di Strana 2. »CRVBNA ARVATSKA“ Oni, koji su stvarali Balkanski Savez mudro su predviđali mogućnos sporova zbog Makedonije Oni su pripremili dva izlaza: obrazovanje iz spor- nih zemalja nezavisne avtonomne oblasti ili dije- lenje po rijošenju arbitra. Sada obje strane stoje pred izborom: ili da se upuste u smrtnu borbu ili da prihvate planove mudrih sastavljača saveznog ugovora. Razumnim ljadima, koji nisu izgubili opažanje stvarnosti, izbor neće biti težak. Proklestvo će ostati na imenu onih, koji os- tanu gluvi prema ispunjavanju : Telegram ruskoga cara. Car Nikola je brzojavio bugarskom kralju Ferdinandu moleći ga da izbjegne bratoubilački rat između Srbije i Bugarske, izjavljujući isto- dobno, da je spreman preuzeti ulogu obraničkog sudca. U telegramu je također poziv ruskog cara da se demobilizira srpska i bugarska vojaka. Uza sve ovo položaj je veoma kritičan. Obje su vojske spremne za rat. Očekuje se sveki čas odluka o miru ili ratu. U telegramu, što ga je ruski car poslao kralju Srbije i Bugarske, stoji između ostaloga i ovo: Funkcije mirovnog sudije ne smatram prerogativom, nego neugodnom dužnošću, od koje se ne mogu ukloniti. Mislim da moram vaše veličanstvo obavijestiti, da neću ostati ravnoda- šan prema ratu među saveznicima. Važno je da ustanovim, da bi ona država, koja bi rat počela, bila zato odgovorna pred slavenskom stvari i da ja sebi pridržavam svaku slobodu u pogledu držanja, koje bi Rusija preduzela prema eventu- alnim rezultatima takog zločinačkog rata. (K. B.) Hartvig kod kralja Petra. Kralj je primio ruskog poklisara Hartviga, koji je naglasio želju Rusije da se spor mirno riješi. Zatim je bilo obdržano ministarsko vijeće, koje je raspravljalo zakonsku osnovu 0 aneksiji okupiranog područja. Što piše list bugarske vlade. Službeni ,Mir“ "piše, da Srbija traži rat. Bugarska vlada bezodvlačno mora [zahtjevati is- pražnjenje neposredne zone i poslati u sva mjesta spome zone svoje čete pak ih tamo ostaviti do proglašenja obraničke presude. Danev je izjavio: mi ne ćemo uz nikakve uvjete popustiti. Odgovor Bugarske Srbiji. S obavještene strane iz Pariza javlja se, da je Bugarska odgovorila Srbiji na netu u vrlo elegantnoj formi ali negativno, nalazeći da su zahtjevi Srbije pretjerani. Još Bugarska veli u odgovoru, da je u ofanzivi protiv turske vojske ponajviše uzela učešća bugarska vojska i da Sr bija, Crna Gora i Grčka duguju za svoje uspjehe zahvalnost požrtvovanju bugarske vojske. A i etnografske prilike u spornim krajevima Make. donije ne odgovaraju vele Bugari, zahtjevima Srbije. U Parizu misle da će posljedica bugar- skog odgovora biti za sad prekid diplomatskih odnosa među Srbijom i Bugarskom. A moguće je, da će velike sile sad preduzeti jaču akciju za održanje mira na Balkanu. Javljaju iz Beograda. Do ovoga časa Bugarska još nije odgovorila na predlog Srbije i Grčke za reviziju ugovora, i ako se ovaj odgovor za juče očekivao. Ovamo se ovo zavlačenje tumači ili kao dobijanje vre- mena za Bugarsku ili kao znak popuštanja. Po- gotovo kada se uzme u obzir izjava Rumunjske, da u budućem balkanskom ratu neće ostati ne- utralna kao i to da je Rusija otvorena na strani Srba. Bugari bi morali da se bore protiv tri fronta a veoma lako i protiv Turske, naročito 3, Boglić: Crtice opće patologije (Nastavak) Stupor (začuđeno lice). U ovomu je karakte- ristično to što u opće nema crtnih izražaja, s osobito očnih. U ovomu stanju bolesnih, izgleda kao kakav čovjek zadubljen u nekakva važna raz- matranja, kao da je pijan, čudnovat je prama svemu što +e okolo njega događa, pravi izražaj lica bolesnika od