Broj 26. SENN SESSSEEESSSSSEZESEEESESSSINSINENEENNZENNNNNNNNNNZNNNINNNNINNNNNINdENENNEN proletariata, i srednjeg stališa, i onih radi- kalne stranke i onih umjerene. * Obitelj. Proti maloj četi ženskih radi- kala, koje bi htjele potpunu spolnu slobodu, stoji četa umjerenih, koje postaviše sebi za načelo, da je održanje obitelji veliko jamstvo za umno i tjelesno dobro potomstva, te te- meljni uvjeti društvenog zdravstva. Feministe traže, da se oba spola drže jednakog morala. One se bore proti bludni- štvu radeći sve što im je moguće, da uzdignu moralno i materijalno stanje svog spok. S druge strane one cijene, da im je na višu visinu uzdići ženu u obitelji, pa s toga traže preobrazbu ženitbenih zakona, koja bi omo- gućila, da i žena ima jednako pravo kao i muž odlučivati u svim pitanjima njihova zajedničkog života. Napokon zahtjevaju da na temeljima jednakosti bude uređeno pravo muža i žene u dobrima obitelji, te da obo- jici pripade jednaki dio roditeljske vlasti. Feminište su, kako rekosmo, za održa- nje bračne uredbe; ali se one uz to i brinu za korist nezakonite djece i njihovih majaka. Pa zato preporučuju čitav niz reforama, s kojim bi ovoj djeci priskrbile uzdržavanje sa strane naravnog oca; te sdruge strane s kojom bi ublažile ono neraspoloženje, kojim društvo prima tu djecu za to, što su neza- konita. : Javni život. Razvoj ekonomski, umni i društveni ženskog spola ostao bi prazan, nepotpun, kad mu ne bi odgovarala djelat- nost žene u javnom životu. Feministe s toga traže, da žena ima udijela u pravima i duž- nostima građanstva i to u općinskom i poli- tičkom životu. To traže ne samo radi svoje koristi, nego i za to da se tako postigne ono suglasje između dva spola, što bi mo- ralo biti u svakom pogledu najvažniji uvjet društvenog dobrostanja. Sad se u Njemačkoj sve to više daje mjesta ženskinjama u javnim uredbama paž- uskrsnuće novog života za svoje oslobođenje pomoću ruke smrti ?....“. Nato se mladić nasmije i reče: ,Tako govoriš! a nije li to sve jedno, Marijo ?“ Slijepac. Jedan slijepac stajao je s uspravljenom glavom na zrakama blagog proljetnog sunca. Sunčana vručina proviala je kroz njegova uda, a sjaj spuštao se na zapečačenim izvo- rima svijetla njegovog lica, koje je nepomi- čno stajalo. ,O ti nepojmljivo more svijetla !“ isti- snu on, ti čudo premočne ruke, koja te je stvorila i koja te vodi na tvom veličanstve- nom putu! Iz tebe struji vječno izobilje, život i toplina, i nigda ne propada tvoja sila! Kako, mora biti velik, onaj, koji te je stvorio ! Tako je govorio slijepi čovjek. Njegov govor doču drugi, koji je do njeg stajao, te su mu se tuđim činile sljepčeve riječi ; stoga započe i upita ga; ,Kako se možeš diviti danjim zvijezdama, kad ih i nevidiš %“ mojih očiju potamnilo i edkad mi je sunčana svijetlost bila zatvorena, stanuje ono u mojoj i u me sjaju mojoj ga pak samo živim očima gle- it VR ai i Mei i g OOO i KC i. SJEDNI. RO SO jet oi ZAC ei i EEA. a Ki too di O U ia AE CE vd CA će čuvati stražu, pa ako ustreba javit će CRVENA HRVATSKA“ nje nad siromasima i sirotama, u školskim komisimijama, te u onim, kojima je zadaća nadgledati kuće i tvornice, a novi eivilni zakon priznaje ženske kao skrbnike sirota. Sve ovo znači, da se je počelo uviđati oprav- danost ženskih tražbina. Feministe cijene dosadanji svoj napredak kao prvu od onih mnogih pobjeda koje one moraju izvojevati za opću i svoju korist: pitanje ženskog prava ne će se prije riješiti nego i ženama bude priznato pravo glasa u upravnim i po- litičkim izborima. Što se tiče političkog prava glasa, spo- menut je, da feministice nemaju vele nade da će im se taj zahtijev u Njemačkoj ostva- riti. Radi toga ipak ga se one. ne odriču, nego ističu uvjerenje, da samo onda kad žene budu zastupati svoje interese, ne će se više događati, da im viša vlast oduzme ono što im je niža dala; te da jedino izborno pravo glasa značit će čisto pripoznanje žen- ske osobnosti. Hrvatska borba. Rauch u Pešti. Na 28. o. mj. ban Pavao Rauch opet se je našao u Budimpešti. Dakako on je tamo pošao radi privatnih stvari, i za to da posjeti neke ličnosti u Pešti, i zahvali im se rad svog imenovanja za člana narodnog kasina — kako to pričaju službene novine — ali je ban valjda u ime tih privatnih stvari ipak vijećao s Wekerlom dva puta ,o tekućim stvarima“. Da su te tekuće stvari