zaraza: preljub. Cilj mnogih zastupnika i nije dru-
gi nego pobjeći iz provincije u Rim i zavoditi
tugje žene. Cijela moderna talijanska literatura
počiva na ovom temelju. Sva njihova dramska knji-
ževnost nema drugog motiva van preljuba. U-
pravo do gada! Je li moguće da takova inteligen-
cija odgoji zdrav i jak narod?

Doduše ima razlike izmegju pokrajine i po-
krajine. U Piemontu na pr. nije tako kao u Na-
politanskoj. Ali prosječno svud je zlo. Narod je
izgubio povjerenje megju ostalim narodim svijeta.

Riječ Talijan već naviješta neku sumnju i nepo-«.

uzdanje. U Franceskoj, Švajcarskoj, Africi, Ame-
rici, svud, dok druge narodnosti objeručke prima-
ju, Talijane nerado gledaju i zato je glasovita o-

na ,caccia all Italiano“, koji poklič podižu nji- |

hove novine, kad se izvode one vrlo česte gungu-
le proti talijanskim padnicima.

U Napulju opstoji još i danas camorra, u
Siciliji maffija. Sicilijanski posjednik, ako je van
ruke, obvezan je da plaća neki danak, u kom slu-
čaju jedan ga briganat štiti od drugih. Vlada svim
srestvima nastoji da tome na put stane, ali uza-
lud, jer takove pojave nijesu nikakva iznimka.
Grassazioni su na dnevnom redu, a zločincima o-
bično se rijetko u trag ugje, jer ih pučanstvo sa-
mo štiti i zaklanja.

Najgore od svih stoji u tom pogledu Sardi-
nija. Čovjek ne bi vjerovao što se tamo dogagja.
Prošlih dana bio je kralj, da se uvjeri o stanju
zemlje: koli o moralnoj toli o materijalnoj zapu-
štenosti. Iza njegova posjeta vlada je obećala da
će strogo postupati. Prošle sedmice započeše u-
apšenja najpogibeljnijih ljudi na otoku. Da se na-
ši čitatelji uvjere da ne pretjerujemo, evo im i-
menik samo vigjenijih uapšenika «w jednom samom
kotaru, zvanom Nuoro :

Uapšeni su: u Olieni, Giovanni Gardu ma-
čelnik i Michele Musia općinski tajnik; u Oruni,
Filippo Sannio načelnik; u Forni, Cualbu Giovan-
ni općinski tajnik, Lovico Yranaesco i Carboni
Daniele posjednici; u Lodine svećenik Luca Costa
župnik; u Lula Nicolo Goddi načelnik, Porcu Ci-
riano općinski tajnik; u Osidda Deroma Lai Giu-
seppe načelnik; u Oniferi Porcu Andrea općinski
tajnik; u Dorgali Serra Antonio Raimondo načel-
nik, Mereu Francesco općinski tajnik, Massuri G.
Antonio općinski prisjednik. Osvem toga uapšeno
je mnogo trgovaca i posjednika kojim ispuštamo
imena.

Puni vlahovi vode po otoku zatvorene. Iz
Bitti su doveli 15 osoba, a na čelu im načelnika.
Tako i iz ostalijeh mjesta.

 

PODLISTA K.

PRIGODOM SRETNOG PIRA
mladenaca
Katty Kisić i Vinka Svilokosa

——

 

Anacreontica.
U tako veseloj Tako u tjeskobama
I lijepoj zgodi, Našeg života
Kad ljubav ljepotu Ne može bogastvo
Za ruku vodi, Niti krasota
encima Sretno nam donijeti
Nazdravlja Kum. Potrajni spas!
Što da Vam isprosim Jedino suglasje
Od moje Vile Ljubezni moj
Kad su Vas Boginje I vjera i iskrenost
Žarne Vam ve nam gol
vlje Vam podale mir nam pribavlja
I bistar um? I tješi O
Hoću li vapiti Protiva napastim
Svjetovno blago Varavog Vjeka
Zlato Vam željeti U svojoj Krijeposti
drago Tražite lijeka,
Il' kakvu spodobnu Evo Vam ljubljeni
Netrajnu stvar? Pravični put.
Kako u pogibeljim Evo Vam čestitke
puta Vašega Kuma,
Ne rca Posljedak nauke
Od [jota Izkusaa uma,
Nikakvo Evo Vam Vogje
Ni mit, ni dar; Za sretan put,
i ajme
ivjeli ljubimci
I Vinko i Katty
Vazda Vas p
Vetelje i mir.

na 44 Maja 1899. Val Kom BR, K.

 

škola t izvan Ovo ci
Ka Era Oil
i koji bro

Čitajući ove skoro nevjerojatne i ako slu-
žbene izvještaje čovjek se u čudu pita dvoje:

Prvo, kakva je to zemlja, kakav narod, u
kome prvi ljudi mjesta, načelnici u prvom redu,
padaju pod sumnju brigantstva i ortačtva sa bri-
gantim ?

A drugo je pitanje još teže.

