jest: onakav brak“ kakov se na žalost, kod nas sklapa. Kod dosta obitelji vlada sa mužem i obratno. Nesklad rodite lja = od- ganja djecu od rođena — praga, gdje nijesu znali za roditeljsku. ljubav i rad čega i kašnje se ne povraćaju. Karba, kletve, mržnja, slota i nenavidnost, to su obiteljski stupnji, o koje se razbija roditeljska ljubav i dječji odgoj. —- Ža- losno ali istinito! — Matičnjak ovomu zlu leži u tome: i običaju kod nas sklapanja ,braka“: ka, oni žene, oni udaju, jer sin prije svega mo- ra da oženi onu, koju otac želii majka, a ne onu, koji bi on htio. Kći također pre *ko volje, mora da iđe za onog, kojega otac i majka žele. Ovako sklopljeni brakovi nijesu neg živi pakao, u kojem vragovi kraljuju. Kašnje nastaje vjerolomstvo, — a tim dođu i najružnije i najteže posljedice, što ih če- vjek u pameti promisliti može. Poznato nam je toliko slučajeva, gdje bi robitelji zaručili svoju djecu, i bez da su se oni igda u životu prije vidjeli. — U naše doba bilo je sve drukčije; više iskrenosti, manje kleveta i mržnje, redovitije i išlo. svađažene u načinu otac i maj- pak je sve O obitelji zavisi napredak naroda i države, jer ako je u jednoj državi trulež, ne volja, zavi- rite u porodicu i tamo ćete na isto zlo naići. U jednom od narednih brojeva javiti ćemo Vam se gosp. Uredniče opet i osvrnuti se na one brake, koji se u starosti, resa sklapaju. U tom do vidova a samo iz inte- s Rčani“. Izborni kotari u Dalmaciji. — Prama predlogu zast. Dra Ivčevića, primljenu u odboru za izbornu reformu, razdioba kotara u Dalmaciji imala bi biti slijedeća I. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Rab, = ag, Zadar i Biograd. IH. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Ben- kovac, Kistanje, Obrovac i općina Knin u knin- skom sudbenom kotaru. HI. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Šibe- nik, i spo i Skradin. V. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Drniš i o i općina Promina kninskog sudbe nog kotara. V. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Sinj i Vrlika. VI. izborni kotar. — Sudbeni kotar Split. VII. izborni kotar. — Sudbeni kotari:Imot- ski i Omiš. VII. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Brač, Starigrad, Hvar i Vis. XI. izborni kotar, — Sudbeni kotari: Ma- karska, Vrhgorac i Merković, te - općine: Kuna, Janjina i Trpanj sudbenog kotara pelješkog i Ston sudbenog kotara stonskog. X. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Dub- rovnik, Korčula i Čavtat,, te općine : Slano i Mljet sudbenog kotara stonskog, i Orebić sudbe- nog kotara pelješkog. XI. izborni kotar. — Sudbeni kotari: Ko- tor, Perast, Ercegnovi, Budva. N. £. Memorandum bosanskih muslimana. — Pišu iz bosanskog Novoga: Ovih dana držali su muslimani okružja banjalučkog sastanak u Banja- luci. Svrha je sastanku hila sastav memoranduma, koji sei ma podastrijeti ministru Burianu po pred- stavnicima muslimana iz sve Bosne i Hercegovine. Sadržaje taj memorandum zahtjev, da se paušalira i trećiza. kako je paušalirana desetina, zatim odlu- čan zahtjev i vapaj, da se oblasti pobrinu, da osigu- raju život i imetak muslimana. Morate naime zna- -- - Što? — Reci mi, je li ti opo prvi put?., kaza očima lešinu ugljevarevu. i po- — Ludove! povika Sakalin, zar sum ja raz- bojnik. što? — Pitam te jer... jer,.. tako si ga brzo orobio... tako... — He! kad se i živi robe nije ni malo te- ško orobiti mrtve, I u isti tren, Salalih, koji je do sada stajao na koljenima pade svom težinom na Vanjine noge. Ovoga spopadoše ježuri