tifa (zato se ovo začođenje i zova \tifojdijalno (tifos — čuditi se). Lice valtuosno (prećerano afektirano). Ovdje je karateristika otečina i crvenilo; oči su izbočene, očne sljubnice (congiuntive) upadene su, usne i veđe zategnute, a sve su lično crte raspružene. Ovo se vidi osobito u ipertrofiji (otecini) srca, i u nekim hroničnim navalama krvi prama glavi. Lice zgrčeno, pokupljeno spada u akutne (e ritonealne flemasije i posve je različita karaktera od predhodne. U takovomu je stanju lice kao umanjeno, blijedo ili prljavo, živci su stegnuti, »rtai potezi smjeraju prama gornjemu dijelu glave i sredini, sliči licu čovjeka zdrava, ali izložena studeni. Ipokratično lice, nazvano tako po Ipo - sada poslije ubistva velikog vezira i sloma Mla- doturaka, Ma koliko zatezali Bugari Srbija će ih poslije proglašenja aneksije postaviti pred gotov čin. I to veoma brzo. O roku od osam dana znaće se, hoće li biti mir ili rat. U cijeloj Srbiji vlada neobično oduševljenje. Dobrovoljci se prijavljuju na hiljade, za sada samo tajno. Prema izvještaju vojvode Putnika kralju, srpska je vojska potpuno spremna za svaku even- tualnost. Pašićeva izjava. " Ministar predsjednik Pašić rekao je jednom izvjestitelju ,Štampe“: , Situacija je nepromjenjena. Mi očekujemo odgovor bugarske vlade na moj ekspoze, koji još nije stigao“. Na pitanje, da li je istina, da je srpska vlada poslala Bugarskoj ultimatum odgovorio je Pašić: ,Mi nemamo ništa od Bugarske da tražimo. Ono što je srpska voj- ska osvojila, ne možemo mi nikome ustupiti. Bu- gari će, ako nas napanu, biti odgovorni pred ci- jelom Evropom. / Na pitanje, kako bi se kriza mogla riješiti odgovorio je Pašić: ,To se ne može predviđeti. Bugari nagomilavaju trupe na naše granice, za to mi moramo biti spremni na sve eventualnosti“. Srpska će vlada, kako se saznaje, sačekati još dva dana na odgovor Bugarske. Velevlasti prijete. Prestavnici velikih sila predati će zajedničku notu vladama Srbije i Bugarske. U noti se za- htijeva da se pregovori nastave pošto obe kra- ljevine raspuste rezerviste. Ko prvi počne rat, veli se u noti protivi se volji Evrope i sam će i iskusiti posljedice svoga postupka. Poruka Rusije. Rusko ministarstvo spoljašnjih poslova radi odlučno na održanju mira, Ministar spoljašnjih poslova Sasonov poslao je ponovo odlučne note vladama u Beograd i Sofiju. Mirno riješenje spora. Javljaju iz Beča. Pokraj velike zapetosti od- nosa među Srbijom i Bugarskom, u ovdašnjim mjerodavnim krugovima misli se, da su“ ozbiljni političari u Srbiji i Bugarskoj i sad uvjereni, da će se sukob u posljednjem času riješiti mirno. Sve velike sile žele mirno riješenje spora među saveznicima. Umorstvo Velikog Vezira. Kad je u srijedu jutro Veliki Vezir i minis- tar rata Mahmud Šefket paša hodio u vladinu palaču, bio je napadnut hitcima iz revolvera, po- gođen i teško ranjen, a malo nakon toga izdah- nuo je. Ubijen je i njegov pratilac. U gradu je poslije ovog zavladala strašna panika, a vojska je zaposjela sve važnije ulice grada. Iz Carigrada dolaze vijesti, da je atentator uapšen, a da je urota pripravljena od liberalne entente. Ubijenom velikom veziru već je imenovan nasljednik u o- sobi Said paše, . Mahmud Šefket paša koji je došao dne 24. siječnja 1913. državnim udarom mladotarskog odbora za jedinstvo i napredak na stolicu velikog vezira, bio je od vajkada najjača snaga mlado- turskog odbora, pa je odlućio pobjedu njihovu, kad je ekssultan Abdul Hamid pokušao, da us- postavi revolucijonarnu vlada. On je postao rat- nim ministrom i ostao je dok nije mladoturskim ustankom pozicija mladoturske