Od prihoda Amerlingove zaklade može
se dati: kruha za 73 siromašne obitelji, do-
čim odbor gospođa ove godine predložio ih
je preko 150: Općina ih je s toga morala iz-
brisati više od polovine; a ostavila je samo
one, koje su najpotrebitije i najzaslužnije da
budu obdarene,. osobitim obzirom na_ obite-
lji- dubrovačkih zanatliju; kako zahtjeva svr-
ha iste zaklade, pak: je jedino to: uzrok, što
je u imenik ušlo malo siromaha praveslav-
' ne vjere, ali ipak ne manje nego pređašnjih
godina: Alto je ispušten pojedini pravoslav-
ni, nadomjestlo ga je drugi potrebni; a
biti udionikom u jednoj godini, ne stvara
pravo ze susljednu, dapače — kako siro-
maha iin& mnogo— pravedno je d& se iz
mijenjaju. Tako se isto postupa i sa siroma-
sima: katoličke vjere.

Žalio: što: nam se radi shodnosti i ob-
zira prama nevoljnoj čeljadi ne dopušta iz-
nijeti imena obdarenih, da se svak uvjeri
kako su to sve najpotrebitiji siromasi ovoga
grada; ali ako ih ,Dubrovnilov“ pisac želi
znati, neka se obrati općinskoj pisarni, gdje
će mu biti kako i nama pokazana odnosna
listina ove i prošlih godina.

Iz Uredništva. — Radi sutrašnjeg
blagdana ovaj broj našega lista izlazi dam
prije i to na šest stranica.

Za družbu sv. Ćirila i Metoda. —
Sutra je u večer već najavljena zabava u
korist družbe sv. Ćirila i Metodija. Program
je zabave upravo biran. Uz muzikalne ko-
made, koje izvađaju Hrv. Pjev. Društvo
Gundulić“ Hrvatska Općinska Glazba“ i
hrv. diletantski tamburaški zbor, nalazimo i
Dva bračna para, komedija od Pikarda, koju
glume naši diletanti uz blagohotno sudjelo-
vanje gosp. Baude. G. Marković kazivati će
pjesmu: Istri od Katalinića-Jeretova.

Koliko je zanimanje pobudila u građan-
stvu vijest o ovoj zabavi, dokazom je obilje
darova. Đo sad ih je dešlo do pedeset, a
znamo, da će ih do sutra biti još više. Ždri-
jebati će se preko plesa.

Ne treba da gubimo riječi uzalud te
da preporučamo građanstvu, da sutra pri-
stupe u što većem broju na zabavu. Pleme-
niti cilj, koji dimžba sv. Ćirila i Metoda ima
uzdrže nju nad sva ina društva

Posljednja sjednica općinskog vi-
jeća. — Kako smo već javili, ni na zad-
njoj sjednici općinskoga vijeća manjina nije
pristupila. Zašto? — Jerbo Crnica ete. ne
da, de mu se dječica blamiraju. Drugoga
baš uzroka ne bismo znali navesti, jer za-
nago se ni Liepopili ni Kovačević ne mogu
uobraziti, da će njihov izostanak ostaviti u
vijeću kakve praznine.

Izostanak s ove sjednice bilježimo na-
pose, jer je ovo bila prigoda, da manjina
donese svoje  korisnonosne i spasonosne
prijedloge za napredak grada. Kod  prora-
čuna rasprave budu uvijek — živahne,

govori se o svemu i svačemu, votira i ne.

votira povjerenje, uskraćuje u znak nego-
davanja proračun, iznose prijedlozi i isprav-
ci ete. pa zašto ne dati građanstvu takovu
imteresantnu raspravu? Omo bi bilo rado
oprostilo Gjuru kakvu novu nbandiru“, sa-
mo da je moglo čuti dubokoumna razlaga-
nja njegovih prijatelja 0 općinskoj eko-
A što je od ,Prave Babilonije“ ? Zašto
je ,Prava“ prekinula nabrajanje nedostataka
današnje uprave ? Hoće li sada nastavit, kad
je prošla sjednica o proračunu ?

