Strana 2. Domaće vijesti. Austrijski ministar financija u Dalmaciji. Kako se pogovara, stignut će ovih dana u Dalmaciju austrijski ministar financija, da se na licu mjesta osvjedoči o raznim potre- bama Dalmacije i stanju naših financijalnih uredaba. Pred izbore u Bosni | Hercegovini. Sve što se više približavaju dani izbora, to na- staje u Bosni i Hercegovini sve to veća trzavica. Skupštine, pregovori i svađe go- tovo su na dnevnom redu. Srbi su već postavili svoje kandidate i za njih bez razlike stranaka složno rade, — Kako smo već javili, vodili su se između muslimanske narodne organizacije i muslimanske samostalne stranke pregovori ža sporazum glede izbora. No ti pregovori, kako javljaju iz Sarajeva, nijesu uspjeli, razbili sa se. Muslimanska samostalna stranka tražila je polovicu mandata, a na to nije pristala M. narodna organizacija, jer da je ona najjača. I tako će i bosansko-hercego- vački muslimani razdvojeni i nesložni poći u izbore. — Hrvati se među sobom nepre- stano svađaju. ,Katolička udruga“ upravo bjesomučno napada na ,Hrv. Nar. Zajedni- cu“, tako, da je već i biskapa Šarića oda- slala u izborničku kortešaciju. Ovu neslogu dobro upotrebiše činovnici, koji sada bez obzira na građanstvo i seljaštvo — posta- vljaju svoje kandidate, ne pazeći ni najma- nje, da li su Hrvati ili nijesu. Pedeset-godišnjica himne ,Naprej zastava Slave 1“ Ljetos će se navršiti, kako smo već jednom javili, ravno 50 godina, od onoga dana, kada je prvi put zapjevana slovenska himna ,Naprej zastava Slave“! Tim povo- dom odbor slovenske ,Glazbene Matice“ za- ključio je, da će jesenas prirediti u počast skladatelju i svome začasnome članu g. Da- vorinu Jenku počasnu večer. Prvi put se himna pjevala 23. listopada pred 50 godina, a skladana je 16. svibnja. Uhićen varalica. Pred nekoliko dana natrag zadarskom oružništvu pošlo je za rukom uhvatiti svjetskog varalicu nekog Kezića iz Banjaluke, koji se pod raznim imenima predstavljao kao raprezentant tvrtke Haupfeld iz Beča i prodavao električne gla- CRVENA HRVATSKA“ SOvire. Kad je. vidio, da mu je oružništvo ušlo u trag, odmaglio je iz Zadra, ali je bio prepoznat i uapšen u Zemuniku kraj Zadra, te dopraćen u zadarske tamnice. Iz njego- vih bilježaka proističe, da je on obavljajući taj svoj posao izmamio od zavedenih naru- čitelja više hiljadu kruna. — Valjda više ne će! O novoimenovanom djakovačkom bis- kupu Krapcu piše zagrebački ,Obzor“: Sa biskupskom stolicom djakovačkom spojen je velik i važni. dio političke i kulturne hi- storije hrv. naroda, pa i čitavog južnog Slavenstva. Smrću Sttossmayerovom ostala je ta stolica ispražnjena, pa je sveopća želja bila, da na to mjesto zasjedne muž, koji bi bio Strossmayera dostojan. Istina, čovjeka kakav je on bio — mi danas nemamo, ali se ipak držalo, da bi dr. Voršak bio podne- snim, da proslijedi putem velikoga mecene. Međutim imenovan je djakovačkim bisku- pom dr. Krapac. Njegovo je imenovanje političko, a zasluga Khuenova. Kako je stvar već gotova, ne pomaže sada nikakovo jadi- kovanje. Od uviđavnosti novog biskupa oče- kivati je, da će se on znati snaći u položaju i djelokrugu, koji ima da ispunja i da će udovoljiti zalitjevima koji se na nj stavljaju bez obzira na njegovu osobu, a to je da bude — narodan! Dali će se ove želje i nade narodu ispuniti, to će budućnost naj- bolje pokazati, Izborna agitacija u Ugarskoj. Izborna se kortešacija u Ugarskoj vodi već sada vrlo ogorčeno. U Temišvaru napali su grofa Apponyja gnjilim jajima i kamenjem ga ranili, a i grofa Tiszu moraju čuvati žan- dari i redarstvo, da se i njemu štogod ne dogodi. Vladinovci u svojim. izbornim go- vorima osobito napadaju Justha i njegovu stranku, dočim štede Kossutha, pa se pre- ma tome zaključuje, da će se vladina stranka