Broj 92. »CRVENA HRVATSKA«“, Strana 3: TEO 77 > > Rama ——— »Novoje Vremja“ piše, da se Srbija nema česa bojati, dok Rusija, Francuzka i En- gleska stoje uz nju, a da bi eventualni pri- tisak Austrije na Srbiju još više poboljšao odnošaje države Triple Entente prama bal- kanskom savezu. Sve ruske novine inače drže, da se sukob između Austrije i Rusije ne može izbjeći, ako. Mornarhija bude i dalje prijetila Srbiji. Iste novine tvrde, da će Rusija podupirati srpske zahtjeve glede o- svojenja Albanije i luke na Jadranskom moru. — Bivši ministar predsjednik ruske Dume Gučov stigao je u Beograd. Ovom putovanju polaže se velika važnost, jer je u savezu sa srpsko-austrijskim nesporazu. mom. Gučov uživa veliko povjerenje bal- kanskog saveza. x* * GH Po većim gradovima Austrije, ponapose u Beču, održane su prošlih dana mnogo- brojno posjećene skupštine socijalista, na kojima se govorilo za održanje mira. Poslije skupštine socijalisti su obilazili gradom de- monstrirajući proti rata. U socijalističkoj povorci u Beču bilo je do 100.000 duša. Hrvatsko-slovenski zastupnici prikazali su rezoluciju, kojom pozivlju odgovorne faktore Monarhije, da sve poduzmu kako bi se mir održao, i da ne zapriječuju potpuni i slo- bodni razvoj jugoslavenskih naroda. Iz Budimpešte stižu vijesti, da su čla- novi mađarske opozicije imali sastanak. A- ponji, Košut i Baćani protestovali su proti Berhtoldove balkanske politike i tražili spo- razum s Balkancima. Evropa za zahtjev Srbije. »Nova Sl. Presa“ piše: Opaža se po- puštanje zapetosti, Evropa je voljna da Sr- bija dobije izlaz na Jadransko More. S tim je sporazumna i Austro-Ugarska. No ipak postoje još i sad vrlo velike teškoće. Kalendar pobijeda. Ima preko mjesec dana da je započeo rat na Balkanu, i blizu je svrhe. U malo dana savezne su idržave osvojile evropsku Tursku. Njihove su pobjede bile tako brze i velike, da izgledaju nevjerojatnim. Ali evo neka govore datumi : 8 oktobra. — Cra Gora navješćuje rat Turskoj, 16 oktobra. — Crnogorci zauzimlju Berane. 17 oktobra. — "Turska navješćuje rat Bugarskoj i Srbiji. 18 oktobra. Grčka navješćuje rat Turskoj. 19 oktobra. — Grci zauzimlju Elasonu: Bugari okupiraju Mustafa-Pašu; Crnogorci Gusinje; Srbi prodiru u granicu Macedo- nije. 20 oktobra. — Bugari danjem Drinopolja. 21 oktobra. Grci započimju okupirati otoke u Egejskom moru i iskrcavaju se na Lemnos. 23 oktobra. — Boj kod Lozengrada. 24 oktobra. — Pobjeda Bugara kod Lozen-grada; Pobjeda Srba kod Kumanova; Grci zauzimlju Selfidžije 26 oktobra. — Srbi uzimlju Skoplje. 27 oktobra. Bugari zauzimlju Esk-Babu. 29 okt. — Velika bitka kod Liile-Bur- gasa. 31 okt. — Pobjeda Bugara kod Liile- Burgasa; Srbi osvajaju Prizren; Crnogorci zauzimlju Peć. 1. novembra. Grci okupiraju Samotrake. 3 novembra. Porta moli velevlasti za intervenciju; početak velike bitke kod Čorlu. 5 novembra. Bugari su pobjednici kod Čorlu. 8 novembra. Bugari započinju navalu na liniju Čataldže. 9 novembra. Grci ulaze u Solun. Poraz mustrijske politike. Pariski list ,La Presse Associće“ đo- bio je iz Pešte dopis u kome se veli, da je madžarsko javno mnijenje nezadovoljno po- litikom ministra spoljnih poslova. Zamjera mu se što je politika Status quo napustio tek onda, kada su ga na to prisilili doga- đaji i što nije imao tačna obavještenja o snazi balkanskih država. Austrijanci, veli se, počiju opsje- računali su da će se Turci držati do prolje- ća, dok ne budu gotovi novi austrijski to- povi. Ali ratni događaji pokvarili su Beču taj račun, pa je danas takav položaj, da se u Beogradu i Sofiji ne boje oružanog uple- tanja. U obranu Srba. Herman Wendel, socijalistički poslanik u njemačkom saboru, odgovorio je na na- + padaje protiv Srba. U tom odgovoru veli, da su Srbi mio demokratski narod seljačkog porijekla, a ne narod slugu, kao što su ne- kada bili Njemci. Srbi rade neumorno umom i rukama i neprestano idu junački naprijed. Taki su bili u mirno doba. Wendel je bio sad u Srbiji, pa veli, da je vidio pohod ne jedne vojske, nego cijelog jednog naroda, koji polazi u borbu na život i smrt, da iz- vojuje sebi mjesto među evropskim naro- dima, da ne bude više bespravno stado, pre- dano na milost i nemilost austrijskim izvo- znim kapitalistima i ugarskim odgajivačima svinja. Dr. Laza Paču, srpski ministar fi- nansija, iz čije bi se inteligencije dalo iste- sati tuce njemačkih državnika iznad presje- čne veličine, rekao mu je: Budite pravedni prema Srbiji! Izlazeći vidio jeW endel mla- de ljude, kako se junački praštaju od svo- jih crnokosih oragana: Zbogom draga mo- ja! Oni su odlučno odlazili, gdje kuršumi . zvižde. Vidio je majke, kojima je 'rat odveo jedinca sina. Sa vlažnim očima, ali sa špar- tanskim glasom, one su govorile: ,U ova- kim vremenima roditelji nemaju pravo na djecu!