Strana 2.

Domaće vijesti.

Austrijski ministar financija u Dalmaciji.
Kako se pogovara, stignut će ovih dana u
Dalmaciju austrijski ministar financija, da
se na licu mjesta osvjedoči o raznim potre-
bama Dalmacije i stanju naših financijalnih
uredaba.

 
   

Pred izbore u Bosni | Hercegovini. Sve
što se više približavaju dani izbora, to na-
staje u Bosni i Hercegovini sve to veća
trzavica. Skupštine, pregovori i svađe go-
tovo su na dnevnom redu.

Srbi su već postavili svoje kandidate i
za njih bez razlike stranaka složno
rade, — Kako smo već javili, vodili su se
između muslimanske narodne organizacije i
muslimanske samostalne stranke pregovori
ža sporazum glede izbora. No ti pregovori,
kako javljaju iz Sarajeva, nijesu uspjeli,
razbili sa se. Muslimanska samostalna stranka
tražila je polovicu mandata, a na to nije
pristala M. narodna organizacija, jer da je
ona najjača. I tako će i bosansko-hercego-
vački muslimani razdvojeni i nesložni poći
u izbore. — Hrvati se među sobom nepre-
stano svađaju. ,Katolička udruga“ upravo
bjesomučno napada na ,Hrv. Nar. Zajedni-
cu“, tako, da je već i biskapa Šarića oda-
slala u izborničku kortešaciju. Ovu neslogu
dobro upotrebiše činovnici, koji sada bez
obzira na građanstvo i seljaštvo — posta-
vljaju svoje kandidate, ne pazeći ni najma-
nje, da li su Hrvati ili nijesu.

Pedeset-godišnjica himne ,Naprej zastava
Slave 1“ Ljetos će se navršiti, kako smo već
jednom javili, ravno 50 godina, od onoga
dana, kada je prvi put zapjevana slovenska
himna ,Naprej zastava Slave“! Tim povo-
dom odbor slovenske ,Glazbene Matice“ za-
ključio je, da će jesenas prirediti u počast
skladatelju i svome začasnome članu g. Da-
vorinu Jenku počasnu večer. Prvi put se
himna pjevala 23. listopada pred 50 godina,
a skladana je 16. svibnja.

Uhićen varalica. Pred nekoliko dana
natrag zadarskom oružništvu pošlo je za
rukom uhvatiti svjetskog varalicu nekog
Kezića iz Banjaluke, koji se pod raznim
imenima predstavljao kao raprezentant tvrtke
Haupfeld iz Beča i prodavao električne gla-

CRVENA HRVATSKA“

SOvire. Kad je. vidio, da mu je oružništvo
ušlo u trag, odmaglio je iz Zadra, ali je bio
prepoznat i uapšen u Zemuniku kraj Zadra,
te dopraćen u zadarske tamnice. Iz njego-
vih bilježaka proističe, da je on obavljajući
taj svoj posao izmamio od zavedenih naru-
čitelja više hiljadu kruna. — Valjda više
ne će!

O novoimenovanom  djakovačkom  bis-
kupu Krapcu piše zagrebački ,Obzor“: Sa
biskupskom stolicom djakovačkom spojen
je velik i važni. dio političke i kulturne hi-
storije hrv. naroda, pa i čitavog južnog
Slavenstva. Smrću Sttossmayerovom ostala
je ta stolica ispražnjena, pa je sveopća želja
bila, da na to mjesto zasjedne muž, koji
bi bio Strossmayera dostojan. Istina, čovjeka
kakav je on bio — mi danas nemamo, ali
se ipak držalo, da bi dr. Voršak bio podne-
snim, da proslijedi putem velikoga mecene.
Međutim imenovan je djakovačkim bisku-
pom dr. Krapac. Njegovo je imenovanje
političko, a zasluga Khuenova. Kako je stvar
već gotova, ne pomaže sada nikakovo jadi-
kovanje. Od uviđavnosti novog biskupa oče-
kivati je, da će se on znati snaći u položaju
i djelokrugu, koji ima da ispunja i da će
udovoljiti zalitjevima koji se na nj stavljaju
bez obzira na njegovu osobu, a to je da
bude — narodan! Dali će se ove želje i
nade narodu ispuniti, to će budućnost naj-
bolje pokazati,

Izborna agitacija u Ugarskoj. Izborna
se kortešacija u Ugarskoj vodi već sada
vrlo ogorčeno. U Temišvaru napali su grofa
Apponyja gnjilim jajima i kamenjem ga
ranili, a i grofa Tiszu moraju čuvati žan-
dari i redarstvo, da se i njemu štogod ne
dogodi. Vladinovci u svojim. izbornim go-
vorima osobito napadaju Justha i njegovu
stranku, dočim štede Kossutha, pa se pre-
ma tome zaključuje, da će se vladina stranka
sporazumjeti s Kossuthom.

