!
'
i

mej mre IMO

 

kovića, koji je istakuno i naglašivao srpsko pita-
nje i čini mi se, hotio od nas znati, što mi o tom
sudimo. A g. Gjurgjević rekao je, da mu je naša
- obzirom. na srpsko pitanje nejasna. Ja sa
ne moram priznati, da i u Hrvatskoj mo-
2Srba. Ako ih može biti u Ugarskoj, u Nje-

  
 
 
 

.

uy

jzmalikoj i u drađih, driava, zašto ne bi koji Srbin
a
S

kosa sa tri, prsta . krsti, ujeduo i Srbin, toga neću

% moći dopustiti“ Ja ću to posve jasno dokazati.
Merigovori na desnici). Vi možete i Slovence i Hr-

mogao doći u Hrvatsku. Ali da je svaki onaj, koji

tate i Švabe i Magjare i sve narode posrbiti, ako
budete po tom, što je ko grčko-istočne ili kako
vi kažete pravoslavne vjere, prosugjivali i odluči-
vali i srpsku narodnost.

U Karlovcu prešao je na pravoslavlje jedan
Slovenac, po vašemu taj je sada Srbin. Iz moje
župe prešle su dvije Hvatice na pravoslavlje, pa
su prema tomu i one, čim su prešle preko praga
vaše crkve, koju zovete srpskom, odmah postale
prave Srpkinjice. To je nesmisao. Narod tako ne
govori. (Prigovori na desnici). Imade ih mnogo u
belovarskoj županiji, makar su pravoslavne vjere,
a neće ni čuti za Srbe i za srpsko ime. I tamo
gdje se je ovih dana prolila krv, ističe narod hr-
vatstvo zahtijevajući, da se srpska zastava ne vje-
si, nego hrvatska. (Buka na desnici i glasovi: To
ne stoji!) Žena, pravoslavne vjere, koja je zatvo-
rena u Ogulinu vikala je: živila Hrvatska i veli
makar da je zatvorena, još će klicati: živila Hr-
vatska, jer se osjeća Hrvaticom. Vi nastojite vje-
ru upotrebljavati za pravoslavlje i ovo, što vi nama
predbacujete, da izrabljujemo vjeru u političke
svrhe, ja mislim, da sa vama može predbaciti.
(Buka i negodovanje na desnici). Ali tim ne ćete
uspjeti. U ostalom budite vi Srbi, kako hoćete, vi
koji nosite kapute i idete u Peštu. Mi ne gubimo
mnogo, ako niste s nama, a ni naš narod, ali mo-
limo vas, nemojte smućivati hrv. narod, koji je
pravosl. vjere.“

 

Buna u Indiji.

U Indijama na granici Afganistana rasplam-
sala se je velika buna. U neprohodnim klancima
i orijaškim gorama zasjelo je do 50.000 ustaša,
koji dobrom voljom a još boljim oružjem ustado-
še protiv engleskoga gospostva. Dva generala sa
10.000 vojnika marširaju proti njima, a druga voj-
ska žurno dolazi iz domovine.

Ova je pojava vrlo zlamenita, ne zato što bi
ona bila nova, ne: indijanske krvave bune stara
su škola engleska vojske, nego zato što se zbiva
baš u današnjim prilikama, kad se Engleska ova-
ko izlaže u istočnim zapletajima i što su ustaše
muhamedovci. Veli se da je sam sultan tu po sri-
jedi, da se osveti Evglezima za njihovu politiku
naprama Carigradu, premda je na oko emir af-
ganski inspirator ovoga ustanka. U Indijama ima-
ju Englezi 50 milijuna muhamedanaca, pak je po
tome lako zaključiti, kojom su energijom stanuli,
da ustanak u početku uguše. Nema dvojbe da će
im to sada poći za rukom. Ali stvoren je prece-
dent tugjeg utjecaja, a kada dozru neka pitanja,
onda će njima trebati nadčovječne muke, da uz-
drže u svome posjedu najbogatiju, najrodniju zem-
lju na svijetu.

Indije su glavni izvor engleske trgovine i
engleskog bogatstva. Uza sve ove pobune čini se
ipak da su Eoglezi tamo veoma jaki. ,U nas je
svak buntovnik, rekao je u Londonu jedan Indi-
janac, te mi inteligencija i aristokracija udaramo
na čudo kako da držimo u miru našu mladost 4
osobito naše svećenstvo, Jer mi smo svjesni pogi-
belji u koju bi upanuo narod, kad bi sada pogra-
bio oružje.“ Ali s vremenom . , . Ko zna? Možda
jaka izvanjska ruka, da dade znak i onda će oni
koji sada mire, prvi pograbiti oružje.