stranke bila silno uzdrmana i uskorila njihov konac. Mahmud Šet- ket paši bilo je 55 godina. On je arapskog pod- rijetla. Godine 1897. vratio se kao general u Cari- grad. Iza toga bude imenovan valijom kosovskim, posve jasnih uzroka. Može biti np. uslijed dugoga bdenja, jakoga proljeva, produljenih postova itd. Bolesti glave, ne čine u istinu na fisionomiju jed- nake utiske, pa tako i one toraksa i trbuha; nu ipak, mnoge afekcije na djelovima, koji su zatvo- reni u ovim utlinama, pečataju na lica nešto oso- bito karaterističnoga. Spavanje np. pa konvulsije ličnog mišičja, laterelna paralisis, i je bje- sno ili veselo, kaže nam da se tu radi o nekoj primitivnoj ili sekundarnoj povredi moždana. Ote- čina pak lica i vrata spojena sa nekom svirkom ili zvižđukom u grlu, ili sa konvulsom poteško- ćom gucanja, ili izmetanja (ekspektoracija) jasno to kaže, da se radi o angini. Srčane po- rađaju na licu neke osobite alteracije, a plačna sičija, imala ona i manji karateristični izražaj, ipak se posve dobro očituje na licu. Kazao sam prvo, da zgrčeno lice, sakupljeno, pripada perito- nealnim flemasijam, te nadodajem, da većina ado- minalnih nemoći, izrazuju na licu neki utisak, po komu se one mogu raspoznati. U Sallesovu se izdanju ,Malađies des Ka- fants“ čita, da se kod djece opaža meka stalna korelacija među nemoćima glave, prsi, i nekim fisionomičnim alteracijama različi od pomenutih: naime da se tri poglavite crte opa- žaju na dječjemu licu. Jedaa crta polazi iz veli- koga očnoga kuta i gubi se odmah pod izbočinom i sigomatična a onda 1907, zapovjednikom trećeg vojnog zbora u Solunu. Kao solunski zapovjednik došao je u usku vezu sa mladoturcima, knji su u Solunu imali glavno svoje sjedište. Oni su se i u nj najviše pouzda- vali, On je pouzdanje zaslužio, jer je vanredno odlučno pošao sa svojim četama g, 1909. protiv Carigrada. Kad je kabinet Khiamil paše pristao na prve uvjete mira, što su ih stavile balkanske države, bude silom ovaj kabinet svrgnut od Mladoturaka, a Mahmud Šefket pašu, kćjemu su toliko puta ponudili vezirat, učiniše sada velikim vezirom. On je nastavio vojnu, ali bez uspjeha. I pošto je palo Drinopolje i Skadar. on je bio prinuđen da stupi u pregovore glede mira. To je uskorilo pad njegov, koji je i pad mladoturskog režima. »Srbi su... varvari“!? »N. Jedinstvo“ donosi ovaj zgodni entrefilet, koga rado prenosimo : Pogdjekoji bugarski list nabacuje se na Srbe preteškim uvrjedama radi ovoga spora sa Buga- rima. Biće i srpskih pa će odvraćati šilo za ognjilo. Sve treba žaliti. Ali kada neki pišu o Srbima kao varvarima, slobodno nama da primjetimo: demokratski srp- ski narod je na Balkanu aristokracija. Ima za to dokumenata, diploma i privilegija u duši, n krvi, u patnjama i u slavi, na djelu. Od kad je počeo ispod Kosovske morije disati, a to je davno bilo, svima je na Balkanu viteški priticao u pomoć, često i prije i više nego i sebi. Njemu duguju Rumuni, Grci, Bugari, — on nikome, _ Što izvojšti sve sam izvojštio, gdje se poslije Kosova održao opet sam. Narod jakih djela i ve. likih individua. Dopuštamo da se i u njemu istakne pogdjekoji veliki zločin. Rastvorite istoriju En- gleza i Francuza, Talijana i Nijemaca, i po njoj sudite i Srbinu. Narodne pjesme zrcalo su njegove duše. Di- vili sa mu se i dive prvi svjetski umovi i veli- kani: od Grima do Geta, od Fortisa do Tomasea i Gubernatisa, od Žorž Sandove do Taljandjea, od Gledstona do Luboka. Čitaite imena njihovih dobrotvora; ni jedan narod u razmjerju toliko ih nema. A gle, srpske Majke. U velikim narodnim časovima, i u tragičnim, kako je