Broj 46. i to K. u K. Ministarstvo proti učiteljstvu evo vam živa dokaza. Bosanski je sabor jednoglasno predložio da se njihovo učitelj- stvo izjednači u plati sa činovništvom zadnjih triju razreda. I Bosanska je vlada taj pred- log odobrila, ali ga Ministarstvo u Beču ne htjede da odobri, već im temeljnu plaću sa 1600 K, obali na 1400 K, kao što bi bila i naša, kad bi nam se zakon odobrio. Austrija ima po 60 milijuna kruna za jedan sami Dreadnought inače i za činov- ničku pragmatiku, po kojoj će oni što imaju 10—30 K dnevno dobiti više povišice nego učitelji imaju temeljne plate. Jer mi smo i onda kad nam naš zakon potvrde još daleko i iza naizadnjega činovnika jer XI razred ima tem. pl. 1600 K + 360 K (to je naj- manja mjera) doplatka, dakle najmanje 1960 K prama naših 1400 K temelja> plaće. Među- tira oni imaju trogodišnjice, a mi — petogo- dišnjice, 1 u Bosni je sabor bio predložio naravno trogodišnjice, ali u Beču ne misle onako, pa im ni toga ne htjedoše odobriti. Pa što je od našeg veljačkog zakona? Nit ga je za veljaču, nit za ožujak, nit za travanj, pa ni za svibanj, pa bogami ni za lipanj ! Što ćemo: svaki mjesec zakašnjenja usteže učiteljstvu dvadesetak tisuća kruna povišice; dosad su dakle na našim ustima uštedili preko 100.000 K. Kad su mi pričali da će naš zakon u krepost sigurno 1 svibnja, ja sam se smijao lakovjernosti naših poštenih dobrijana, a evo zašto: od 575 osobljenog učiteljstva otprilike njih 60 imalo bi 1 lipnja petogodišnjicu. Nu pošto petogodišnjice koje prispiju prije 1. iza sankcioniranja. zakona ostaju po starome (150 i 200 K — ja sam bio tvrdo uvjeren da u Beču ne će htjeti ni u svibnju našega zakona potvrditi samo da na petogodišnjicam uštipnu nama kukavnih 5000 K, već da će ga potvrditi tek u lipnju. Meni, koji ovo pišem nema ove godine petogodišnjice, ali me ipak zaboli srce kad pomislim kakvo će čuvstvo parati dušu onim kukavcim, koji će onakovim postupkom izgubiti kroz par dana 50 i 100 K povišice ne toliko radi one svotice, već radi ove — Tuchmoisaick in Freihandkettelstich. — — Tab. V. 18. — Neucanaleser Flachstich. — — Tab. VI. i VII. Pleinmuster. 19-24. Freihandkettelstick in Spiralenmotiven und slavisechen Rosetten. — N.9 25. Kreuzstich- muster (gleichseitig) = a, bei = Zu- bermotive , Baja“, altslavisch ; d, e, i, h = Randornamente; g = Meander; k, c-= Streublumen. — — Tab. VIII. (26) Zuwei Kreuzstickmuster in ,Baja“ Motiven; und elf Flachstickmuster (gezihlte Fiden) + Meandermotiven und altslavischen Bajamo- tiven (Zauberornamente) — — Tab. IX. Flachstichtechnick in (27) Bajamuster, und (28) Zackenmotiv. Po njemačkomu prevodu strani će učeni svijet spoznati, da je kod nas još prasla- venskih motiva, a kod drugih je naroda toga blaga manje. Južni su Slaveni i u tomu pogledu mnogo konservativni, a još bolje izvorni, što nam je do časti i ponosa. U narodnoj tehnici je četiri vrste ve- zova: 1. Krstački vezovi (brojem), 2: poša- vni vezovi (brojem), 3. rasplitani vezovi (brojem), 4. vezovi po pismu, 5. šareni ve- zovi po pismu, 6. zlatovez. Krstački se vezovi (Kreuzstiche, points & croiz) vezu u obliku krsta. Svaki je za- _Boa0 no. ,CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. KAŽEDOO AO m špekulacije. Šta čini u Splitu naš savez? jevima, a mjesec dana kašnje, dopisom 17 Piše li, sazivlje li, reklamira li!? On spava u Gospodinu : riba s glave smrdi ! Pozivljemo ovim učiteljska društva raz- nih kotara, da pozovu Savez nek izrazi u ime svih društava učiteljsko negodovanje radi onakve špekulacije na našem životu i kukavnom siromaštvu. j Dosta, nam je više zavaravanja, oteza- nja i vođenja za nos! Ne treba nam licu- mjerne izlike: narod je siromašan, jer kad nije siromašan za druge, pa i one što imaju manje truda na mjesec, nego mi u jedan dam — a ipak neki od njih beru ili deru 4—10 tisuća kruna godišnje — nije ni za nas. I država bi nam mogla, kako neki u parlamentu i traže, priteći u pomoć, samo da hoće, a puk kad plaća masno neke no- sitelje tmine može i nositelje prosvjete ili nek škole ne gradi. Mi nismo našeg pitanja riješili i ne ćemo skakati sa zemljice na četvrti skalin, već nam se treba složiti i za otvor prvoga našega sabora — videći prije novu činov- ničku pragmatiku — iznijeti slijedeći ulti- matum : Učiteljstvo kraljevine Dalmacije traži da se u plaći i pravima na godine službe izjednači bar sa državnim činovnicima naj- nižega razreda. U slučaju neodobrenja uči- teljstvo je spremno na najzadnje korake. To je najmanje, što možemo i