Komisija. — Kažu nam, da je danas
imala biti neka komisija za proučenje rad-
nja, koje bi se imale izvesti u gruškoj luci.

lanove komisije iz Trsta doveo je osobiti
parobrod. Komisija se sastaje uslijed naro-
čitog poziva ministarstva te je u svezi sa
radom komisije za ,podignuće“ Dalmacije.

U samom pozivu izričito se veli, da se
mora pozvati ,lokalne faktore“, na koje se
osim toga stavlja dosta naivan zahtjev da
oni od svoga nešto doprinesu za radnje. Ali
kao da zbilja pomenuta komisija nije za _,po-
dignuće“, nego za osvojenje“ Dalmacije,
jer poziv, koji je općina dobila, sastavljen
je u njemačkom jeziku.

Općina ga je naravski — odbila.

Kazalište. — U srijedu smo vidjeli
Tucićev ,Trali dom“. U svoje vrijeme Tu-
cićeva drama dala je dosta govoriti o sebi,
navlastito dok je plamsala u našoj književ-
nosti borba između ,,mladih*“ i Starih“. Idanas
bi se jošte o njoj dalo govoriti, ali ovdje mi nije
mjesto. Premda je drama modernog gera,
osnovan na dubokoj psihologiji te po tome
široj masi ne pristupačna u svojoj pravoj
slici, ipak je na pozornici, gdje masa vlada,
prilično uspjela; najviše možda radi toga,
što je tehnička obradba drame dobra.

U ,Trulom domu“ prestavljalo se dosta
dobro. Gosp. Gavrilović kao jnnak drame
sa svojom figurom možda nije ulozi pravo
odgovarao, ali ju je shvatio i trsio se da je
odigra dobro. U prvom činu bio je nešto
slabiji, a u drugima bolje mu je uspjelo prika-
zati  tragičnu2borbu nesretnog, prevarenog
muža. — Gđa. Šaponjić bila je na svome
mjestu, ali i ona manje u prvom činu, koji
je u ostalom ispao jako slabo, a jedino je
pomoglo da nekoga zabavi, a nekome do-
sadi, brbljava rječitost Lukina. Gosp. Šapo-
njić održao se kroz cijelu predstavu dobro
kao stari Petar.

I opet smo imali jednu komediju po-
znatog Sigligeti, i to Vojnički bjegunac“.
Što se reklo o njegovom ,Ciganinu“, to se
može još u većoj mjeri kazati i 0 ,Bjeguncu“

Glumilo se je i ove večeri na zadovolj-
stvo. Gosp. Gavrilović i ovoga puta prota-
gonista, bio je na mjestu. Dobri također g.
Veselinović i g Šaponjić

Branislav Nušić. — Kako smo već
javili, dolazi nam u pohode proslavljeni pje-
snik g. Branislav Nušić, da bude nazočan
predstavama svojih komada, koje pripravlja
dramatsko društvo Marković. Između broj-
nih njegovih štovalaca začela se misao, da
mu se tom prigodom upriliči komers. Upo-
zorujemo na.to svoje prijatelje, da se even-
tualnom pozivu odazovu.

»Pravoj €. H.* je vrlo dobro poznato
da kada imam što da napišem da i to pot-
pišem bez ikakvoga straha, jer nijesam na-
učan, kao urednici ,Prave“ napadati lažno
drugoga, krijući se za tuđim leđima, ne
imajući obraza, što napišu, da javno potpišu.
Spomenuta gospoda u prošlome broju , Prave“
ne mogavši pobiti istinite navode iznešene
u br. 50 ,Crv. Hrv.“ ,Pod naslovom ,Novi
List“ vrijeđa radništvo“, a potpisane Neki
radnici,“ koji su ih uboli kao u ljutu ranu,
nastoje mene prikazat, kao pisca onog do-
pisa, — koga su napisali neki moji prijatelji
radnici, koji nijesu kukavice, kao gore spo-
menuti, pak spravni su do potrebe sa potpi-
sima na javnost izaći — te izvrgnuti me
ruglu doskočicama, da jeden, jaja i pijem
mlijeko — pak da nijesu duhoviti! — a