sporazumjeti s Kossuthom. Talijanski pravni fakultet, Talijanski aka- demičari izdali su resoluciju, u kojoj se po- ziva, da se odmah započne živahna agitacija za talijanski pravni fakultet. Oni zahtijevaju potporu talijanskih zastupnika na carevinskom vijeću, koji da mogu računati na potporu svih suplemenika. Talijanski đaci povjerili su posebnom odbora, da poduzme kod rek- Broj 57. tora bečkog sveučilišta sve potrebite korake i pobrine se svim mogućim sredstvima đa se pokrene što jača agitacija. Zakonska osnota o zajmu, koju su pri- mile zastupnička i gospodska kuća, dobila je kraljevu sankciju. Zajam austrijske vlade obavio se formalno kod centrale poštanskih štedionica u Beču. Podignut je iznos od 236 milijuna austrijske krunske rente. Upravni odbor napredne stranke imati će u nedjelju na 8 svibnja sjednicu u Spljetu. Na dnevnom su redu nekoja pitanja pokra- jinske politike. Plate kapetana. ,,Nar. Listu“ javljaju iz Trsta, da je posredovanjem ministra tr- govine već izravnan spor između Lloyda i njegovih kapetana, a da su dobro upućeni i pregovori glede ,Dalmatie“ Dalmacija i Austrija. Pod ovim naslovom ddklamira zastupnik profesor J. Virgil Perić u ,Bosnische Korrespondenz“ : Kud se god krene po Dalmaciji, vidi se ostanaka iz svih vijekova i svih naroda, koji su tu gospodarili, a i Austrija ostavila je tužnih znakova svog nehajstva kroz čitavi vijek u zanemarenju svih njezinih kulturnih i gospodarstvenih probitaka. Dalmacija još Ježi kao odsječena grana. Divan joj je po- ložaj i kao stvoren za ishodište trgovini iz Istoka: ali to je sve uzalud, kad imamo kivna neprijatelja koji traži da bi nas pri- morao, da osiromašeni predademo mu se na milost i nemilost, a naši odlučujući čim- benici prama tomu beždušnom protivniku skoro kroz čitavo po vijeka pokazali su malodušnim. Hoće li ih uzdrmati jednodušan vapaj zastupničke kuće, pri glasovanju prešnog Vukovićevog predloga, to idemo da vidimo. Cijela Dalmacija harna je pak na simpatije koju su joj sve stranke kroz svoje govornike izrazile. Dapače ne može nikad zaboraviti i na spravnost istih stranaka na sve novčane žitve, koje bi išle za tim, da se Dalmacija sa središtem države i sa Istokom spoji. Misao o prekomorskoj željeznici zaudara ironijom. Začudno je da i neki odveć ug- ledni bečki listovi naginju toj pomisli. Ta skupa željeznica taj nakazni amfibizam, ne bi u nikakvom pogledu svrhi odgovarao. U slučaju rata kod da jo ne bi ni bilo, za pre- Umjetnicima hrvatskog kazališta, Šapuću vam rujnoj usni Srodne duše silne riječi, A iz vašeg grla zvonka Njihova nam duša ječi! I kad pjeva vapaj tužni, Što na smrti život vije, [li pjesmu, u kojoj se Od ljubavi srce smije; li jecaj vječne boli Uspomena i čeznuća, (Ili pjesmu, što nas vodi U dom sreće, uskrsnuća ; Ili jauk iz ponora _ Tužrih duša očajnica, Pa se naša duša pita: Odakle mu taka snaga?! I mislimo zaneseni, Gledajući put visina, Da to nebo na nas trese Pjesme svojih kerubina! Ali kad se odselite, Milopojke našeg luga, Bez vas će nam manja sreća, A veća nam biti tuga; Jer Istina i Ljepota Dok nam tađe glase zbore, Ni duša nam nije naša, A kamoli zemlja, more! ... Popijevajte famo svima, Na ttioru fias žele braća; Dubrovnik je negda davo; Sad nek mu se zajam vraća!“ Velebit se k nebu diže, Al' ne za to da nas dijeli, Već po nebu da napiše: »Mi smo -jedno, svijete bijeli!“ I, što jednu pjesmu poje, I što jednim duhom diše, To već nitko na svijetu Ne razdvoji nikad više!“ . Na dah vašeg krasnog poja I Jadran se jače pjeni, Čujete li kako moli: Vratite se brzo k meni! Poslušajte glase silne Našeg srca, mora, neba, Vraćajte se ko slavuji Proljeću nam pjesme treba! Budite nam lastavice Umjetničkog 'skrsenja ; Ne kažemo vam: zbogom“ Nego samo: ,do viđenja!“ Dubrovnik, 2. maja 1910.