Stan' krvniče bracke sloge I narodne svjesti ! Strašni tenče nikad nevigjeni ; Majkom doslen nikad nerogjeni !... Koji demon tebi šapti 'Naka klevetanja, Opadanja, Podmetanja, Grdnje i psovanja ? . .. Griješiš starče !... — Prepogano lažeš“ ... pak dalje: ,I vrijegjaš bratstvo i poštenje, Ka' zgranuta vinom pijanica, 2... Vukodlače, Pakljenače !... — _— — = Mućni glavom — doba su ti starče: Um prikupi pa dozovi pamet, To s' otresi i poganstva Hajd' pokaj se, griješniče stari! itd. davajuć, da je uprav sramota, što se nijesu Srbi“ : pobrinuli, da barem kolikogoć ljepšim sprovodom Jeli se moglo, pitamo štov. čitaoce bez razlike : stranaka, jeli se moglo više grdnia, uvrijeda i psovaka izasuti — u ovoj — po »Dubrovniku“ — divnoj pjesmi i po mislima i po stihovima? Pošto je ovako slogar Sundečić nebratski, pokopaju pokojnika. Sundečić je od ,Srba“ za- služio da barem za zadnji put bude što sjajnije ispraćen. Nek se s toga naši ,Srbi“ baš srame, a još veća sramota nek im bude, kad sad o spro- vodu mogu onako izvješćivati — da je bio veli- čanstven, kakvoga Kotor nije vidio — kad vas grad svjedoči protivno. »Hrvata (na sprovodu) ne bijaše, ni za lijek osim jedinog Dr. A. Verone.“ Dočim naprotiv Hr- vata je bio baš lijep broj, svi pače naši odličniji patrioti, kao što i zastupstvo našeg ,Hrv. Doma“. Hrvati kao stranka nijesu mogli sprovodu prisus- tvovati, ali jesu kao pojedinci. Neka ovo opro- vrgne , Dubrovnik“. »Što Hrvati iz mjesta i iz okoline, i ako po- zvati ne htjedoše učestvovati sprovodu..... to je do časti i obraza hrvatskog (Lagati pak još ova- ko zaključivati...!). Ali što se ne odazvaše vla- sti sprovodu, to je nepomljivo.“ Baš je, mi kažemo nepojmljivo ovakovo be- zobrazno pisanje! Odredili su, u velikom srom fanatizmu, prvo počasno mjesto na sprovodu, na " našem austrijskom zemljištu, g. Petru Ramadano- nekršćanski i... nečovječni izružio pok. A. Star- čevića, uvrijedio je cijeli hrvatski narod. Ovo po- tvrgjuje slijedeći ulomak iz ,Uzdarja“ : »Preslaba je uzdanica »Staro pravo — kada Jača ruka s njime drma, S njim po ćefu vlada; Tek za ono — u šakama Našijema sto je Sm'jemo danas ustvrditi : Ovo mi je moje!..“, A ić smišljat bajne kraljevine Bez u ruci mceći ičesove, — Majčin sine, alal ti sjedine — To se pravim ,umobolom“ zove." Očito je, da se ovim stihovima Sundečić htio izrugati s hrvatskim državnim pravom, koje je pr- va i glavna tačka programa svih svijesnih Hrva- viću crnogorskom konsularnom agentu u Kotoru kao zastupniku knjaza Nikole, stranog vladara, zapostavivši zastupnika svoje vlade, pak još pri- govaraju da je nepojmljivo ,što se ne odazvaše vlasti sprovodu! Mi nemamo riječi kojim bi do- voljno žigosali ovo postupanje naših ,Srba“. Valja doista biti ,Srbi“ za moć onako radi- ti, pa sad ovako u ,Dubrovniku“ pisati! Malo više poštenja, ljudi! Vijesti iz Kalifornije. San Francisco. Iz jednoga privatnoga lista vrlo odlične oso- be našega naroda; sada nastanjena u San Fran- ' ciscu, crpimo i javljamo ove vijesti, koje će bit ta, — ko što je nekad bila i Sundečićevog i svih sada ,Srba“. Uz to staro povjesno hrvatsko kra- ljestvo Sundečić ovdje nazivlje naprosto bajnom kraljevinom, a rad i nastojanje otačbenika, da se to povjesno zraljestvo opet oživotvori Sundečiću izgleda kao težnja: mahnitaca — wmobolnika. Pa se zar ovim ne vrijegja cijeli hrvatski narod? — Na Sundečićeve uvrijede onda je jednodušno u- — o - = _ stala hrvatska štampa i pjesnik sloge bio je više nego prisiljen da se ispriča. Pa kako se je is- pričao ? U ondašnjem spljetskom ,Narodu“, g. 1892, Sundečić je Hrvatima ovu poruku upravio: ,Hr- * dak megju članovima društva; pripomoć i obrana vati, — osobito pri današnijem prilikama, — ne- ka odustanu od svojijeh neisvedivijeh (?!) zahtije- , vanja, koja su skopčana s mišlju ,državnoga