politički položaj u Hrvatskoj, službene novine nijesu rekle, ali to mi dobro znamo. Rauch u Beču. Iz Pešte pošao je ban Rauck u Beč, radi ,popunjenja hrvat- skih biskupskih stolica“. Tako barem ja- vljaju ,Narodne Novine“. U Beču je Rauch konferirati s ministrom izvanjskih posala, a nije isključena mogućnost, da ga i kralj primi na saslušanje. Nikolić i Pejaćević na saslušanje. Bivši ban i podban za narodne vlade Peja- čević i Nikolić nalaze se sada u Beču. Obo- jica će biti primljeni od jednog nadvojvode i ministra izvanjskih posala na saslušanje. Visoke ličnosti — kako se kaže — same su ih k sebi pozvale. Nikolić i Pejačević će im- prikazati pravu. sliku o položaju u Hrvatskoj. Josipovićev memorandum. Bivši ministar za Hrvatsku predao je u Beču je- dan memorandum, koji sastaviše on i neke viđenije ličnosti propale narodne stranke koje sad stoje na strani u politici. Ovaj me- morandum sadržaje formula kojom bi se imao riješiti hrvatsko-madžarski spor. Taj memo randum sastoji iz četiri tačke: 1. Bana će imenovati kralj na predlog hrv. izbora, 2. Svi bi se prihodi Hrvatske imali uplaćivati u Zagrebu, a otale bi se slao dio zu zajed- ničke poslove u Peštu. Svi bi se sporovi o nagodbi morali riješiti preko regnikolarnih deputacija i mirovnog suda. 3. Poslanici Hr- vatske u Pešti, dobili bi harakter delegata, a broj bi se njihov povećao. 4. Hrvatska će sve dosađanje sporove, pa i onaj o prag- matici prepustiti kraljevinskom odboru, da ih riješi. Hrvatski delegati u Pošti..U Pošti se sad nalazi sam Frano Supilo. On će t jim drugovima, da odmah krenu u Pešta Do utorka su se tamo nalazili uz Supila, Tuškan i Babić Đalski. Toga je dans bio ' ole Aa tRC ADAC S i Ma RN TA Strana 3. primljen u peštanskom saboru Nagyev pre- dlog o reviziji poslovnika. Naši nijesu pri- sistvovali raspravi, nego su iz novinarske lože uživati motreći kako sami Madžari da- vaju teški udarac slobodi svog parlamenta. Iz Amerike. Hoboken, 9. ožujka 1908. Štovani gospodine uredniče ! Želio bi da uvrstite ovo par redaka u »Crvenu Hrvatsku“, koja se brine za sve ono što narodu može biti od koristi, cijeneći da i ovo par redaka je neophodno potrebno za one koji su naumili iseliti se u ovu ze- mlju a nadasys sada. Pismo iz južne Amerike koje je neda- vno izašlo u ,C. H.“ pokazalo je tužno ta- mošnje stanje, te mislim, da bi bilo dobro pokazati narodu kako je i u sjevernoj Ame- rici, a osobito u Ujedinjenim Državama, gdje je financijalna kriza dovela čovjeka do najbrutalnijih sredstava, koja traju, a ko zna kad će i prestati ? , Naš narod još je na putu za Ameriku, a već mu je glava puna raznih kula u zraku, o silnom bogatstva, lijepom radu, slobodnom životu i t. d.; ali to je samo dok još nije stao na zemlju od njega uveličanu, a od iskušanih preziranu, ali poslije kratkoga bo- ravka ne mogavši nać rabote uvidi da bez engleskoga (izuzevši one koji znadu njema- čki te koji nekako prolaze) je rob ovome na- rodu, a s druge strane ne mogući dalje, da se uzdrži prisiljen je da stupi u ma koju ra- botu, pa bilo najpogibeljniju, je ga tako'sile ' njegove okolnosti; a za primjer dosta je na- vesti razgovore, koje sam i's&m slušao od naših ljudi, gdje pitaju za rabotu, a prija- telji im odgovaraju : Čekaj, dok kojega ubije, pak ćemo onda pitati rabotu za te“. Ova- kove sreće čekaju naš narod ovamo, a na- dasve naše seljake, koji s namjerom za obo- gatiti se, amo dolaze, ili, svoje sinove šalju, govoreći: ,Ja idem u Ameriku, samo da mi je zgraditi kuću na svom zemljištu“, te na račun toga proda polovinu zemljišta, ali po- slije kratkoga boravka uvidivši da ne može ništa postići vrati se natrag bez ičega, a kao zaslužba pripisuje mu se; njegovo uma- njeno zemljište, gubitak zdravlja, a često je puta sretan, ako se je vratio i je li se zdravo vratio. Sve ove "blagodati gorispomenute, su bile prije početka tužnog stanja u ovoj ze- mlji, a sada?, sada je. tekar nastupio čas borbe za opstanak, gdje mora na najponi- ženiji način zdrav čovjek, ali od nerada osla- bljen, kod tuđina prosjačiti za komad kruha, pak ako se je namjerio kod stetoga te mu je dao (pošto ni oni isti nemaju) on će pre- živjeti, ali nastaje pitanje kako je za «one koji ovise o njemu, za njegovu ženu, djecu, a". često puta ako su mu živi, njegovi stari i bijodni roditelji? . Suvišno je i promisliti, da bi naš narod