što im je glavno, nastoje me oerniti pred
radništvom. Smatram ispod svoga dostojan-
stva, premda sam postolar, braniti se od
napadaja ,Prave“, koja je tako nisko spala,
da se gade na njezino pisanje isti njezini
neki ozbiljniji pristaše. Svaki dan sam među
radnicima, a i u mojoj radnji imam ih uvi-
jek nekoliko zaposlenijeh, pak oni mogu
najbolje posvjedočiti, koliko ljubim radništvo
i upućujem ga na dobro. Žalim samo
ono malo zavedene mladeži, koju tako lažima
denuncijanstvom, mržnjom, klevetama it d.
moralno uzgajate, ali opet, na drugu stranu
tješim se videći, da mnogi, koji su prije
malo vremena. bili zavedeni i zaslijepljeni
frankovskom  argusovštinom, kada su do-
zreli, te počeli samostalno živjeti i svojom
glavom misliti, postali su najljući neprijatelji
,frankovskog“ zatornog rada. Preporučam se
i unaprijed gori spomenutoj gospodi oko
 Prave“— koja ne puštaju u miru ni bole-
sne, dapače pretresaju i mrtve kosti u grobu
— jer kada me nebi takav list napadao ili
kada bi me slučajno hvalio, ja bi se toga
sramio.
Luko Bogdan.

Bogu hvala da je kazala izvor. —
Čitamo u ,Narodnoj Obrani“ : Kako ,Naše
Jedinstvo“ iz Dubrovnika doznaje, spremaju
se promjene u uredništvu ,Crvene Hrvat-
ske“, Sadanji glavni urednik ,Crvene Hr-
vatske“, profesor Medini kani se zahvaliti
na državnoj službi, te se posve posvetiti
žurnalističkoj karijeri i preći u Zagreb.
S druge strane javljaju, da bi imao doći k
uredništvu ,Hrvatske“.

Upozorujemo pri ovom Narodnu Obra-
nu“, da i na oko nedužne vijesti, koje izlaze
u ,Našem Jedinstva“, služe u svrhu denun-
ciranja.

Predaja duhana. — Pišu nam iz
Župe: Molimo, gospodine Uredniče, da nam
ustupite malo prostora u vašem cijenjenom
listu, na čemu vam unaprijed zahvaljujemo

Ovogodišnja predaja duhana svršila je.
Kako je plaćen, ne možemo se pohvaliti,
sasvim što smo se nadali radi nekih izmjena
gospode, ali se prevarismo, jer ostade skoro
sve kako prošlih godina. Jadan težak radi
oko njega devet do deset mjeseca kroz go-
dinu; od kad ga posije u rasadnik, pa do-
kle ga preda, svaki dan ima oko njega radnje,
a baška gnoj koji je danas skup i t. d. pa
kad mu ga primi u bescjenje eto propasti i
crne zime.

Još jednu ne možemo mimoić, a to na-
šeg hvalevrijednog gospodina Mata Kesoviju,
općinskog prisjednika i zastupatelja interesa
gojitelja. Providnost nam ga je ovoga puta
dovela, inače bilo bi naopako. Odkada sadimo
duhan nijesmo imali ovako vrijednog zastu-
patelja, koji u drugim našim poslima i stiče
i žrtvuje, samo da pomože miloj mu rodnoj
Župi i Župljanima. Bog nam ga poživio za
mnogo ljeta. Zupljani.

Pohvalno. — Prigodom smrti g. Ka-
te Kobila udijelio je mjesnom dječjem  za-
kloništu g. Marić & Milišić K 6.

I to Je vojska!
Trst, 29. XI. 1906.

Iz ,Novog Lista“ razabrah, da se je
Slovenska Misao“ zaratila protiv rezoluci-
jonaša. Teško je povjerovati svakoj, ali kad
bi mi kogod naprasito bubnuo: prof. Pje-
rotić se je porezolucijonašio, povjerovao bih