po cijelom tijelo, kao da je najednom skočio u leđenu vodu; preplašeno krikne i nastojaše, da odrine druga. Na taj krik konj se zatrči i pojuri u brzom kasu. — Ništa... ništa!.. promrmlja Sakalin na- stojeći, da se dohvati Vanjine ruke. Lice mu bi- jaše "blijedo, pa modro, ugasle mu oči gledahu nepomično. : — Udario me je ovdje... ovdje malo niže svea... sa gvozdenim štapom .., ali proći će mi, — Jeremeje, poče Vanja drhtavim glasom ; vratimo se!... — Kamo? — U grad! Strah me je. — U grad? Ali to je nemoguće. Ne... proslijedit ćemo put, prodati ćemo konja, pak čeino otići, da orobimo kneza... — Strah me je muklo odgovori Vanja. — Rad čega te je strah. — Mi idemo u propast, da brate, propasti ćemo ,.. što radimo?! . . Zar smo se za ovo zaputili? ti, da u ovim krajevima, gdje su kmetovi sami hrišćani, spahije ili age jesu u vječnoj pogibelji za svoj život i imetak. Ima već 2— 4 godine, da kmetovi čardakove, žito i goveda pale, te da je u vrlo malo slučajeva pošlo za rukom sudovima zločince otkriti. Ovamošnji muslimani odavna tra- že uvođenje kontribucije, nu sva muka uzalud. Gradska Kronika. Dalmatinska paroplovidba. — ,Bdinost“ donaša : Danas (15. t. mj.): je bila konferenca u zastupničkoj zbornici između J. Biankinia, viteza Vukovića, dr. Zaffrona, dr. Klaića i dr. Fermi s jedne strane, a s druge: zastupnici parobrodar- »Dubrovačke Par. Plovitbe“, Se- rafina Topića, Rismondo, Negri i Zaratine, te za- stupnika "dalmatinskih barika dr. M. Čingrije i dr. 1. DeGiulli, te ravnatelja Jadranske Banke“ M. Antića. Raspravljalo se je skih društava: podrobno o blizoj usta- novi velike dalmatinske parobrodarske družbe, koju će podupirati vlada. Nova družba imala bi organizovati plovitbu po Dalmaciji, dok će Lloyd uzdržati nadalje dvije pruge od Trsta do Kotora. Zastupnici su poduprli taj naert zahtijevajući, da / središte novoga društva bude u Dalmaciji, a na- Glede financiranja društva, za koje treba investovati glavnicu od € milijuna kruna, zastupnici 'su zahtijevali/' da ga pokriju slavenske banke. Vlada namjerava dati druž- bi 1 i po milijuna kruna na godinu. Popodne istoga dana vodila se je konferenca tarnji službeni jezik hrvatski. između spomenutih zastupnika, te onih parobro- darskih društava, banka i delegata austrijskog Lloyda, koji se nalaze u Beču. za nekoliko dana stvar doći do pozitivnoga rije- šenja. Naša opaska: Nade ima, da_će Doznajemo, da su se Hrv vjer. banka, Dubrovačka trg. banka, Pučka banka i Jadranska banka složile te podastrle pismenu ponudu za financijalizovanje poduzeća. + Ivan Orepić.— U srijedu je preminuo Ivan Orepić. Bio je u gradu opće valjan trgovac. Ucviljenoj svojti naše saučešće, Iz ,Sokola“, — Prednjački zbor našeg »Sokola“ ovako se je konstituirao. Učitelj i vođa: Viktor Skenderović; tajnik i blagajnik: Kolbe Ivan; prvi četnik: Pero Ortolani, zamjenik: Špiro Savin; drugi četnik: A, Fantić, zamjenik Ivan Grancieri. Nadalje odlučilo se je stalno učiniti izlet u Kotor i to čim prije. Izletu će prisustvovati u sokol- skom odijelu samo oni, koji budu redovito ove i došaste sedmice svake večeri polazili vježbe. Je- dnoč za uvijek kažemo, da Sokol nije rad parade. Tko ne će da polazi na vježbe, taj ne može biti pravi sokolaš. Dok će se starijim članovima moći kroz prste gledati, s mlađim se nikako ne će imati obzira. A i u interesu je samih članova da redo- vito polaze na vježbe, jer će se pa svoj prilici, prigodom svesokolskog izleta u Zagreb, natjeea- teljima platiti cijelo putovanje, a ostalim dobrim vježbačima najmanje polovicu. Dakle na posao, da i seb; ponos. < Om. klub Hrv. Sok. Rad. — Svrhom ovoga mjeseca. otvoriće klub tečaj za analfabete, . 