U ovo zadnje mjesec dama nije se u Sar-
doiji dogodio nikakav slučaj, koji bi opravdao ova
silna uapšenja. Da se nagje povod nenadnom zat-
voru tolikog broja samih načelnika, trebalo bi da
je cijeli otok u revoluciji — a toga ne čitamo.
Oblasti su dakle zatvorile ove ljude, na općeniti
nalog starije vlasti, da se izvede purifikacija. Do
tog naloga, oblasti, političke i sudačke, općile su
i trpjele na čelu općina čeljad, za koju su evo
znali — da su briganti !!

Svaki je komenat ovdje izlišan.

Nije se čuditi, ako se zaostali osvećuju, te
se ne čuje drugo nego ubojstvo, pljačkanje i ina
zlodjela.

Gledajuć i samo letimice ovaj narod, u ka-
kvom se stanju nalazi, mi nemamo čemu da mu
zavidimo w sadašnjosti. Ali moramo da se na-
jodlučnije obranimo od novoskovanih naših talija-
na, koji bi nam, da je do njih, pripravili drugo

: izdanje gornjih junačkih djela, samo pogoršano.

Ovi, koji nam naš ,barbarizam“ uvijek pod nos
donose, neka se ugledaju šta se radi tamo preko
mora. Naš je narod mlad, zdrav, pun izgleda na
bolju budućnost; seljak, ako je zapušten, nije po-
kvaren, a nije opet tako pokvaren. Mi Hrvati
zahvaljivamo najponiznije na ovoj ,kulturi“, te je
darivamo gospodi oko Piccola i Dalmate. Ako ih
oduševljava, ui malo im ne zavidimo. Na čast im!

Njemački program.

Njemačke opozicijonalne stranke sastale su
se uoči Duhova u Beču, da uglave zajednički svoj
program, ili bolje da formuliraju zahtjeve, što ih
oni stavljaju za Nijemstvo u Austriji.

Dosle su oni u pobijanju slavenskih pravica
stali skoro isključivo na negativnom stanovištu:
nedamo! Uzalud ih je većina pozivala da se izja-
ve, u kojim granicam bi oni dozvolili i Slavenim
neke najprimitivnije narodae polakšice. Nijemci bi
bili najvoljeli kazati, da oni Slavenima ništa ne
popuštaju, ipak osjećali su kao neki stid s take
otvorene izjave. Poslije su s9 sastali, no uzalud,
jer se ne mogahu dogovoriti, a sada napokon i-
mamo crno na bijela njihove ,pravedne zahtjeve“,
koje oni označuju kao najmanje, što Nijemstvo u
Austriji mora da traži.

U prvom redu traže obranu ugroženog nje-
mačkog pučanstva u Austriji, priznanje prvenstva
njemačkog naroda, rat federalističkim tendencija-
ma i vijerni savez sa Njemačkom! Već ovo dosta
bi bilo da se upoznaju njihove nakane. Ali oni
idu još i dalje, što ćemo donijeti u glavnim tačkama.

Galicija je zemlja sa 7 milijuna duša, a u
Beč ne šalje nijednog njemačkog zastupnika! To
je vražiji slavenski kontingeat. I zato Nijemci
traže, da se ovoj zemlji dade iznimni položaj, bi-
va drugim riječima, da se isključi iz ravnoprav-
nog utjecaja u cizlejtanske poslove, Nakana je o-
čita: kad bi se iz bečkog parlamenta ostranilo
80 Galičana, onda bi sa ostalim Slavenim bio boj
puno lakši. Ovo je veliko-njemački program Scho-
nerera, koji takogjer traži, da se Dalmaciji i Ga-
liciji, kao zemljam na koje Nijemci ne mogu još
reflektirati, dade neka problematična autonomija.
I ako Schonerer nije bio pozvan na ovaj sastanak
o programu, njegov duh, vidi se, bio je prisutan.

Sto se tiće jezika, to bi se njemački jezik
imao proglasiti općim saobraćajnim $ državnim
jezikom za sve zemlje i kraljevine. Svi centralni
uredi moraju se služiti njemačkim jezikom, jedi-
no, ako im treba, biće im dodijeljen po koji tumač,

Takogjer i nutarnji uredovni jezik isključi-
vim je i opet njemački. Iznimku čine za talijan«
ski, koji se ima ostavit u današnjem opsegu (da-
kle Dalmaciju predaju saveznicima Srpskim) za-
tim, poljski Što se pak tiče češkog jezika, to se
za nj imalo zakonom urediti za uporabu u samim
češkim kotarima, ali ne isključivo. Uopće po ci-
(eloj državi, svud se njemački nalazi k0 u svojoj

ući i njemu se daje prevlast.

Svi državni činovnici moraju pri ispita do.
kazati, da su njemačkom jeziku potpuno. vješti, &
uz njih takogjer advokati i bilježnici moraju bar
jedan dio svojih ispita položiti u njemačkom .

sada braće na

m se o
dine Glede dvije A
io eee EE: da se ni-

 

0-

ednu češku javnu školu. U Beču

 

je trećinu Dalmacije nemaju jedne škole, u Za-
dru, gdije Nijemaca nema, opstoji škola njemačka.

