sada samo
tajno. Prema izvještaju vojvode Putnika kralju,
srpska je vojska potpuno spremna za svaku even-
tualnost.

Pašićeva izjava.

" Ministar predsjednik Pašić rekao je jednom
izvjestitelju ,Štampe“: , Situacija je nepromjenjena.
Mi očekujemo odgovor bugarske vlade na moj
ekspoze, koji još nije stigao“. Na pitanje, da li
je istina, da je srpska vlada poslala Bugarskoj
ultimatum odgovorio je Pašić: ,Mi nemamo ništa
od Bugarske da tražimo. Ono što je srpska voj-
ska osvojila, ne možemo mi nikome ustupiti. Bu-
gari će, ako nas napanu, biti odgovorni pred ci-
jelom Evropom. /

Na pitanje, kako bi se kriza mogla riješiti
odgovorio je Pašić: ,To se ne može predviđeti.
Bugari nagomilavaju trupe na naše granice, za
to mi moramo biti spremni na sve eventualnosti“.

Srpska će vlada, kako se saznaje, sačekati
još dva dana na odgovor Bugarske.

Velevlasti prijete.

Prestavnici velikih sila predati će zajedničku
notu vladama Srbije i Bugarske. U noti se za-
htijeva da se pregovori nastave pošto obe kra-
ljevine raspuste rezerviste. Ko prvi počne rat,
veli se u noti protivi se volji Evrope i sam će
i iskusiti posljedice svoga postupka.

Poruka Rusije.

Rusko ministarstvo spoljašnjih poslova radi
odlučno na održanju mira, Ministar spoljašnjih
poslova Sasonov poslao je ponovo odlučne note
vladama u Beograd i Sofiju.

Mirno riješenje spora.

Javljaju iz Beča. Pokraj velike zapetosti od-
nosa među Srbijom i Bugarskom, u ovdašnjim
mjerodavnim krugovima misli se, da su“ ozbiljni
političari u Srbiji i Bugarskoj i sad uvjereni, da
će se sukob u posljednjem času riješiti mirno.
Sve velike sile žele mirno riješenje spora među
saveznicima.

Umorstvo Velikog Vezira.

Kad je u srijedu jutro Veliki Vezir i minis-
tar rata Mahmud Šefket paša hodio u vladinu
palaču, bio je napadnut hitcima iz revolvera, po-
gođen i teško ranjen, a malo nakon toga izdah-
nuo je. Ubijen je i njegov pratilac. U gradu je
poslije ovog zavladala strašna panika, a vojska
je zaposjela sve važnije ulice grada. Iz Carigrada
dolaze vijesti, da je atentator uapšen, a da je
urota pripravljena od liberalne entente. Ubijenom
velikom veziru već je imenovan nasljednik u o-
sobi Said paše,

.

Mahmud Šefket paša koji je došao dne 24.
siječnja 1913. državnim udarom mladotarskog
odbora za jedinstvo i napredak na stolicu velikog
vezira, bio je od vajkada najjača snaga mlado-
turskog odbora, pa je odlućio pobjedu njihovu,
kad je ekssultan Abdul Hamid pokušao, da us-
postavi revolucijonarnu vlada. On je postao rat-
nim ministrom i ostao je dok nije mladoturskim
ustankom pozicija mladoturske stranke bila silno
uzdrmana i uskorila njihov konac. Mahmud Šet-
ket paši bilo je 55 godina. On je arapskog pod-

rijetla.
Godine 1897. vratio se kao general u Cari-
grad. Iza toga bude imenovan valijom kosovskim,

posve jasnih uzroka. Može biti np. uslijed dugoga
bdenja, jakoga proljeva, produljenih postova itd.
Bolesti glave, ne čine u istinu na fisionomiju jed-
nake utiske, pa tako i one toraksa i trbuha; nu
ipak, mnoge afekcije na djelovima, koji su zatvo-
reni u ovim utlinama, pečataju na lica nešto oso-
bito karaterističnoga. Spavanje np. pa konvulsije
ličnog mišičja, laterelna paralisis, i je bje-
sno ili veselo, kaže nam da se tu radi o nekoj
primitivnoj ili sekundarnoj povredi moždana. Ote-
čina pak lica i vrata spojena sa nekom svirkom
ili zvižđukom u grlu, ili sa konvulsom poteško-
ćom gucanja, ili izmetanja (ekspektoracija) jasno
to kaže, da se radi o angini. Srčane po-
rađaju na licu neke osobite alteracije, a plačna
sičija, imala ona i manji karateristični izražaj,
ipak se posve dobro očituje na licu. Kazao sam
prvo, da zgrčeno lice, sakupljeno, pripada perito-
nealnim flemasijam, te nadodajem, da većina ado-
minalnih nemoći, izrazuju na licu neki utisak, po
komu se one mogu raspoznati.