Čudnovato je nadalje kako je u Indijama hrgja-
vu figuru učinila anglosaksonska asimilacijona snaga.
Eno u Americi, u Africi, Australiji ona je zago-
spodovala svijem domaćim i stranim elementom,
pretopila sve Germane, Romane i Slavene, koji su
tamo iselili i nametnula im engleski jezik. U In-
dijama pako to nikako ne ide. Engleske škole,
engleska uprava i sve, ali starosjedioc ostaje, a
Englez naprotiv isčesava. U Iudijama ne može dt

OO ODOQDmevARJćUmm mam

dočeka. treće pokoljenje, nego 86 splina i izgubi.
Zato Iadije i nijesu kolonije u pravome smislu
ove riječi, niti se Indijinci toliko boje, da će ih
raznaroditi. '

Nekakav duboki san ko da je zavladao ovim
narodom, koji odavna nije dao znakova takova života,
na koji ima pravo plema oi 300 milijuni. U mu-
tarnjosti Iudije imade država, koje su veće nego
Austro-Ugarska i koje odavna podnose englesko
vrhovno gospostvo. Krvave bune i pokolji za čas
planu, pak se onda opet ugase. No regbi da njih
ne potiču narodni mego vjerski uzroci.

Kada Rusija izgradi svoje sibirske željezni-
ce, onda će tek indijanski pokret, bio on vjerski
ili narodni, zauzeti zaačaj općeg ustanka, a Ean-
glezi imaće da se bore za svoje gospodstvo na
svijetu. U Indijama već sada Rusi imaju mnogo
prijatelja, koji potajno s njima simpatišu, a u od-
lučnom času mogli bi pružiti ruku njihovim smje-
lim osnovam, nadajuć se iz toga kakve koristi i
za svoju stvar. Tada će se u Indiji odlučivati za-
ista sudbina svijeta, dok ovi današnji ustanak, ko-
me zavidni i prenagli Francezi pripisuju veliku
znamenitost, nije nego besmisleni pokušaj, koji će
Englezi po svoj prilici do malo u krvi ugušiti.

 

Bio sam, ali nijesam vidio !“

U hrvatskom saboru u sjednici od 1 septem-
bra govorio je zastupnik Vjekoslav Hegedić. Spo-
menu od razne patnje, koje trpi hrvatski narod
izvan uže Hrvatske, gdje se protežiraju življi pro-
tuhrvatskih, a često i protuaustrijskih težnja. Pod-
ban Krajčović stane na ovo da prigovara. — ,,Ne-
mojte se čuditi, illustrissime, odgovori mu narod-
ni zastupnik, to je živa istina; pogledajte u Istru,
u Dalmaciju, Trst, pak ćete vidjeti, kako se pro-
težiraju Talijani proti Hrvatima.“ — A ma ove
riječi prekine ga podban Hrvatske. sa poklikom :
»Bio sam, ali nijesam vidio.“

Nije vidio?! Pa i nije mogao da vidi. Pro-
šetao se Dalmacijom i Istrom na udobnom jachtu
hrvatske vlade, ne da upoznaje narod koji u tim
krajevima žive, nego da bude na visini mode, ko-
ja sada tako hoće. Pregledao je valjda obale i
gradove, nehajnom lakomislenosti velikoga gospo-
dina hrvatskoga, koji je sretan kad u nošnji i ma-
niram može opovašati velegradske dangube otme-
noga svijeta. Hrvatski podban došao je kao kozmo-
polita, a otišao kao kozmopolita en towriste, koji
u svome notesu zabilježio je samo, da je u Zadru
pojio dobre ribe, u Spljetu popio izvrsna vina, a
u Dubrovniku vidio lijepih seljakinja. Naravno, u

takim prilikama može gosp. podban punim pra-

vom kazati: bio sam, ali nijesam vidio! — Nije
vidio ier nije gledao, ili jer nije htio da vidi.