“ Vidio je na stanici vesele grupe vojnika, spremne za polazak. Svi su vojnici imali za čajkač ljednje jesniije rjašk Si Iz beogradskog pisma. Jedna vrlo viđena ličnost iz Beograda piše jednom našem prijatelju: ,Mi ovdje / svi sa najvećim interesovanjem pratimo u- , srdne napore naše Dične Braće Dalmatinaca, koji — potpuno bratski — od svojih usta, koja nijesu uvijek prepuna, odvajaju vrlo velike djelove i šalju ih našim ranjenicima Sada je već svaki seljak na svojoj koži osvje- tio ono što su, čini mi se, najprije utvrdili engleski publicisti: da je Srbija opkoljena zemlja, a Srbi uapšeni narod. Srbija se dakle u današnjim granicama ne može razvijati. Ona tek sa Starom Srbi- jom čini cjelinu koja ima uslova za život i za ekonomsko razvijanje. Jer iz Stare Srbije vodi udolinom oko rijeke Drima najkraći put na Jadransko More, i njime se može sprovesti željeznica, koja najpovoljnije ve- zuje Srbiju s morem, sa obalom od San Đovani do Lješa i možda do Drača. Zbog te Srbijine portebe i postao je projekat o dunavsko-jadranskoj željeznici, za koju smo uspjeli zainteresovati kapital zapadnih evrop- skih država; ali su višegodišnji pregovori i transakcije ostali bez rezultata, zbog turske tromosti i arbanaškog divljaštva. Tek sa iz- lazom na Jadransko More Srbija bi imala uslova za ekonomsku samostalnost, i bila bi zadovoljena, zasićena. Ona do izlaza na more može doći samo ako se njene granice do- dirnu sa granicama Crne Gore. To je jedna od glavnih težnja rata koji je započeo. Srbija bi, kao i ostale balkanske države, još trpjela opisana nasilja i zločine. Protes- tovali bismo, ali ništa ne bismo mogli uči- niti ni poslje pokolja Bugara u Kočenima i Srba u Sjenici i Beranima. Izolovane bal- kanske državice primile bi možda bez rata i način na koji je Turska odbila predlog o autonomijama. Tako bi bilo da među njima nije utvrđen čvrst savez. Taj savez je sinteza rada mnogih poje- dinaca, cijelih generacija, i naročito kultur- nog razvitka balkanskih naroda. U posljed- njim deconijama se znatno izmjenilo stanje duha i naroda Balkanskog Poluostrva. Oni su se sve više kultivisali, humani zapadno- evropski pogledi sve su više zadobijali bal- kansku inteligenciju, u kojoj su se gubili uski šovinisti, i međusobno sporazumijevanje je napredovalo. Sve su više uviđali da samo zajedničkom akcijom mogu uništiti ovaj gnili status quo, stanje stalnih zločina i nasilja nad hrišćanskim stanovništvom. Naročito smo so plašili da se na Balkanskom Poluostrvu opet ne upletu tzv. ,najviše zainteresovaue Velike Sile“, naročito Austrija, i da ne dođe do sporazuma kao što je bio onaj u Rajh- štatu 1876 i u Budimu 1877 god. Sve je više prodirala u opštu svijest deviza: Bal- kan balkanskim narodima. Sporazum i savez su nam savjetovale i većina evropskih Sila, i ruska i zapadna evropska žurnalistika. Prvi pokušaj saveza između Bugarske i Srbije učinjen je 1904 god. Tada je [usvojena ca- rinska unija i izrađene su osnove političkog saveza, koji nije mogao biti potpisan zbog neslaganja u nekim pojedinostima. Ponovo se na savezu počelo intenzivno raditi 1909 god., poslije dolaska bugarskog kralja Fer- dinanda na planinu Kopaonik u, Srbiju. Balkanski Savez je bio gotov u februaru ove godine, kao što je ranije pomenuto; odlučne stipulacije i riješenja utvrđena su početkom Septembra. Zajedničkim radom balkanskih država, i po savjetima nekih od Velikih Sila, stvorena je dakle mašina koja je imala sve uslove za rad i kretanje. Ra- zumno misleći, niko nije mogao očekivati da se ova mašina, jednom postaknuta na pok- ret, neće krenuti. Ali Balkanski Savez nije stvaran samo ad hoc, za ovaj rat. Predvi- đeni su i događaji koji mogu nastupiti pos- lije balkanskog rata. Dalje, on je zaključen na duže vrijeme, i ima veću vrijednost, po svoj prilia veliki istorijski značaj za razvi- tak Balkanskog Poluostrva. Zajedničkom krv- lju balkanskih naroda, koja se sada obilato prosipa, Balkanski će se savez još više ce- mentirati. Ima težnja da sve više nestaje pregrada između Srba i Bugara, koji su u stvari jedan narod.