U Sallesovu se izdanju ,Malađies des Ka-
fants“ čita, da se kod djece opaža meka stalna
korelacija među nemoćima glave, prsi, i
nekim fisionomičnim alteracijama različi od
pomenutih: naime da se tri poglavite crte opa-
žaju na dječjemu licu. Jedaa crta polazi iz veli-
koga očnoga kuta i gubi se odmah pod izbočinom

i sigomatična

a onda 1907, zapovjednikom trećeg vojnog zbora
u Solunu.

Kao solunski zapovjednik došao je u usku vezu

sa mladoturcima, knji su u Solunu imali glavno
svoje sjedište. Oni su se i u nj najviše pouzda-
vali, On je pouzdanje zaslužio, jer je vanredno
odlučno pošao sa svojim četama g, 1909. protiv
Carigrada.
Kad je kabinet Khiamil paše pristao na prve
uvjete mira, što su ih stavile balkanske države,
bude silom ovaj kabinet svrgnut od Mladoturaka,
a Mahmud Šefket pašu, kćjemu su toliko puta
ponudili vezirat, učiniše sada velikim vezirom.
On je nastavio vojnu, ali bez uspjeha. I pošto je
palo Drinopolje i Skadar. on je bio prinuđen da
stupi u pregovore glede mira. To je uskorilo pad
njegov, koji je i pad mladoturskog režima.

 

»Srbi su... varvari“!?

»N. Jedinstvo“ donosi ovaj zgodni entrefilet,
koga rado prenosimo :

Pogdjekoji bugarski list nabacuje se na Srbe
preteškim uvrjedama radi ovoga spora sa Buga-
rima. Biće i srpskih pa će odvraćati šilo za ognjilo.
Sve treba žaliti.

Ali kada neki pišu o Srbima kao varvarima,
slobodno nama da primjetimo: demokratski srp-
ski narod je na Balkanu aristokracija. Ima za to
dokumenata, diploma i privilegija u duši, n krvi,
u patnjama i u slavi, na djelu. Od kad je počeo
ispod Kosovske morije disati, a to je davno bilo,
svima je na Balkanu viteški priticao u pomoć,
često i prije i više nego i sebi. Njemu duguju
Rumuni, Grci, Bugari, — on nikome, _

Što izvojšti sve sam izvojštio, gdje se poslije
Kosova održao opet sam. Narod jakih djela i ve.
likih individua. Dopuštamo da se i u njemu istakne
pogdjekoji veliki zločin. Rastvorite istoriju En-
gleza i Francuza, Talijana i Nijemaca, i po njoj
sudite i Srbinu.

Narodne pjesme zrcalo su njegove duše. Di-
vili sa mu se i dive prvi svjetski umovi i veli-
kani: od Grima do Geta, od Fortisa do Tomasea
i Gubernatisa, od Žorž Sandove do Taljandjea,
od Gledstona do Luboka.

Čitaite imena njihovih dobrotvora; ni jedan
narod u razmjerju toliko ih nema.

A gle, srpske Majke. U velikim narodnim
časovima, i u tragičnim, kako je uzvišena, divna,
veličanstvena srpska Mati! Za to pjesnik i kli-
knu u zanosu da narod ovakih matera: blagoro-
stvom diše.

 

Kratke vijesti.

— Jermenski patrijarha poslao je turskom
ministru unutrašnjih poslova tri tužbe zbog zlo-
stavljanja Jermena u Mušu i ostalim mjestima
Male Azije.

— U Bukurešt je stiglo 120 vagona džebane
za rumuujsku vojsku.

— Gradski londonski sudija Bene u malo
nije nastradao. Kad se kupao u moru, na ka
je nekoliko sufražetkinja i htjele ga baciti u du-
binu. Starac je pobjegao preko pećina i jedva je
iznio živa glavu. Bene je mnogo sufražetkinja u
Londonu osudio radi počinjenih zuluma, pa mu
se one sada hoće da osvete.

