Broj 68.

CRVENA HRVATSKA“

___ Brod 688 oo o omm—

Ali zašto to nije uvidjela' cenzura i zaplije-
nila listove? Na to pitanje ne odgovara su-
dac istražitelj. On vrši samo volju viših, pa
'makar i uz žrtvu pravednih ljudi. 'Tako se
vlada u Hrvatskoj.

Privremeno preuzeo je odgovorno ured-
ništvo , Pokreta“ zast. Šurmin, a ,Obzora“
književnik Lunaček. Samo, da i njih ne str-
paju u buturnicu.

Hrvatska borba pred evropskim sudom.
Dojdućeg mjeseca rujna sastaje se u
Berlinu međunarodna konferenca. Ovakove
konference sastaju se na izmjenice u pro-
svijetlenijim središtima Evrope. Svi slobodniji
narodi šalju na njih svoje izaslanike, koji će
prikazati političko i kulturno stanje svog

naroda. Tim se načinom upoznaju narodi, :

njihove borbe, težnje, i kultura. Na taj na-

čin međunarodne konference postaju kao

neki sabor svih evropejskih naroda.

Madžari su uvijek nastojali da na ove
konference budu što bolje zastupani. Nji-
hovi izaslanici prikazivali bi Ugarsku kao
neku zlatnu zemlju, kao ognjište pravednosti.
Uznosili su svoju borbu za potpuno svoje
narodno oslobođenje. Riječima se je njiho-
vim vjerovalo, te su na taj način oni stekli
silnu naklonost kulturne Evrope, koja ih je
prozvala viteškim narodom.

Ipak se našao netko, tko je razkrin
kao to lažno viteštvo. Bio je to sjeverni
umnik Bjčrson. On je u nekoliko članaka
prikazao Evropi sve zločine, koje počinjaju
Madžari na narodnostima Ugarske i na Hr-
vatskoj kraljevini. Od tog doba i drugi se
glasovi javiše proti madžarskom barbarstva,
te je sve to doprinjelo, da se u Evropi više
ne piše i ne govori o madžarskom viteštvu.

Madžari bi opet htjeli steći onoj dobar
glas, koji su prije uživali. I za to misle, da
je najzgodnije mjesto: međunarodna konfe-
renca. Na ovogodišnju konferencu poslaće
oni ministra Andrassy i još četrdeset dru-
gih političara. Andrassy će pokušat, da u
dvgom govoru obori optužbe Bjčrsona o n4-
mećanju madžarštine i progranjanju ugarskih
narodnosti. Na kongres Bjčrson ne će doći,

jer on ne će u društvo, u kom se Madžari
nalaze, pa tako ne bi imao tko odgovoriti
Andrassy, a svijet bi mislio, da su Madžari
u istinu viteški narod.

Ali to se ne će dogoditi: izvršujući

odbor hrvatsko-srpske koalicije držao je na

18. o, mj. sjednicu u Zagrebu i odlučio po-
slati izaslanike hrvatskog naroda na rujan-
sku međunarodnu konferencu. To će biti
prvi put, što će i Hrvatska biti zastupana. Hr-
vatski izaslanici imat će časnu zadaću, da
pred sud Evrope iznesu sve nezakonitosti,
koje Madžari počiniše u Hrvatskoj; da pri-
kažu borbu hrvatskog naroda za slobodu i
nezavisnost; upute strani svijet o svim pro-
gonima, kojim su izložene Madžarima narod-
nosti Ugarske. Ovako će Evropa imat pri-
godu da potpuno upozna mongolsku narav
Madžara, te da se ismije grofu Andrassy i
svim onim Madžarima, koji dođu na konfe-
rencu, da operu svoju politiku od neoborivih
optužaba čovjekoljuba Bjčrsona.

 

Domaće vijesti.

Jubilarna amnestija. Prekjučerašnja
službena ,Viener Zeitung“ donosi kraljevo
ručno pismo upravljeno na austrijskog mi-
nistra pravde d.ra Kleina, u kojoj kralj

* podjeljuje opću amnestiju. Amnestija se po-

djeljuje svim zločincima osuđenim radi uvri-
jede veličanstva, koji su do danas bili osu-
đeni; nadalje se istraga mora obustaviti
proti takovim zločincima, ako je ista gdje
u toku. Također ako je tko počinio taj zločin,
te još nije istraga ni počela, ne može ista
ni započeti. Nadalje oslobađa sve one od
kazne, koji su prije današnjeg dana bili
osuđeni na zatvor, ali ne dulje od dvije
sedmice ili koji su bili oglobljeni ali ne više
od preko 150 K. Još oprašta svim onim,
koji su izgubili aktivno i pasivno pravo
izbora ili uopće građanska prava, ako nijesu
bili dulje od tri mjeseca kažnjeni zatvorom.