Glede Češke iznosi propram takav kao bes-
mislica, da ga oni isti, koji ga sastaviše ne bi
znali provesti.

Sa Talijancim u Tirolu vrlo su plemenitiji,
njima davaju skoro potpunu jednakost — valjda
u slavu Italije, koju Berlin tako rado gleda, da
mu u Sredozemnom Moru bude vijerna savezni-
ca. Talijanci se dakle ne mogu tužiti.

Hrgjavo nasuprot prolazi Kranjska. Ona ša-
ka Nijemaca — izuzev opći program — specijal-
no dobiva ista prava kao i ogromna većina sla-
venskog pučanstva. No za Korušku i Štajersku,
gdje je većina njemačka, treba postupati drugom
mjerom. Tamo je slovenački tek strankam od mi-
losti dozvoljen.

I tako slijede redom ostale pokrajine. Svu-
kud Slaveni ostaju kratkih rukava. Za Primorje
izričito se zahtijeva, da se svim prikladnim sre-
stvima unapregjuju njemačka kultura i gospodar-
stvo; tako se 1sto preporuča širenje Nijemstine i
za Bukovinu. Samo o Dalmaciji nema ni spomena |!

Očito je da nijesu znali što će s njome, i a-
ko su je načelno prepustili srpskim saveznicima,
a ne imahu smjelosti tražiti posvemašnje uvede-
nje njemačkog jezika. Zemlja iznimaka ostala je
i u njemačkom programu jednom iznimkom.

*

*

Po sebi se razumije, da je ovaj program uz
«Čehe, Poljake i Hrvate (Slovence) neprovediv. On
je u štampi pobudio velike rasprave, u slavenskoj
ogorčenje radi bezobzirnosti, kojim izabrana rasa
traži supremaciju nad nenjemačkim narodim. Naj-
veće su ozlovoljeni Česi, zatim Poljaci, koji od-
lučno prosvjeduju protiv izoliranja Galicije. Drži
se dapaće, da su sa ovim programom njemačke
oporbe sebi za uvijek zakrčile put na vladu. Taj
program mogao bi da bude početak njihove svrhe
i to tako, da se jedan dio njihov prometne u ot-
vorene Schonererijance, a drugi pak, umjereniji, da
uvide utopiju i poprave grdnu pogrešku, u koju
su svojom bahatošću upanuli.

Sa strane skrajnjih Nijemaca, koji Slavenim
ne bi dozvolili ni da su živi, dignuće se na ovu
»popustljivost“ mahnita vika i terorizacija. Wolf
1 njegov vogja proglasiće narodnim izdajicam Ni-
jemce, koji se usudiše priznati igdje ikakav jezik
osvem ujeiuačkog uredovnim i mi idemo u susret
divnoj borbi izmegju šovinizma i ludila, da vidi-
mo ko će koga da natkrili.

To je jedino dobro što će mam njemačke
formulacije donijeti, ako se s njima uzbudemo u-
mjeli okoristiti.

Prijateljima hrvatskoga kazali-

šta u Dalmaciji.

Naše novine su već javile, da je , hrvatskom
kazalištnom društvu za Dalmaciju“ priznat zako-
niti opstanak. Sad promicateljai odbor, izmedju
ostaloga, radi oko toga, da se ustroji što više
mjesnih skupina (podružnici) te je već poslao na
odobrenje pravila prve takove podružnice, spljet-
ske. Netom pak ova bude prizaata od vlasti, štam-
pat će se opća i mjesna pravila te će se raza-
slati rodoljubima širom pokrajine, uz poziv da
svaki u svome mjestu uzaastoji osnovati mjesnu
skupinu i oko nje sabrati što više članova.

Ali pr.je nego li se ti pozivi razašalju, pro-
micateljni odbor smatra svojom dužaošću, da još
jednom svrati pozoraost našeg općinstva na ovo
velevažno narodao i kulturno poduzeće, osobito
pak da se putem javne štampe osvrne na njeke
sumnje i prigovore, koji se megju samim Hrvati-
ma pronose glede financijskog uspjeha društva,
glede shodnosti društvene uredbe i glede same
potrebe ovakove organizacije.

Ovo razjašnjenje u nikakvom slučaju ne će
biti suvišno; uzmemo li pak u obzir, kakve su u
nas društvene i mjesne prilike i kako više puta
i najnezaatoija sitnica može da pokvari najpleme-
nitiju osnovu, svak će nam priznati da je radi
moralnog i materijalnog uspjeha poduzeća bilo
uprav nužno, da se još jednom obranimo e da se
tako u zametku uguši svako nepovjerenje, svaka
neosnovana sumnja i neumjesta&

Ostavljajuć za čas na stranu one, koji su
iz načela protivni kazalištu, jer ne moga ili neće
da mu shvate pravu važaost, svi ostali prigovori,
u koliko su doprli do znanja odbora, dadu se svesti
na ovo troje;

bitih

sredstava za uzdržavanje pristojne glumačke u
žine, % -- pe Seri, će poduzeće novčano
i see slučaju t društvu nols va;

. se v .
laka 0 rom maa nje
će imati ve koristi od društva;

) da je uprava slabo uregjena, jer da je, po