— Njemačkim oficirima u Breslavi zabranjeno
je da dođu na predstava drame Gerharta Haupt-
mana, kojom se proslavlja oslobođenje Njemačke
od Francuske najezde. Ovo je kažu, s toga, što
pjesnik oslohođenje pripisuje narodu njemačkom
a ne pruskom kralju, koji se u komadu i nepo-
minje.

— U nedjelju se Vojnovićevo Lazarevo Vas-
kresenje davalo po peti put u Beogradu, uz pre-
pun teatar.

zvala nosna crta, vrhu koje katkad pada druga,
koja polazi iz crednje strane lica i zove se gena-
lis (jabučna). Srednja pak koja polazi iz usnih
kutova, a svršava na donjemu dijelu lica zove se
ulebijalna“ (usna crta). Prva bi dakle crta bila
oznaka moždanskih i živčanih bolesti, druga i
acesorna adominalnih, a treća bolest srca i dihala.
Koliko važnosti imadu ovi znakovi, ne usuđujem
se ocjeniti, jer se ne bavim tim opažanjem, niti
sam pozvan na to, nu ipak je Koelp proučio dje-
lomično lične crte te ih je u crticama de facie
in morbis Viridobonue 1843 str. 18, razdijelio u
orkikolarne, radiante, i dimote, te ove opet po-
razdijelio u orbikolarne palpebralne, orbikolarne
frontalne, u radialne palpebralno u orbikorinale,
radiante, rinalne. Mogu reći da je ova razdioba
preveć cjepidlačna uprav po njemačku. Lice nam
daje još mnogo simptoma u modifikaciji svoga
kretanja, objema boje, erukcije. U tetanu (utrnu-
lost) kretanje je konvulsno. U nekim je nervo-
zama trajno nepomično. U tifu se prelazno po-
tresuje. Imade slučajeva cerebralne kompresije, u
u kojim se paralizis omeđašuje na živce ovoga
dijela. Rijetko da lični objem poveća ili se uma-
nji, a da tako ne uslijedi i na ostalim djelovima
tijela, nu ipak, u početku eruktivnih ogniica, a
koji put u skoroj nosnoj i moždanskoj emoragiji
lice djelomično oteče. Kad ima nastati povećanje

prvo opaša na licu, U nemoći lice mjenja
kao i ostali djelovi, & imade slučajeva, kad se te
promjene ne protežu na ostalu koju površinu :

i"
Broj 24.

— General Stasse4, nekadanji portarturski
branitelj, a docnije osuđen radi strašnih otkrića
o njemu, umire sada u velikoj i nevolji.
'To je čovjek koji je okušao sve i sreće i svu
gorčinu nesreće u svome životu.

— Srpsko Novinarsko U: namjerava

redložiti, da se XII. svesla ski

ongres održi u Skoplju, te da se upriliče izleti
na sva važnija mj balkanskog ratišta.

__ — Pariski list ,Liberte“ javlja, da je Rusija
bitno pozvala Balkanski Savez, ao što
više vojske. Srbija i Grčka spremne su ri
šaju Rusija a Bugarskoj nije nikako po ćudi sa-

-- im oficirima u Srbiji i B i
naređeno je iz Petrograda da odmah krenu na
put u Rusiju, koja ne bi bila nikako rada, da se
ruski oficiri bore protiv rođene braće.

— Ako bude novog rata na Balkanu, u što
je teško vjerovati, sva vornost pala bi na
Bugarsku, koja izbjegava da se mirno svrši njen
spor sa Srbijom i Grčkom a ovamo hoće, da joj
i jedna i druga ustupe krvlju osvojene krajeve.

 

Izbori u Trstu.