1. za one, koji ne znadu gijčitati ni pisati. Svakote bez razlike na politič ko mišljenje slo- bodno se je prijaviti. 'Troškova “nema nikakvih, a naučit se može i čitat i pisati .n samih 20 sati. Ako se koji analfubet želi okoristiti ovom zgodom, nek se čim prije prijavi tiredmištvu ovog lista, ili z —Do vraga!.. .vikne Sakalin, a oči mu se zaplamtiše sržbom. Ti kažeš da smo izgubjeni? A zašto? To je glupost. Zar smo mi sami ubojice na svijeta? Zar se ne ubija svaki dan? — Ne srdi se! Umoli Vanja gotovo plačući; on vidje, da lice njegova prijatelja prima glup izraz, sličan pijanu čovjeku. — Kako nećeš, da se srdim? nja razdraženo. — Što čemo sada, opet počine Vanja poniz- nim glasom gledajući plaho oko sebe , Gdje će mo ga ostaviti? Brzo ćemo stići u Višenku... zar ćemo tamo odnijeti lešinu? do vraga! na konja i brzo skoći sa saona. — Imaš, brate, pravo, promrlja on hvata- jući jednu ugljevarovu ruku. Uhvati ga.. pote- ži ga. Uhvatiga za noge .. brzo! Čuvajući se da ne vidi mrtvačevo lice, Va- nja ga uze za noge; ali sa svim tim vidje ipak glavu ugljevarovu, koja je naličila velikoj, crve- noj i modroj mrlji. — Izdubi rupu! zapovjedi Sakalin i ska- čući po snijegu razgrtoše ga na desno si lijevo. Njegove kretnje bijahu tako čudnovate i osobite, da Vanja ispusti lešinu na snijeg i stade pred druga, koji ga gledaše prekrštenim rakama — Pokopaj ga, pokopaj ga, ponavljaše Sa. kalin bacajući rukama snijeg na prsi i na glavu svoje žrtve. Dva prijatelja stajahu malo dalje sa- one, a konj pružajući vrat gledaše ih ispod oka i stajaše ondje nepomičan kao prikovan. odgovori Va- — Brrr!... izdere se Sakalin » oznat kao i pa : Zadra. U počast grofu Becku pucali su s tarase ossjetlamo lice, i gradu budemo na * da komu da, da mu napiše pismenu prijavu, te je adresira na klubskog tajnika: Gašpar Dalleore, pravnik, mjesto. Om. Klub Hr. Sok. ,Rad.“ — Zahva- ljuje prečasnom dum Antunu Maffioli na daru od 2% knjige. "Samoubojstvo. — U nedjelju pet časaka iza podne bacila se je niz Boninovo Jerka Jer- ković, Nesretnica istom je dostigla devetnestu godinu. Rodom je iz Brača, a služila je u zadnje vrijeme u pivari Sarajevo“. O uzrocima samo- ubojstva ne da se govoriti, oni su odveć žalosni, te svjedoče do čega može slab odgoj i nemarnost onih, kojim je služavka povjerena dovesti. Vojnička nemilosrdnost. — Već smo jednoč pisali o drvenim ,oklopima“ na prozorima domobranske tamnice u Gružu. Čini se, da vojne vlasti imadu uši, ali ne čuju. Valjda će čuti viša vojnička vlast. Mi se s toga obraćamo na nju, e bi ona dala zgodne naredbe, kako bi vojničke kazne bile za to, da se popravi čovjeka, a ne da ga se muči, jer se tad sve protivno postiže. Premještaj ,Gundulića“, — Na samo Tjelovo premjestilo se je pjevaćko društvo ,Gun- dulić“ iz svojih starih prostorija na zelenu poljanu, u kuću, gdje se nalazi trgovačka komora. Tom pri- godom prošlo je društvo pod svojim barjakom, te predvođeno od hrvatske općinske glazbe, u svečanoj povorci preko straduna. Ironija. — Zadnji ,Dubrovnik“ bio je za- plijenjen. Pred zaplijenjenim mjestom čitamo ovo- Gospodinu dvorskom savjetniku ..... odgovara- mo preko Vašeg cijenjenog lista, koji nije u sta- nju njegova ervena olovka brisati“. Šef generalnog štopa grof Beck u Dubrovniku. — U subotu po podne stigao je iz Bosne u Dubrovnik šef generalnog štopa 'grof Beck u pratnji više generala i drugih časnika