Od prihoda Amerlingove zaklade može se dati: kruha za 73 siromašne obitelji, do- čim odbor gospođa ove godine predložio ih je preko 150: Općina ih je s toga morala iz- brisati više od polovine; a ostavila je samo one, koje su najpotrebitije i najzaslužnije da budu obdarene,. osobitim obzirom na_ obite- lji- dubrovačkih zanatliju; kako zahtjeva svr- ha iste zaklade, pak: je jedino to: uzrok, što je u imenik ušlo malo siromaha praveslav- ' ne vjere, ali ipak ne manje nego pređašnjih godina: Alto je ispušten pojedini pravoslav- ni, nadomjestlo ga je drugi potrebni; a biti udionikom u jednoj godini, ne stvara pravo ze susljednu, dapače — kako siro- maha iin& mnogo— pravedno je d& se iz mijenjaju. Tako se isto postupa i sa siroma- sima: katoličke vjere. Žalio: što: nam se radi shodnosti i ob- zira prama nevoljnoj čeljadi ne dopušta iz- nijeti imena obdarenih, da se svak uvjeri kako su to sve najpotrebitiji siromasi ovoga grada; ali ako ih ,Dubrovnilov“ pisac želi znati, neka se obrati općinskoj pisarni, gdje će mu biti kako i nama pokazana odnosna listina ove i prošlih godina. Iz Uredništva. — Radi sutrašnjeg blagdana ovaj broj našega lista izlazi dam prije i to na šest stranica. Za družbu sv. Ćirila i Metoda. — Sutra je u večer već najavljena zabava u korist družbe sv. Ćirila i Metodija. Program je zabave upravo biran. Uz muzikalne ko- made, koje izvađaju Hrv. Pjev. Društvo Gundulić“ Hrvatska Općinska Glazba“ i hrv. diletantski tamburaški zbor, nalazimo i Dva bračna para, komedija od Pikarda, koju glume naši diletanti uz blagohotno sudjelo- vanje gosp. Baude. G. Marković kazivati će pjesmu: Istri od Katalinića-Jeretova. Koliko je zanimanje pobudila u građan- stvu vijest o ovoj zabavi, dokazom je obilje darova. Đo sad ih je dešlo do pedeset, a znamo, da će ih do sutra biti još više. Ždri- jebati će se preko plesa. Ne treba da gubimo riječi uzalud te da preporučamo građanstvu, da sutra pri- stupe u što većem broju na zabavu. Pleme- niti cilj, koji dimžba sv. Ćirila i Metoda ima uzdrže nju nad sva ina društva Posljednja sjednica općinskog vi- jeća. — Kako smo već javili, ni na zad- njoj sjednici općinskoga vijeća manjina nije pristupila. Zašto? — Jerbo Crnica ete. ne da, de mu se dječica blamiraju. Drugoga baš uzroka ne bismo znali navesti, jer za- nago se ni Liepopili ni Kovačević ne mogu uobraziti, da će njihov izostanak ostaviti u vijeću kakve praznine. Izostanak s ove sjednice bilježimo na- pose, jer je ovo bila prigoda, da manjina donese svoje korisnonosne i spasonosne prijedloge za napredak grada. Kod prora- čuna rasprave budu uvijek — živahne, govori se o svemu i svačemu, votira i ne. votira povjerenje, uskraćuje u znak nego- davanja proračun, iznose prijedlozi i isprav- ci ete. pa zašto ne dati građanstvu takovu imteresantnu raspravu? Omo bi bilo rado oprostilo Gjuru kakvu novu nbandiru“, sa- mo da je moglo čuti dubokoumna razlaga- nja njegovih prijatelja 0 općinskoj eko- A što je od ,Prave Babilonije“ ? Zašto je ,Prava“ prekinula nabrajanje nedostataka današnje uprave ? Hoće li sada nastavit, kad je prošla sjednica o proračunu ? Komisija. — Kažu nam, da je danas imala biti neka komisija za proučenje rad- nja, koje bi se imale izvesti u gruškoj luci. lanove komisije iz Trsta doveo je osobiti parobrod. Komisija se sastaje uslijed naro- čitog poziva ministarstva te je u svezi sa radom komisije za ,podignuće“ Dalmacije. U samom pozivu izričito se veli, da se mora pozvati ,lokalne faktore“, na koje se osim toga stavlja dosta naivan zahtjev da oni od svoga nešto doprinesu za radnje. Ali kao da zbilja pomenuta komisija nije za _,po- dignuće“, nego za osvojenje“ Dalmacije, jer poziv, koji je općina dobila, sastavljen je u njemačkom jeziku. Općina ga je naravski — odbila. Kazalište. — U srijedu smo vidjeli Tucićev ,Trali dom“. U svoje vrijeme Tu- cićeva drama dala je dosta govoriti o sebi, navlastito dok je plamsala u našoj književ- nosti borba između ,,mladih*“ i Starih“. Idanas bi se jošte o njoj dalo govoriti, ali ovdje mi nije mjesto. Premda je drama modernog gera, osnovan na dubokoj psihologiji te po tome široj masi ne pristupačna u svojoj pravoj slici, ipak je na pozornici, gdje masa vlada, prilično uspjela; najviše možda radi toga, što je tehnička obradba drame dobra. U ,Trulom domu“ prestavljalo se dosta dobro. Gosp. Gavrilović kao jnnak drame sa svojom figurom možda nije ulozi pravo odgovarao, ali ju je shvatio i trsio se da je odigra dobro. U prvom činu bio je nešto slabiji, a u drugima bolje mu je uspjelo prika- zati tragičnu2borbu nesretnog, prevarenog muža. — Gđa. Šaponjić bila je na svome