U nedjelju započeli su u Trstu izbori za
gradsko zastupstvo dotično sabor, koji se sastoji
od 80 članova. Birala je opća kurija u kojoj
imadu pravo svi muškarci, koji su navršili 24.
godinu. Tri su stranke u borbi: talijanska libe-
ralna stranka, socijaldemokratska stranka i Slo-
venci. Borba je žestoka, osobito sa strane Talijana
proti slovencima. Tršćanski Nijemci nijesu posta-
vili svojih kandidata, već su pozvali svoje pri-
staše da glasuju za Talijane. Od 20 mandata iz
ove opće kurije imali su do sada socijalisti 10,
Talijani 6, a Slovenci 4. I na ovim izborima
Slovenci, poduprti cd svih Slavena u Trstu, iz-
nijelijeli su lijepu pobjedu, uza svu huku i buku
»Picola“ proti ,jednom neprijatelju — Slavenu“.
Slovenci su se morali boriti na tri strane: proti
Talijanima, Nijemcima i socijalnim demokratima,
ali uza sve to ovaj ljuti boj — veli ,,Edinost“
nije bio bez uspjeha.

Do sada nama poznati rezultat bio je ovaj:

-U trim izbornim kotarima okolice pobijedili
su Slovenci. U 1. izb. kotaru izabran je Slovenac
Anton Miklavec, posjednik sa 1166 glasova (soc.
dem. Petejan Kopač 373. Talijan C. Lueatelli
205). — U 2. ozbor. kotaru dolazi do užeg iz-
bora između Slovenca d.ra Just Pertota, liječnika
(dobio 1074 gl.) i slovenskog socijaliste J. Ko.
paća (dobio 654 gl. Talij Pirich dobio je 533"
glasa. Na ovaj su kotar navalili Talijani svim
bijesom, ali su odbijeni. Dr. Pertot bit će sigurno
izabran, pa da i socijalisti ne glasuju zanj. — U
3. izbor.kotaru izabrana su 2 Slovenca: dr. Fer-
dinand Černe, odvjetnik (1580) i Štefan Ferluga,
škol. nadzornik (1619). Socijalistički kandidati
Pittoni i Sedman dobili su 568 i 558 gl., a tali.
janski Rusconi i Pagliaro 514 i 515 glasova.

U gradskim kotarima imali su Slovenci i
Hrvati manifestovati više svoju snagu bez nade
na uspjeh. Tršćanski Nijemci demostraitvno su
glasovali za talijanske liberalce, u ime prosvjeda
protiv tobožnjeg slaviziranja tršćanskih ureda. Toj
pomoći imadu Talijani zahvaliti, što su porazili
— socijaliste, dok su Slaveni dobro prošli, do-
šavši dapače u uži izbor u 3. i 4. kotaru. — U
I. kotaru izabran je socijalista Nicolao sa 481
glasom (Slovenac Škerjanc 300 a 57 gl). U I.
kot. izabrani su Talijani dr. Valerio i Parenzan
sa preko 800 glasova (Slovenci preko 70 gl, a
socijaliste oko 500 gl). — U III. kot, uži izbor
između Slovenca d.ra Rybarža (483) i d.ra E.
Sladika (471) te talijana C. Archa (633) i L. Bo-
netti (660 gl). — Socijaliste : Slovenac A Ga-
spari i G. Peretz dobili su 380 glasova —

crvenilo se često opaža ma licu. Ovaj simptom
može obuzeti cijelo ili jedan dio lica. U nastupu
(parasizmu) akutnih nemoći, lice je žive crljene
boje, a u napadaju isterisma ili epilesiji crveno
mrko i modrikasto. Ova okolnost zadaje neku po-
teškoću u prosuđivanju ovih memoći; nu ipak
lice isterične osobe, manje bude užasno nego li
epiletične. Ovo je možda jedina razlika po kojoj
možemo uprav razlikovati jednu nemoć od druge,
po mnenju Landič-Beauvais. U pomanjkanju pri-
znata ljekara, bio sam često puta pozvan pri na-
padaju epiletičnome i isteričnomu, pa na temelju
simptoma velim da je mnenje Beauveis-a preveć
strogo za uspostavljene razlike između ove dvije
nemoći. U epilesiji budi mimogred rečeno imade
mnogo šta zajedničkoga sa isterizmom, ali ovaj
opet imade i svojih simptoma osobitih. U isteri-
smu np. postoji neka samoavjest i vlast nad kon:
vulsnomu kretanju, dihalne afekcije imađu jasne
afekcije, ta se vidi iz uzdisaja, jecanja, zjehanja,
žike, plača, smjeha, lice ne bude veoma iskri-
vljeno, a veđe se potresuju, potitravaju. Ovo je
kretanje veđa važno bilo kod ljudi ili ženskinja,
pa bio koji god nered isterije ili Retalepsije ili