Talijanski pravni fakultet, Talijanski aka-
demičari izdali su resoluciju, u kojoj se po-
ziva, da se odmah započne živahna agitacija
za talijanski pravni fakultet. Oni zahtijevaju
potporu talijanskih zastupnika na carevinskom
vijeću, koji da mogu računati na potporu
svih suplemenika. Talijanski đaci povjerili
su posebnom odbora, da poduzme kod rek-

Broj 57.

tora bečkog sveučilišta sve potrebite korake
i pobrine se svim mogućim sredstvima đa
se pokrene što jača agitacija.

Zakonska osnota o zajmu, koju su pri-
mile zastupnička i gospodska kuća, dobila
je kraljevu sankciju. Zajam austrijske vlade
obavio se formalno kod centrale poštanskih
štedionica u Beču. Podignut je iznos od
236 milijuna austrijske krunske rente.

Upravni odbor napredne stranke imati
će u nedjelju na 8 svibnja sjednicu u Spljetu.
Na dnevnom su redu nekoja pitanja pokra-
jinske politike.

Plate kapetana. ,,Nar. Listu“ javljaju
iz Trsta, da je posredovanjem ministra tr-
govine već izravnan spor između Lloyda i
njegovih kapetana, a da su dobro upućeni
i pregovori glede ,Dalmatie“

Dalmacija i Austrija. Pod ovim naslovom
ddklamira zastupnik profesor J. Virgil Perić
u ,Bosnische Korrespondenz“ :

Kud se god krene po Dalmaciji, vidi
se ostanaka iz svih vijekova i svih naroda,
koji su tu gospodarili, a i Austrija ostavila
je tužnih znakova svog nehajstva kroz čitavi
vijek u zanemarenju svih njezinih kulturnih
i gospodarstvenih probitaka. Dalmacija još
Ježi kao odsječena grana. Divan joj je po-
ložaj i kao stvoren za ishodište trgovini iz
Istoka: ali to je sve uzalud, kad imamo
kivna neprijatelja koji traži da bi nas pri-
morao, da osiromašeni predademo mu se
na milost i nemilost, a naši odlučujući čim-
benici prama tomu beždušnom protivniku
skoro kroz čitavo po vijeka pokazali su
malodušnim.

Hoće li ih uzdrmati jednodušan vapaj
zastupničke kuće, pri glasovanju prešnog
Vukovićevog predloga, to idemo da vidimo.
Cijela Dalmacija harna je pak na simpatije
koju su joj sve stranke kroz svoje govornike
izrazile. Dapače ne može nikad zaboraviti
i na spravnost istih stranaka na sve novčane
žitve, koje bi išle za tim, da se Dalmacija
sa središtem države i sa Istokom spoji.

Misao o prekomorskoj željeznici zaudara
ironijom. Začudno je da i neki odveć ug-
ledni bečki listovi naginju toj pomisli. Ta
skupa željeznica taj nakazni amfibizam, ne
bi u nikakvom pogledu svrhi odgovarao. U
slučaju rata kod da jo ne bi ni bilo, za pre-

Umjetnicima hrvatskog kazališta,

Šapuću vam rujnoj usni
Srodne duše silne riječi,
A iz vašeg grla zvonka
Njihova nam duša ječi!
I kad pjeva vapaj tužni,
Što na smrti život vije,
[li pjesmu, u kojoj se
Od ljubavi srce smije;
li jecaj vječne boli
Uspomena i čeznuća,

(Ili pjesmu, što nas vodi

U dom sreće, uskrsnuća ;
Ili jauk iz ponora
_ Tužrih duša očajnica,

Pa se naša duša pita:
Odakle mu taka snaga?!

I mislimo zaneseni,
Gledajući put visina,

Da to nebo na nas trese
Pjesme svojih kerubina!

Ali kad se odselite,
Milopojke našeg luga,
Bez vas će nam manja sreća,
A veća nam biti tuga;
Jer Istina i Ljepota
Dok nam tađe glase zbore,
Ni duša nam nije naša,
A kamoli zemlja, more! ...
Popijevajte famo svima,
Na ttioru fias žele braća;
Dubrovnik je negda davo;
Sad nek mu se zajam vraća!“
Velebit se k nebu diže,
Al' ne za to da nas dijeli,

Već po nebu da napiše:
»Mi smo -jedno, svijete bijeli!“

I, što jednu pjesmu poje,
I što jednim duhom diše,

To već nitko na svijetu
Ne razdvoji nikad više!“ .
Na dah vašeg krasnog poja
I Jadran se jače pjeni,
Čujete li kako moli:
Vratite se brzo k meni!
Poslušajte glase silne
Našeg srca, mora, neba,
Vraćajte se ko slavuji
Proljeću nam pjesme treba!
Budite nam lastavice
Umjetničkog 'skrsenja ;
Ne kažemo vam: zbogom“
Nego samo: ,do viđenja!“
Dubrovnik, 2. maja 1910.