mjestu, ali i ona manje u prvom činu, koji je u ostalom ispao jako slabo, a jedino je pomoglo da nekoga zabavi, a nekome do- sadi, brbljava rječitost Lukina. Gosp. Šapo- njić održao se kroz cijelu predstavu dobro kao stari Petar. I opet smo imali jednu komediju po- znatog Sigligeti, i to Vojnički bjegunac“. Što se reklo o njegovom ,Ciganinu“, to se može još u većoj mjeri kazati i 0 ,Bjeguncu“ Glumilo se je i ove večeri na zadovolj- stvo. Gosp. Gavrilović i ovoga puta prota- gonista, bio je na mjestu. Dobri također g. Veselinović i g Šaponjić Branislav Nušić. — Kako smo već javili, dolazi nam u pohode proslavljeni pje- snik g. Branislav Nušić, da bude nazočan predstavama svojih komada, koje pripravlja dramatsko društvo Marković. Između broj- nih njegovih štovalaca začela se misao, da mu se tom prigodom upriliči komers. Upo- zorujemo na.to svoje prijatelje, da se even- tualnom pozivu odazovu. »Pravoj €. H.* je vrlo dobro poznato da kada imam što da napišem da i to pot- pišem bez ikakvoga straha, jer nijesam na- učan, kao urednici ,Prave“ napadati lažno drugoga, krijući se za tuđim leđima, ne imajući obraza, što napišu, da javno potpišu. Spomenuta gospoda u prošlome broju , Prave“ ne mogavši pobiti istinite navode iznešene u br. 50 ,Crv. Hrv.“ ,Pod naslovom ,Novi List“ vrijeđa radništvo“, a potpisane Neki radnici,“ koji su ih uboli kao u ljutu ranu, nastoje mene prikazat, kao pisca onog do- pisa, — koga su napisali neki moji prijatelji radnici, koji nijesu kukavice, kao gore spo- menuti, pak spravni su do potrebe sa potpi- sima na javnost izaći — te izvrgnuti me ruglu doskočicama, da jeden, jaja i pijem mlijeko — pak da nijesu duhoviti! — a što im je glavno, nastoje me oerniti pred radništvom. Smatram ispod svoga dostojan- stva, premda sam postolar, braniti se od napadaja ,Prave“, koja je tako nisko spala, da se gade na njezino pisanje isti njezini neki ozbiljniji pristaše. Svaki dan sam među radnicima, a i u mojoj radnji imam ih uvi- jek nekoliko zaposlenijeh, pak oni mogu najbolje posvjedočiti, koliko ljubim radništvo i upućujem ga na dobro. Žalim samo ono malo zavedene mladeži, koju tako lažima denuncijanstvom, mržnjom, klevetama it d. moralno uzgajate, ali opet, na drugu stranu tješim se videći, da mnogi, koji su prije malo vremena. bili zavedeni i zaslijepljeni frankovskom argusovštinom, kada su do- zreli, te počeli samostalno živjeti i svojom glavom misliti, postali su najljući neprijatelji ,frankovskog“ zatornog rada. Preporučam se i unaprijed gori spomenutoj gospodi oko Prave“— koja ne puštaju u miru ni bole- sne, dapače pretresaju i mrtve kosti u grobu — jer kada me nebi takav list napadao ili kada bi me slučajno hvalio, ja bi se toga sramio. Luko Bogdan. Bogu hvala da je kazala izvor. — Čitamo u ,Narodnoj Obrani“ : Kako ,Naše Jedinstvo“ iz Dubrovnika doznaje, spremaju se promjene u uredništvu ,Crvene Hrvat- ske“, Sadanji glavni urednik ,Crvene Hr- vatske“, profesor Medini kani se zahvaliti na državnoj službi, te se posve posvetiti žurnalističkoj karijeri i preći u Zagreb. S druge strane javljaju, da bi imao doći k uredništvu ,Hrvatske“. Upozorujemo pri ovom Narodnu Obra- nu“, da i na oko nedužne vijesti, koje izlaze u ,Našem Jedinstva“, služe u svrhu denun- ciranja. Predaja duhana. — Pišu nam iz Župe: Molimo, gospodine Uredniče, da nam ustupite malo prostora u vašem cijenjenom listu, na čemu vam unaprijed zahvaljujemo Ovogodišnja predaja duhana svršila je. Kako je plaćen, ne možemo se pohvaliti, sasvim što smo se nadali radi nekih izmjena gospode, ali se prevarismo, jer ostade skoro sve kako prošlih godina. Jadan težak radi oko njega devet do deset mjeseca kroz go- dinu; od kad ga posije u rasadnik, pa do- kle ga preda, svaki dan ima oko njega radnje, a baška gnoj koji je danas skup i t. d. pa kad mu ga primi u bescjenje eto propasti i crne zime. Još jednu ne možemo mimoić, a to na- šeg hvalevrijednog gospodina Mata Kesoviju, općinskog prisjednika i zastupatelja interesa gojitelja. Providnost nam ga je ovoga puta dovela, inače bilo bi naopako. Odkada sadimo duhan nijesmo imali ovako vrijednog zastu- patelja, koji u drugim našim poslima i stiče i žrtvuje, samo da pomože miloj mu rodnoj Župi i Župljanima. Bog nam ga poživio za mnogo ljeta. Zupljani. Pohvalno. — Prigodom smrti g. Ka- te Kobila udijelio je mjesnom dječjem za- kloništu g. Marić & Milišić K 6. I to Je vojska! Trst, 29. XI. 1906. Iz ,Novog Lista“ razabrah, da se je Slovenska Misao“ zaratila protiv rezoluci- jonaša. Teško je povjerovati svakoj, ali kad bi mi kogod naprasito bubnuo: prof. Pje- rotić se je porezolucijonašio, povjerovao bih