pra- , va“ onako, kao što mu se danas smisao tumači i pronosi. — Ideja od ,državoom pravu“ u toj for- , mi (čujte pjesnika ,sloge“ !), nije drugo do rgjav prijesad iz Madžarske (unešen, a možda i lukavo ugodne svim dobro mislećim, a nama Hrvatima nada sve. Evo što u tome listu nalazimo vapisano. . God. 1883 prve nedjelje mjeseca februara nakon svršene službe božije u crkvi St. Jvsč u San Franciscu, šest odličnih amerikanskih mladi- ća stanu se dogovarati, kako bi ustrojili jedno društvo, kome bi bio cilj: sačuvati i ukloniti mladež u krilu katoličke crkve od opće sudanje izopačenosti, kojoj davaju uzroka i povoda nada ' sve tamo tolika velika društva, sva više ili manje protivna katoličkoj crkvi. Što promisliše to sreć- no i dovršiše. Dne 14 marta ustrojiše društvo pod nazivom: Joungmens' Institute. Cilj mu je: moralni, socijalni i intelektualni razvitak i napre- radnicima; megjusobna ljubav; nastojanje i rad za širenje vjerskih čustava za sklonost i vijernost prema katoličkoj crkvi, pod geslom: sa Boga i Domovinu (pro Deo et Patria). Društvo je sreć- no uspjelo. Svakoga mjeseca novi su se otsjeci ' ustrajali širom sjeverne Amerike, i osobito na oba- prturen) u Hrvacku.“ — Jeli mogao Sundečić ve- , ća uvrijedu nanijeti svojoj ,miloj braći Hrvatima“ od ove? Još kad pomislimo da je imao toliku do- zu bizantinizma i prepredenosti a k tomu i ne- čavene smjelosti, da je u ,Narodu“ izjavio, da je ova njegova pjesma: puna puncata žarkoga pa- triotizma i bratoljublja“, te da se u njoj sadrža- va čist i jasan naš narodno politički program i Svako dojakošnje“ njegovo (t. j. Suudečićevo) na- čelo“, u koliko se tiče naše uzajamnosti, bratolju- blja i slošna sajedničkoga rada.“ lam tihoga okeana, te se sada drži za najveće i najodličmije u cijeloj Americi. Neopisiva su dobra, koja donosi, mladeži nada sve. Posjeduje svoje palače za upravu i za sastanke, svoje zavode za odgoj mladeži. Širi zdrave knjige i listove, pri- pravlja zabave, kupi milodare za nevoljne; brine se na svrhu za bolesnike i mrtvace. U tu mu svrhu pripomažu nada sve: College of Notre Da- me u San Josč, Santa Clara College, San Jos? Sanitorium. Preko šest tisuća Slavena žive u San Fran- Mi nećemo radi kratkoće prostora ovo komen- ; čiscu. Oni imaju devet društava sa posve različi- tirati, već to pripuštamo samim štovanim čitaoci- , tim ciljem. Nu gospodinu Antunu Pilkoviću pane ma. Neka oni po ovomu sude poštenje piskarala ,Dubr.“, koji imadu sadj obraza govoriti: ,Sun- dečić je do kraja svoga života ostao wvijek isti !“ On je bio ,iskreni zagovaratelj sloge (!) i slaven- ske uzajamnosti (— srpako-talijanaški kompromis u Kotoru !) i »Dubrovnik“ br. 30 izvješćuje o sprovodu J. Sundečića, koji ispao veličanstven, kakvoga Kotor nije vidio. Ovim ,D.“ hoće da se ruga samim po- kojnikom ili svim onim, koji prisustvovaše spro- vodu. Mi smo već pisali u ,Nar. Listu“ da je na um, da bi vrlo korisuo bilo, pače nužno bilo, da ustroji novo za Hrvate, koje bi bilo ogranak velikoga društva. Jonng mens Institute, neka bi što više bilo hrvatsko ime ćašćeno u Americi. I doista u malo dana pogje mu za m- kom da izvrši što zaželi. Nakon dobivena dopusta od prvoga presjednika velikoga društva I. M. I. na 29 decembra g. 1896 počme svoj rad sa sa- mih 12 članova, te ustroji novo društvo pod na- zivom Strossmayer Council (br. 460) sa svojim pravilima i zakonima. Ovaj otajek broji do sada preko stotinu članov& — malen broj prema sla- treba znati da su naša slavenska braća bila po sve protivna poduzeću g. Pilkovića, jer je veliko ime hrvatskoga velikana Strossmayera uzrujalo živce tamošnjih Srba, koji su svuda isti —— kako u Dubrovniku tako i u San Franciscu. Suviše u druš- tvo Strossmayera jedino su primljene osobe ka- toličke vjere, ćvrsta značaja i neprikorna življe- pja. Pretrpi