Strana 4. CRVENA HRVATSKA“ Broj 36. redbu tako da odgovara modernim ustano- vama :te vrsti, a ujedno da bude prošireno toliko te posjećivanje opete ili drame ne: bude, kao dosad, povlastica imućnih. Kad i siromašnijim slojevima bude moguće posje- ćivati kazalište, odatle će biti dvojaka ko- rist: materijalna s jedne strane, a s druge će i neimućni moći da pristupe bogatoj tr- pezi kulture i intelektualnoga uživanja. Ovako kako je, naše kazalište daje malu materijalnu korist i onda kada je krcato. To se najbolje vidilo prigodom gostovanja za- grebačke opere, osobito u razmjeru sa po- sjetom u Sarajevu. U Sarajevu se hrvatska opera, pošto tamo ni nema kazališta, morala skloniti u dvoranu Društvenoga Doma, ali u njoj može da komotno stoji preko hiljadu osoba. Kad i naš Bondin teatar bude pre- uređen da u njemu bude mjesta dvostrukom broju svijeta nego li je sada, moći će se reći da bar. nekako odgovara svojoj svrsi: »Prava“ proti interesima grada. Vidi se po ,Pravoj“ da su nastala toplija vremena, kada sunce nekoj čeljadi udre u glavu. Osim toga nastupilo lje izborno vri- jeme, koje potencira stalnu vručicu, pa koje onda čudo, ako čeljad oko ,, Prave“ idu tako daleko, da javno i očito pišu proti intere- sima našega grada. Jedno vrlo bogato vrelo kritika kod nas je bez sumnje promet stra- naca. U interesu je eminentnom nas svih, da upotrebimo sve moguće, da taj promet što više razvijemo i umapredimo, Sto na- protiv čini , Prava“? — Ona u jednom od zadnjih brojeva preporuča vlasnicima obal- nih parobroda, koji čine izlete, da cijene ga strance ništa manje nego početverostruče prama cijenama za mještane. Svak će pametan odmah uvidjeti, da se tim prometu stranaca silno škodi. Tim ise stranci odbijaju a ne privlače. To će se zrabiti i sa strane drugih kupališta proti Dubrovniku, kao što se već jedanput i po- kušalo, Uviđa li ,Prava“ kuda ovo pisanje vodi. O intendantu zagrebačkog kaza- lišta, U srijedu je privatnim putem došla amo telegrafska vijest da je intendant za- greb. kazališta, g. V. Tresčec, svrgnut i da je na njegovo mjesto postavljen drugi. Vi- jest je izgledala vjerojatna jer je redovita praksa hrvatske vlade da upravitelje zagr. kazališta odpušta baš za vrijeme gostovanja, dok su na putu sa opernom ili dramskom družinom. Niko se ne bi bio čudio da je i g. Tresčeca zapala sudbina A, Fijana ili N. Fallera. Onoga istoga dana, u srijedu po podne, g. Trsčec je brzim parobrodom od- putovao put Zagreba. Valjda mu je uspjelo da se opravda, jer je prekojučer stigla druga vijest da sadanji intendant ostaje na svom mjestu. Na večer istoga dana kada je prispjela ta vijest, sastala se većina oper- noga osoblja u Hotelu de la Ville da je proslavi. O saobraćaju stranaca u Dubrov- niku. Mjeseca aprila bilo je prijavljeno na općinski ured 2312 inostranaca. To je naj- veći broj koji je dosad bio prijavljen. Prošlo godine prijavljeno ih je svega 19516. — Od ovih je iz pokrajine 2589., in Beča 3095., iz ostalih zemalja zastupanih u carevinskom vijeću 4745., iz Hrvatske i Magjarske 1890, iz Bosne i Hercegovine 3889., iz Srbije, Crnegore, Bugarske, Grčke i Turske 1122., iz Rumunjske 4. iz Njemačke 424., iz Italije 251., iz Francuske 162., iz Rusije 57., iz Engleške 30., iz Sjeverne Ame- rike 191., a iz ostalih zemalja 1159. Prama godini 1909., ima se porast od 6283. Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući članovi sutra u 11 sati na prijavu. Prigodom smrti g. Pera Kolića priložiše u fond bolesnih članova Hrv. Sokola g.'An- tun Zec K 10 i g.đa Mare ud. Knego K 10. Gdje smo za Boga ? Pripovjeda nam očevidac: Jučer je brzi Lloydov parobrod »Prinz Hohenlohe“ bio nešto u zakašnjenju. Kapetan istoga da to nadoknadi, htio je samo u nekoliko časa da iskrca i ukrca pu- tnike kao i njilovu robu. Kad mu to nije bilo moguće u svojoj nervoznosti dade odri- ješiti most sa svim tim, što je na njemu još vrvjela sila putnika. Pukom se samo slučaju može zahvaliti, da se nije dogodila nikakova nesreća. Pitamo kako se tako sa- movoljno može igrati sa životima ljudskim? Zar su putnici krivi da je parobrod u za- kašnjenju? Molimo s toga nadležne društva Lloydova da ovom neredu doskoče. Dubrovački + »Daksa“ u Sulini krca za Anversu; , Maria