generalnog štopa. Pričeka nije bilo. Samo ga je dočekao vojnički zapovjednik u Dalmaciji F M L pl. Varešanin, koji je u tu svrhu došao u Du- brovnik na ,Dalmatu“ s vojničkim orhestrom iz tvrđe Mula topovi obični pozdrav, kad je prolazio u Cavtat. U Cavtatu su — bilježimo po hroničarskoj dužnosti — dočekali grofa Becka patricij Bratić, kao predstavnik Cavtata, sa dva općinska prisje- dnika Vragolovom i Divizićem, te je uz prasak trombuna, kojim je upravljao Mato Vragolov, predao špomenicu, da se od Zvekovice do Cavtata gradi željezniva. + Iz Cavtata vodio je Becka put kočijom do Novoga, otkle su se vratili u Gruž. U večer ih je Godollo odvezao put Rijeke. Svršio nauke. — U gracu položio je na- zad dana dobrim uspjehom treći državni ispit g. Ernest Katić. Čestitamo! Gibanje trg. pomoćnika u Dubrovni- ku. — Stigla nam je od nekolicine tr. pomoćni- ka ova pritužba: U cijeloj Austro-Ugarskoj mo- narhiji šta više i u Bosni-Hercegovini sniženo je vrijeme rada kod trg. poduzeća namještenim po- moćnicima, simo je u našem inače naprednom Dubrovniku sve po starom. U Herceg-Bosni deo- prinio je tomu posljednji štrajk radnika, a mi ne želeći otvoreni sukob sa našim poslodavcima, o- braćamo se putem javnosti na njih, upozorajući ih da nam vrijeme rada snize u razmjeru sa dru- gima radnicima (uzevši u obzir naš posebni: po- ložaj) od sadašnjih 14 radnih sati, barem na 12 sati. — Hajdemo, svršili smo. reče Sakalin. — Ne, nije još dosta! odgovori Vanja. — Zašto? — Još se mnogo vidi: načini humak. — Ne smeta; ne bi ga mogli nikada pot- puno izravnati. Popeše se na saone i krenuše dalje, privi- nuvši se čvrsto jedan uz drugoga. Vanja gledaše natrag činjaše mu se da se sasvim sporo voze, jer sniježni humak; koji pokrivaše tijelo ubijenog čovjeka još se proviđaše. — Ošini konja! reče mu ispod glasa Saka- lin. Zatim zatvori oči i stajaše tako nekoliko do- ba. Kad otvori oči, vidje još u daljini malen hu- mak, koji se uzdizaše iz snijega. . — He, he! mi idemo u propast! promrsi Vanja. — Ne! odvrati Sakalin; prodati ćemo ko- nja... pak... vratit ćemo se u grad... a onda nek nas traže, — ne će naći ništa... evo, ono je Višenka. Put je silazio niz duboku, punu snijegom dolinu: gola, crna stabla uzdizala se uz put... jedan gavran zakragće: dva krivca protrnuše i pogledaše mučke jadan na drugoga — "Ti... budi razborit! prošaputa Vanja. (Slijedi). s... ... , Nadamo se da će naši gospari, koji naš po- ložaj najbolje poznaju, kao što su i ostali podu- zetnici snizili vrijeme rada svojim pomoćnicima, nastojati, da se ovo pitanje riješi. Nekolike tr. pomoćnika. Pokret činovnika. — Doznajemo, da su činovnici i profesori boraveći u ovom gradu, u- pravili peticiju e. k. Vladi, da im se povisi sta- narina. Ovo je pitanje opravdano stoga gledišta, da naš grad sa predgrađem i Gružom, po zadnjemu popisu pučanstva broji 10.279 duša, bez stalno boravećih talijanskih podanika i e. k. vojništva, te prema tome Dubrovnik je imao biti uvršten u HI. razred, a ne u [V.. — Izvan toga Dubrovnik od godine do godine sve to više biva posjećen od različitih stranaca. Uzimljući u obzir, divni položaj grada, nje- govu ;okolicu i broj pučanstva, te veliki broj posjetitelja, zaslužuje Dubrovnik da kao i Opa- tija i druga slična zračna liječilišta, bude uvršten u HI. razred. Opasno prolaženje putem iza grada — Dubrovnik“ se pravom tuži na pogibao pro- laza putem iza grada. Neki se zabavljaju bacati s Posata kamenjem, ne obazirući se na to, što se lako može dogoditi kakva teška nesreća. Red bi bio, da