moramo zatražiti, jer osim 200 K u temeljnoj plaći doplacima, trogodišnjim doplatama i godi- nama uračunive službe u mirovinu po kojoj se &. k. kancelistima uračunavaju i godine pisarske, a nama ni one privremene i ako je služba ista, biti će iza pragmatike i dru- gih ogromnih razlika. Samo energično i složno ta valjda nismo ni mi nezreliji nego li en- gleski rudari! Branje pellna. Veleučeni Doktor, Profesor, Docenat itd. Lujo Adamović svojim dopisom 17 travnja t. g. u ,Hrvatskoj Rieči“ iznosi razloge koji su ga nagnali da predloži Minista1stvu totalnu zabranu branja pelina u našim kra- djeljaj ,krstac“, biva čitav, djelomičan, u drugom liku itd., pa eto dosta suvrsta ove glavne tehnike. Pošavni se vezovi vezu iglom u liku tkanja, utkivanja, pirlitanja ili pošivanja. To se radi na stanu čunkom, a k tomu i iglom u ruci. Rasplitani su vezovi narodne čitme i kere. Tu se niti (žice) tkanja izvlače, ste- zuju, spliću i raspliću u umjetničke, osobito vještačke posle. Ovi se vezovi izvađaju i bez osnova tkanja, samim nitima, biva ke- ricama. Ovdje je spomenuti rasplite prave, kere i čitme. Vezovi se po pismu vezu u različitoj tehnici, te se dijele u bijele, šarene i u zlatorez, a neka se to isto brojem veze. — Nasi šareni vezovi po pismu imaju neku osobitu tehniku i ukus, pa neka se veze kao bijelo, to zna narod po ukusu birati, kako će to udesiti. —, Drevne umjetničke tehnike zlatoveza danas su se žalibože mnogo pometle, nema ga brojem, nema ubora, vale, sačaka, suhozlatice i zlatajli-košulja.') 1) V. Srpski narodni vezovi itd. Jelica Belović- Bernadzikowska, u Novom Sadu 1007. str, 96-137. Ova se knjiga odlikuje obiljem naziva, te je pravi naputak za našu vezilju. Maja (što će izaći 17 Juna?) isti Veleučeni Profesor, Docenat itd. predlaže istom Mi- nistarstvu da se i nadalje dozvoli branje pelina ali uz uvjete tako smješne, da ko pozna predmet, prilike i okolnost pelina 1 branja nezna doista da li se veleučeni itd. sa svojim predlozima i protupredlozima šali sa vladom koja ga je amo poslala, ili titra sa interesima naroda. On u prvom predlogu iznosi da treba zabraniti branje pelina ne samo da se ta biljka sačuva od propasti, radi branja, nego da nam ta biljka sačuva zemlju na ćelavim brdima i zamjeni pošumljivanje, dok ovo dođe. Veleučeni itd. kažu da je botaničar, po- tom ovi predlozi bili bi plod stručnjaka gramatike“. A što kaže praksa? (val me- glio la pratica che la gramatica). Mi koji smo ovdje sa pelinom skroz srasli nešto ćemo da iznesemo, po praksi s' intende, jer hvala Bogu za botanike pelina ne znadosmo. Pelin se kod nas počeo brati pred 40 godina, uvjek se brao i uvjek mu raste pro- dukcija te je od 1000 kvintala godišnje došla do 10.000 kvintala i sveudilj ga ima i još uvjek se ne obere sve. Razlog da će ga uviek biti, jednostavno je taj što pelin cvieta u Maju, u Junu iz- baci sjeme, koje se dalje množi per omnia secula seculorum, bez njege botaničara. Druge polovine Jula tek se počme brati i bere se do Svisvetih najdalje dakle 3—3*/, mjeseca i tako narod čini ljepše i bolje nego li mu veleučeni itd. predlaže, i to čini od godina i godina; i pelin, rezanjem pomlađen, raste bujnije, produkcija se širi, narod zarađuje novaca, mnogo novaca uz malo truda. I svaka bi vlada bila vesela što si na- rod sam znade pomoći. Drugovđe vlade podpomažu, nagrađuju svako novo vrelo za- rade, traže ih i šire. A kod nas eto ozbiljno se pretresaju smiešni predlozi jednog mud- raca koji prvo bi htio sasvim zabranjeno branje pelina, mjesec dana kašnje predlaže dozvolu takvog branja uz uvjete koje narod —=——==————————————====u-u====—===============—=—====—==—=—=STomooo Ovdje mi je navesti glavnije motive (nazive) krstačkog veza uz prevode g. J. Be- lović, što će služiti stranim strukovnjacima: 1. Obična pokrstica (Einfacher Kreuzstich, point & croix simple). 2. Opačica (Gleichseitiger Kreuzstich, Po- int croisć, ćgale de deux cotć). 3. Dvostruki krstuljci (Doppel Kreuzsti- che, point croix double). 4. Zadebljajci krstači (Reliefkreuzstiche, glavische Art, Punto rilievo). 5. Zadarske pokrstice (punto di Zara). 6. Obični polakrstuljci (Gowohnliche Halb- kreuzel) = polutak, podbodički vez, zaboda- čki vez. * 7. Snizaljka (petit point). 8. Lozevima popunjena (Wollgobelin, alt- slavisch, broderie de laine, Point Gobelin) = prebirano, prijebor, prebirni našav, pre- birano na zijev, klečanje, pirlitanje. 9. Podrobno naopačno (Gleichseitige, Petit Points). = slavonski krstači. 11. Stegnuti krstakovi (A jour Kreuzatiche).