sa strane protivnika velikih progon- stva, ali svojim dičnim ponašanjem dobiva sve to više čast i sklonost cijeloga pučanstva, te mu je pobjeda osigurana. Obično svake godine društvo drži svoj sastanak sa govorom u najljepšoj grad- skoj dvorani. Kad je u amerikanskim novinam o- glašeno bilo, da će u Strossmayerovu otsjeku go- vorit g. Julius Kalm iministar Kalifornije u Va- šingtonu i uz njega šest drugih veleuglednih lica, dvorana je toga dana bila dupkom puna saučesnika. Nu jesu li prisustvovali oni koji su kao naj- bliža braća morali prisustvovati? Ne! — Ali kad su jutrom u amerikanskim novinama čitali, što je govorio ministar o društvu i saznali za hvale, ko- je mu upravio, okušaše i sami žalost radi svoga nepatrijotičnoga ponašanja. Hrvati imaju u Kali- forniji i jedno svoje glasilo, i to je Strossmayerova društva. Gospodin Antun Pilković Pelješćanin je. Bi- lo mu je 15 godina kad je ostavio svoju domovi- nu i prešao u Kaliforniju. Neumornim radom i svojim uzornim ponašanjem dobio je megju ameri- kanskim Hrvatima dobar položaj, lijepo ime i najbo- lji glas. S njime rade za isti društveni cilj i mno- go drugih uvaženih Hrvata, megju kojim ima i mnogo dubrovčana. Ovoliko iscrpismo iz napomenutoga lista. 3a- da da rečemo i svoju. Milo nam je, da uz toliku izopačenost, nalazi se osobi koje ne će da slijede njezinu pogubnu struju, nego se proti njoj silno i vatreno bore. Milo nam je, da se i u tamošnjem izobraženom narodu naši iseljenici za svoj opsta- nak i napredak tako časno i otvoreno bore pod divnim našim geslom — Bog i Hrvati! — Sve za vjeru i za domovinu ! Milo nam je, da se još svuda po svijetu nalazi onih, kojimi na duši stoji čisti i pravi odgoj mladeži, na kojoj svijet ostaje i budućnost. Sto vrijede srpske sanjarije i ubitne framasonske šarlatanarije ? Mi se radujemo g. Pil- koviću i njegovim saradnicima, te se usugjujemo pozvati ga da hrabro bez ikakva obzira i u na- prijed slijedi sa svojim radom: svakome plemeni- tome zauzeću svaka je muka na slavu! sa—> Pogled po svijetu. Austrija. — Položaj je još sve udilj neiz- vjestan. U toliko rek bi, kao da je izašlo na dnev- ni red i pitanje autonomije Tridenta. Korber je obećao zastupniku talijanskom d.ru Conci da će proučiti isto, čim se oslobodi od njemačko-českoga spora; a Talijani, da će stupiti u grupu, koja bu- de zahtijevati narodnu ravnopravnost, dakle k Sla- venima. Kod Čeha njeki bi u desnicu, a radikal- i mji da se nastavi opstrukcija, koja da će srušit * Korbera. Ministar Korber bio je u Ratotu na po- ! sjeti min. Szelu. O tome se moogo govori, ali se i ipak ne zna što su ministri odlučili. Szell imao ! je na 8 tek. otić u Išl k caru, valjda da ga izvi- | jesti o sastanku s Korberom. Koncem septembra | imao bi se sastati parlamenat. Zastupnik Šuklje u govoru pred svojim izbornicima regao je da se položaj može promijeniti samo radikalnim srestvi- ma, biva promjenom ustava. Italija. — Kralj Humbert nije bio ubijen ta- ko slučajno od pojedinca, nego se u brzo ustano- vilo, da je on žrtva jedne anarhistične urote proti vlastodržcima u opće, čiji je član i njegov uboji- ca Gaetano Bressi. Države se odma staviše u o- prez da se urota otkrije i članovi pohvataju. Kra- ljevo tijelo iz Monze je preneseno u Rim, i tamo je bilo pokopano u Panteonu prekojučer u jutro; prisustvovaše poslanici svih evropskih država, a općina rimska je sve u crno zavila kud je spro- vod prolazio. Srbija. — Prošle nedjelje na 5 tek. kralj Aleksandar se vjenčao sa Dragom u beogradskoj stolnoj crkvi. Vjenčanje je obavio mitropolit Ino- kentije. Poslije čina mitropolit je držao zaručni- cima oduševljen govor. Za tim su se vratli u m i > sprovod bio slab, pa i danas to opetujemo nado- | venskome pučaostvu grada San Francesco. Ali dvor, tu je bio doručak, pak u večer svečani gala-