susjestvo i prolaznici malo bolje pripazi, jer op- ćina ne može ostavljati na svako mjesto redara. Najbolje je redarstvo onda, kad ga građan- stvo vrši, te ne dopušta neke stvari. Srgi. — Primili smo 3. broj Srđa. Sadržaj Nirvana, pjesma A. Balšića, Čovjek i žena, legenda Velimira Rajića, Posljednja ljetna ruža, 'Tome Mura, preveo A. Krespi, Nikola Tesla i njegovi izumi, od inž. Stjepana Vulpe, Mudre izreke. Si- tnice iz dubrovačke prošlosti, od A. Vučetića, Japan i Budhizam, od Prof. Dr. G. De Lorenzo, prevedeno s talijanskog. Petar M. Kolendić pri- kazao je radnju.J. Nagy: Marko Bruere Desrivaus. Ovaj nas broj mnogo više zadovoljava nego prijašnji. To treba u prvom redu zahvaliti razno- ličnosti gradiva. Odobravamo, što uredništvo pazi na to, da čitaoce ponudi i znanstveno popularnim radnjama, pa bilo to i prevedene, samo žalimo, da su obje takove radnje prekinute. To silno o- meta, a obično svrši, da se ni ne čita. Treba pohvaliti. — Primamo: C. k. za- povjedništvo 37. domobranske pješačke pukovnije dozvolilo je učitelju sarajevske povmrnetn:si Nikoli Sambrailu, da za vrijeme vojne vježbe u julu 1906. obdrži u Gružu kod I. i II. Čad kurs za nepismene domobrance. Uprav nas veseli, da možemo ovu vijest javiti. G. Sambrailu neka bude uspijeh najbolja nagrada za ovaj trud, a da će ga biti, to nam jamče drugi slični pokušaji. Prognoza vremena i telegraf. — Pri- mamo od c. k. ravnateljstva pošta i brzojava u Zadru: Usljed odredbe c. k. Ministarstva Trgo- vine objelodanjivat će se do skora svake godine i u Dalmaciji putem telegrafa, prognoza vremena a baš počam od 1. Maja. do 31 Oktobra. ele grami prognoze objelodanjivat ,će se danomice izim nedjelje i svečanih dana, zajedno se bursnim tečajem. Prognoza se sastoji od više skupina sva- ka od 5 slova, a slijedi neposredno iza zadnje stavke tečaja, tako da telegram tečaja i onaj prognoze sačinjavaju jedan sami telegram. U dane u koje se ne odašilju telegrami te- čaja, ne će se odašiljati ni telegrami prognoze. Skupine slova sačinjavaju prognozu vremena za slijedeći dan. Uredi će poštanski držati tele- grame prognoze na mjestu pristupačnom stranka- ma. Za dešifriranje prognoze služi posebni ključ, koji će biti nadodan telegramu tečaja i prognoze na način da se; stranke mogu slobodno sujim služiti. Isključena je dužnost stranaka da telegrame dešifrira služeći se sa rećenim . Isti se nabavlja kod ureda telegrafskih uz cijenu od 4 fl. Poštanski uredi sa telegrafskom službom dužni su da sprave na izričiti pismeni zahtjev Općina ili važnijih društava (ratarskih zadruga, liječilišta itd.:) koji se nalaze u okružju razda- vanja dotičnog telegrafskog Ureda, prepise tele- grama prognoze vremena i da ih razašilju putem redovite pošte onim poštanskim uredima, koji su bez telegrafa, kao i poštanskim sabiralištima. Na izričiti zahtjev općina predat će se spomenuti prepis i seoskom listonoši pri običnom njegovom obilaženju i razdavanju pošte, Seoski listonoša dužan je da dozvoli stran- kama da pregledaju proguozu, sumo da to nara- vno ne zapriječi vršenje njegove službe razda- vanja i skupljanja. Telefonske centrale pak u Zadru, Spljetu i Dubrovuiku dužne su, da priopće putem telefona na izričiti zahtjev telefonskih pretplatnika, tele- grame prognoze vremena, a to uz izplatu pri stojbe otpremanja fonograma. 'To otpremanje mora svakako da traje za mjesec dana, a ograničiti će se jedino na priopćenje ne dešifrirane prognoze. Za ovu će se godinu kasnije utanačiti dam skojim će se objelodaniti spomenuta prognoza.