Immacu- lata“ iskrcava ugljen u Trstu; ,Srgj“ iz In- dija prošao jučer Algir za Hamburg; ,,Leo- poldina“ u Tyne krca ugljen za Trst; ,,ls- tok“ u Anversi iskrcava rudu; , Beatrice“ u Civitavecchia iskrcava žito; ,Presj. Be- cher“ u Raveni iskrcava žito; , Bosanka“ u Poti krca rudu za Rotterdam; ,,Dubac“ na utu za Poti prazan; ,Gradac“ na putu za rst i Gruž krcat ugljenom; ,,Napried“ na putu za Brilu prazan; ,Prazattus“ na putu za Stratoni prazan. Pohvalno. Da počasti uspomenu pok. Pera Kolića g. Antun Linardovich priložio je u fond Zakloništa ,Domus Christi“ K 10. Umrli. Kroz travanj mjesec umrlo je u gradu i predgrađu 7 osoba, i to: Bazdan Vlaho pok. Viaha od 57 god.; Gjelale Marko Gašparov od 3 god.; Onyszkiewicz Marija žena Ivova od 72 god.; Alfirov Tere Ivova od 3 mjes.; Cerlek Jozo pok. Andrije od 71 god.; Karković Mare žena Stijepa rođ. Spiletak od 29 god.; Rašica Marko pok. Đura od 65 god. — U Gružu je umrlo 4 osobe, i to: Klisura Lujo od 1 god.; Bati- stić Ivan od 21 god. ; Matić Kate od 16 dana; Ančić Marijan od 22 god. — U po- krajinskoj bolnici umrlo je 5 osoba, i to: Cumar Kalamia od 42 god.; Pavlović Stane od 60 god.; Jessi Lujo od 45 god.; Gašler Marija od 15 god.; Milišić Mare od 51 god. Iz klaonice. Kroz travanj mjesec za- klalo se je u gradskoj klaonici: volova 135, krava 3, teladi 125, svinja 11, brava 289, jagajića 410. Uz to bilo je unešeno u grad tel i svinjskog mesa 2160 kilogr. Redarstvene vijesti. Mjeseca aprila redarstveno je odalečeno iz Dubrovnika 35 osoba; i to 2 jer su se usprkos zabrane opet povratile, 1 radi slaboumnosti, 17 radi ski- tarerja i prosjačenja i 13 jer su ostale bez srestava i zarade. "Izgubila se jedna narkvica sa briljan- tima, tko ju je našao nek donese uredništvu, gdje će biti dobro nagradjen. Našle su se dvije novčarke, u svakoj nešto novaca. Ko je izgubio, neka se pri- javi na općinski ured. ' Te riječi poprati kretnjom koja je po prilici značila: — ,Dragi, ne pitaj tako nai- vno! Što bi jedan komponist u Dubrov- niku?!“ — Drugi ga put vidjeh u Arcaden Caffe, gdje se najviše kupe Hrvati u Beču. Sjedio je s nekolicinom mladijeh ljudi, koji uzalud kušahu da izvuku iz njega informacije o najnovijijem mu radnjama i planovima. Iz- bjegavaše odgovor, ili ne odgovaraše, Sjetih se drugoga mladoga, i treba priznati, daro- vitoga našega komponiste koji mi je u po sata ispričao ne samo svu svoju biografiju već i sav plan svoga rada. Zakopčani ari- stokrat i brbljavi dobroćudni plebejac! Posljednji put sretoh Bersu u vrevi je. dne bečke ulice. Iz daleka prepoznah nje- gov visok stas i tipične crte lica. Maše guren zamišljen, kao da pozorno prisluškuje 0, Dračevnc: Pobjeda [Mjubavi. (Pripovijest iz života južnodalmatinskih otočana). (nastavak) (4) Ivan se tek bolno nasmiješi i čedno otpovrne : — Što bih'za to zaslužio! — Ne tako Ivane već budi veseo! — župnik će. — Da budem veseo? — tužno zakli- mavši glavom odgovori Ivan. — Da, veseo! — bodrivo usklikne žu. pnik. —"Kako bi? Ne mogu! — Ivan će. — A što te priječi? — upita, ga žu- > pnik. Ivan ko da se je zamislio, pak otegnu- tim glasom, koji, vidio si, da izlazi kros usta iz rastuženog srca, stane govoriti. glavara. Nu da mi tuga bude još veća, zagledao mi se je eno šetku, jer je otac Marijin, možda samo radi našeg međusobnog osobnog oduošaja, proti- van njihovoj ženidbi. Ona, kažu, da se mi- kako ne može sasvim od one bolesti opora- viti, da gine za njim, plače i jadikuje, a on eno legao jutros u postelju : slab je. Izgubio sam jednoga sina, izgubio brata, ostao mi samo Petar, pak.kako mogu biti veseo pri pomisli, da mogu lasno izgubiti i njega ? — i tu stane, obori glavu k zemlji, a oči mu bile ko orošene suzama. — Nemoj se bojati Iysne — ohrobri ga župnik. * — Moram tako misliti i bojati se — odvrati on — jer ne vidim nikakove nade, da bi se mogla glavareva volja promijenuti. Samo ... — i ne govoraše dalje, već pla- šljivo, rek bi, pogleda župnika. =, — Naprijed, maprijed, ne boj :se — hrabraše ga ovaj. — — DA — nastavi prisilno čvrstim gla. som Ivan — za to sam bio i došao k vama, da vam otkrijem svoje jade, da vas zamolim za savjet, za pom .,..— i sadnjih slovaka ne imađaše 'valjda više odvašnosti, da izgo- vori. Župnik ga je rasušiio.