Akademičari emigranti, koji trebaju
svoje dokumente, a ostavili su ih kod pod-

odbora u Pragu ili Beču, neka se obrate
na g. Ivu Sporčića, fil, Zagreb, Nikolićeva
ulica 10. Na istu adresu neka se obrate za
eventualne informacije radi molbe i riješenja
i oni pravnici I. i II. godine, koji kane u
jesenskom roku polagati drž. teoretički ispit
— i to.u vlastitom interesu što prije. —
Listu neka se priloži biljeg od 1 K. Slu-
šači farmacije, koji trebaju kakove informa-
cije glede svojih semestara ili ispita, neka
se obrate na adresu g. Slavko Vodvaržka,
Zagreb, Marovska ul. 28. Svi akademičari
emigranti, koji još nijesu javili svoje adrese,
neka je kartom jave na adresu g. Ivo Mi-
kinac, Zagreb, Gundulićeva ulica 29, da im
se eventualno upute, koje se pojedinaca tiču,
mogu pružiti.

25-godišnjica d.ra Matka Laginje.
Prvak istarskih Hrvata i Slovenaca dr. Matko
Laginja proslavio je u nedjelju 25-godišnjicu
dana, u kom je po prvi put kao zastupnik
progovorio u pokrajinskom saboru Istre.
Svoj ondašnji govor g. 1883. započeo je
Laginja s riječima: Gospodo Latini! Od
onog dana Laginja neumorno radi oko pre-
poroda i ponarođenja hrvatskog i slovenskog
naroda Istre, te je obljubljen ne samo među
svojim suplemenjacima, - da_li i poštovan
među Talijanima. Pulski Hrvati iz banovine,
Istre i Dalmacije, da iskažu poštovanje svom
prvaku, obdariše ga sa zlatnim satom i lan-
cem, a društvo ,, Dalmatinski Skup“ predalo
je svečaru batinu od ebanovine sa srebrnim
držalom. Dr. Laginja ganut tom počasti rado
je spomenuo, kako je ovo 25 godina borbe
brzo minulo. ĆČestitanju istarske naše braće
svom prvaku i mi se pridružujemo !

Čudo nad čudesima. Uhodar Nastić
obijelodanio je u svojoj knjižici Finale“
između ostalog i Statut organizacije u svrsi
oslobođenja južnih Slavena (Slovanaca, Hr-
vata i Srba). U tom se statutu veli: ,,Bo-
bovanje naroda slavenske krvi na Slovenskom
Jugu tako je vidno i poznato svakome, da ga
ne treba dokazivati. Raskomandan i rastrgan
na ražnovrsne sfere utjecaja drugih, većih
naroda, podvrgnut njima i eksploatisan, u

em— — ————————————————==—— — === ——=m—m=m=m=

Žena se približi čovjeku, njene se oči
ovlaže. Stane moliti :

»Barem me sažaljujte. Znate i sami,
kako žarko ljubim svog sina. Nemojte ga
baciti među tuđince. Ovdje mogu makar
bdjeti nad njegovom dušom. Znat će makar,
da sam mu majka! Sažaljujte me. Molim
Vas! ;
Čovjek baci neprijateljski, pobjedonosni
pogled na ženu.

»Sada molite“, oštro poviče, a onda me
nijeste slušali, kada sam Vas molio. I ja
sam se bio pozvao na dijete. Da me ne
ostavite, makar radi ljubavi prama djeteta,
kad već mene ne ljubite. Ali vaša strast,
Vaša krv Vas je potjerala“.

»Vi se dakle na meni osvečujete ?“ za-
pita žena,

»Ne. Ja sam našao ovo za shodno.
Neću, da svoju ženu okrivljujem, pa napo-
kon, ona je mlada, lijepa, i ona ima svoja
prava“.

Žena poviče jecsjući :

»Vi ste bacili moje dijete među zle
ljude, u dalek svijet“.

»Ja drukčije shvaćam“, odgovori čovjek,
»i tim je svršeno“. :

Žena osuši oči. Prijeteći pristupi k čo-
vjeku.

»Je li to Vaša zadnja riječ?“

»Da!* odgovori čovjek.

Žena odvrati prkosom i divljim bijesom :

»Dakle dobro. Već će se naći, koji
stvor, koji će ga vratiti. Kada želite skandal,
bit će Vam skandal.

Kad mora da bude, pitat ću svoje dijete
po zakonu, ali ja hoću svoje dijete. Rasu-
mijete li?“

Aafalt se je svijetlio od mokrine, zeleni,
crveni, svijetli potezi na njem su podrhta.
vali. Uprav je iz kazališta nahrupilo. mnoštvo
gospođa odjevenih u svilenim svijetlim odje-
lima. Svake leti sretna, tiha u svoje gujezdo.

Mozak joj se zavrti. Ona stane i sjede
na jednu klupu. Za neko vrijeme promatrala
je noćni život, koji je pred njom oživljivao,
on pobudi najednom sve njene živce, ali ih

jezera leptire, koji lete oko obale.

Ustane. Sjeti se svog muža. Da. On će
joj pomoći. Da on će joj zastalno pomoći, on
je ljubi! Kaje se, što mu nije odmah po-

 

peta SN. DO

g.
4