uzvišena, divna, veličanstvena srpska Mati! Za to pjesnik i kli- knu u zanosu da narod ovakih matera: blagoro- stvom diše. Kratke vijesti. — Jermenski patrijarha poslao je turskom ministru unutrašnjih poslova tri tužbe zbog zlo- stavljanja Jermena u Mušu i ostalim mjestima Male Azije. — U Bukurešt je stiglo 120 vagona džebane za rumuujsku vojsku. — Gradski londonski sudija Bene u malo nije nastradao. Kad se kupao u moru, na ka je nekoliko sufražetkinja i htjele ga baciti u du- binu. Starac je pobjegao preko pećina i jedva je iznio živa glavu. Bene je mnogo sufražetkinja u Londonu osudio radi počinjenih zuluma, pa mu se one sada hoće da osvete. — Njemačkim oficirima u Breslavi zabranjeno je da dođu na predstava drame Gerharta Haupt- mana, kojom se proslavlja oslobođenje Njemačke od Francuske najezde. Ovo je kažu, s toga, što pjesnik oslohođenje pripisuje narodu njemačkom a ne pruskom kralju, koji se u komadu i nepo- minje. — U nedjelju se Vojnovićevo Lazarevo Vas- kresenje davalo po peti put u Beogradu, uz pre- pun teatar. zvala nosna crta, vrhu koje katkad pada druga, koja polazi iz crednje strane lica i zove se gena- lis (jabučna). Srednja pak koja polazi iz usnih kutova, a svršava na donjemu dijelu lica zove se ulebijalna“ (usna crta). Prva bi dakle crta bila oznaka moždanskih i živčanih bolesti, druga i acesorna adominalnih, a treća bolest srca i dihala. Koliko važnosti imadu ovi znakovi, ne usuđujem se ocjeniti, jer se ne bavim tim opažanjem, niti sam pozvan na to, nu ipak je Koelp proučio dje- lomično lične crte te ih je u crticama de facie in morbis Viridobonue 1843 str. 18, razdijelio u orkikolarne, radiante, i dimote, te ove opet po- razdijelio u orbikolarne palpebralne, orbikolarne frontalne, u radialne palpebralno u orbikorinale, radiante, rinalne. Mogu reći da je ova razdioba preveć cjepidlačna uprav po njemačku. Lice nam daje još mnogo simptoma u modifikaciji svoga kretanja, objema boje, erukcije. U tetanu (utrnu- lost) kretanje je konvulsno. U nekim je nervo- zama trajno nepomično. U tifu se prelazno po- tresuje. Imade slučajeva cerebralne kompresije, u u kojim se paralizis omeđašuje na živce ovoga dijela. Rijetko da lični objem poveća ili se uma- nji, a da tako ne uslijedi i na ostalim djelovima tijela, nu ipak, u početku eruktivnih ogniica, a koji put u skoroj nosnoj i moždanskoj emoragiji lice djelomično oteče. Kad ima nastati povećanje prvo opaša na licu, U nemoći lice mjenja kao i ostali djelovi, & imade slučajeva, kad se te promjene ne protežu na ostalu koju površinu : i" Broj 24. — General Stasse4, nekadanji portarturski branitelj, a docnije osuđen radi strašnih otkrića o njemu, umire sada u velikoj i nevolji. 'To je čovjek koji je okušao sve i sreće i svu gorčinu nesreće u svome životu. — Srpsko Novinarsko U: namjerava redložiti, da se XII. svesla ski ongres održi u Skoplju, te da se upriliče izleti na sva važnija mj balkanskog ratišta. __ — Pariski list ,Liberte“ javlja, da je Rusija bitno pozvala Balkanski Savez, ao što više vojske. Srbija i Grčka spremne su ri šaju Rusija a Bugarskoj nije nikako po ćudi sa- -- im oficirima u Srbiji i B i naređeno je iz Petrograda da odmah krenu na put u Rusiju, koja ne bi bila nikako rada, da se ruski oficiri bore protiv rođene braće. — Ako bude novog rata na Balkanu, u što je teško vjerovati, sva vornost pala bi na Bugarsku, koja izbjegava da se mirno svrši njen spor sa Srbijom i Grčkom a ovamo hoće, da joj i jedna i druga ustupe krvlju osvojene krajeve. Izbori u Trstu. U nedjelju započeli su u Trstu izbori za gradsko zastupstvo dotično sabor, koji se sastoji od 80 članova. Birala je opća kurija u kojoj imadu pravo svi muškarci, koji su navršili 24. godinu. Tri su stranke u borbi: talijanska libe- ralna stranka, socijaldemokratska stranka i Slo- venci. Borba je žestoka, osobito sa strane Talijana proti slovencima. Tršćanski Nijemci nijesu posta- vili svojih kandidata, već su pozvali svoje pri- staše da glasuju za Talijane. Od 20 mandata iz ove opće kurije imali su do sada socijalisti 10, Talijani 6, a Slovenci 4. I na ovim izborima Slovenci, poduprti cd svih Slavena u Trstu, iz- nijelijeli su lijepu pobjedu, uza svu huku i buku »Picola“ proti ,jednom neprijatelju — Slavenu“. Slovenci su se morali boriti na tri strane: proti Talijanima, Nijemcima i socijalnim demokratima, ali uza sve to ovaj ljuti boj — veli ,,Edinost“ nije bio bez uspjeha. Do sada nama poznati rezultat bio je ovaj: -U trim izbornim kotarima okolice pobijedili su Slovenci. U 1. izb. kotaru izabran je Slovenac Anton Miklavec, posjednik sa 1166 glasova (soc. dem. Petejan Kopač 373. Talijan C. Lueatelli 205). — U 2. ozbor. kotaru dolazi do užeg iz- bora između Slovenca d.ra Just Pertota, liječnika (dobio 1074 gl.) i slovenskog socijaliste J. Ko. paća (dobio 654 gl. Talij Pirich dobio je 533" glasa. Na ovaj su kotar navalili Talijani svim bijesom, ali su odbijeni. Dr. Pertot bit će sigurno izabran, pa da i socijalisti ne glasuju zanj. — U 3. izbor.kotaru izabrana su 2 Slovenca: dr. Fer- dinand Černe, odvjetnik (1580) i Štefan Ferluga, škol. nadzornik (1619). Socijalistički kandidati Pittoni i Sedman dobili su 568 i 558 gl., a tali. janski Rusconi i Pagliaro 514 i 515 glasova. U gradskim kotarima imali su Slovenci i Hrvati manifestovati više svoju snagu bez nade na uspjeh. Tršćanski Nijemci demostraitvno su glasovali za talijanske liberalce, u ime prosvjeda protiv tobožnjeg slaviziranja tršćanskih ureda. Toj pomoći imadu Talijani zahvaliti, što su porazili — socijaliste, dok su Slaveni dobro prošli, do- šavši dapače u uži izbor u 3. i 4. kotaru. — U I. kotaru izabran je socijalista Nicolao sa 481 glasom (Slovenac Škerjanc 300 a 57 gl). U I. kot. izabrani su Talijani dr. Valerio i Parenzan sa preko 800 glasova (Slovenci preko 70 gl, a socijaliste oko 500 gl). — U III. kot, uži izbor između Slovenca d.ra Rybarža (483) i d.ra E. Sladika (471) te talijana C. Archa (633) i L. Bo- netti (660 gl). — Socijaliste : Slovenac A Ga- spari i G. Peretz dobili su 380 glasova — crvenilo se često opaža ma licu. Ovaj simptom može obuzeti cijelo ili jedan dio lica. U nastupu (parasizmu) akutnih nemoći, lice je žive crljene boje, a u napadaju isterisma ili epilesiji crveno mrko i modrikasto. Ova okolnost zadaje neku po- teškoću u prosuđivanju ovih memoći; nu ipak lice isterične osobe, manje bude užasno nego li epiletične. Ovo je možda jedina razlika po kojoj možemo uprav razlikovati jednu nemoć od druge, po mnenju Landič-Beauvais. U pomanjkanju pri- znata ljekara, bio sam često puta pozvan pri na- padaju epiletičnome i isteričnomu, pa na temelju simptoma velim da je mnenje Beauveis-a preveć strogo za uspostavljene razlike između ove dvije nemoći. U epilesiji budi mimogred rečeno imade mnogo šta zajedničkoga sa isterizmom, ali ovaj opet imade i svojih simptoma osobitih. U isteri- smu np. postoji neka samoavjest i vlast nad kon: vulsnomu kretanju, dihalne afekcije imađu jasne afekcije, ta se vidi iz uzdisaja, jecanja, zjehanja, žike, plača, smjeha, lice ne bude veoma iskri- vljeno, a veđe se potresuju, potitravaju. Ovo je kretanje veđa važno bilo kod ljudi ili ženskinja, pa bio koji god nered isterije ili Retalepsije ili