Ali je tužno slušat da se iz Zagreba sa sto-
lice hrvatske vlade, koja bi imala prva da pomo-
gne našoj borbi, ovakom lakoćom desauviraju jadi
i nevolje dalmatinskog i istarskog Hrvata. Mogu
se zaista veseliti naši neprijatelji. Mi se tužimo,
da nam se jezik progoni, da se talijanština i ni-
jemština širi; naša braća u Istriji vape, da im se
dadu prava ljudska; naši ljudi tamo insultirani,
a i na mrtac ranjeni. A gosp. Krajčović na sve
to veli, da je bio, ali da nije vidio! Šta dakle,
zar su riječi naših zastupnika puste laži, a fakti
izmišljotine ?

Više puta predbacivalo se hrvatskoj vladi, da
ona za braću van uže Hrvatske upravo nista ne
radi. No evo, to je predbacivanje postalo neteme-
ljito. Ona radi, ali u negativnom smislu, ona kroz
usta prestojuika unutarajih posala, niječe da je
nama što potreba, da nas kakva nevolja tišti. Vi-
še puta kazalo im se: ako nam nue umijete, ne
možete ili nećete da pomognete, a ono nam ne-
mojte zaprijeka mećati, no, kako vidimo, ni ovu
milost ae možemo od njih da dočekamo. A onda
se još dolaze tužiti što su oni i njihov sistem ta-
ko nepopularni u Dalmaciji !

Riječ podbana Krajčovića duboko nas je za-
boljela, jer će iz nje naši protivnici da protiv nas
crpe nove kapitale, ali ona u isto doba otkriva
Plirvatstvo“ i patrijotizam većine, koja se iz ani-
moziteta proti opoziciji, & samo da joj škodi, i o-
vakim srestvima služi,

Novi izbor.

Uz tolike izbore što kod nas opstoje nado-
šao je još jedan novi i to izbor povjerenstva za
odregjivanje i pregledanje tečevine. E

Ovaj novi zakono porezu na industriju donio
nam je dakle i tu blagodat, o kojoj se mogu čuti
različita mnijenja. U toliko izbori su na vratima,
pak je dobro da naše čitatelje malo uputimo.

U kotaru dubrovačkom biraće se u sudbe-
nim kotarima Dubrovnika, Cavtata i Stona i t0 u
Dubrovniku u zgradi Poglavarstva, a u Cavtatu i
Stonu u dotičnim Poreznim Uredima.

Iebori u Dubrovniku biće na 20 ov. mj. te
će se birati 33 birača IVog, a 5 birača III. po-
reznog razreda.

U Cavtatu na 23 ov. mj. i to 9 birača IV.,
1 HI, poreznog razreda.

U Stonu na 24 ov. mj. za 13 birača IV., a
1 Ill. poreznog razreda.

Svi ovi birači zajedno i to 55 birača IV. i
7 11. poreznog razreda na 2 oktobra izabraće u
e. k. Poglavarstvu 3 člana IV., a 2 III. razreda i
isto tuliko zamjenika u povjerenstvo tečevine du-
brovačke kotarske taksacije.

Ovih dana bijahu dostavljene iskaznice i
glasovnice. Pošto se radi o jednoj novotariji, to
se u narodu opaža slabo zanimanje za ove izbore,
koji bi mogli s vremenom da mu postanu važniji
od svih, jer se radi o žepu.

Evo kako: Po novome zakonu odregjuje se
godišnja svota, koju porezni uredi moraju pobrati
od poreza na industriju. Ta je svota za ovu go-
dinu utanačena na 17,732 000 fior. Sada ova su-
ma doći će na svakog poreznika industrije raz-
mjerno prama njegovoj radnji, a razdijeljenje su-
me pripada dotičnim povjerenstvima, koja će po-
lovinom izabrat poreznici, a polovinom imenovati
ministar financije.

Izbornik za birače dotičnih povjerenstva jest
svaki onaj koji plaća opći porez na industriju, bio
ili ne bio gragjanin austrijski, muškog ili ženskog
spola, ako odlučuje sobom i posjeduje gragjaoska
i politička prava. Malodobnici i osobe pod kura-
telom biraće preko svojih zakonitih prestavnika.

Izberive su za članove povjerenstva ili za
zamjenike osobe muškoga spola, koje imaju aktivno
pravo i navršile su 24 godine.

 

Pogled po svijetu.

Položaj u Austriji. — Grof Badeni nije
uspio sa pokušajem da izmiri Nijemce i Čehe.
Odmah iza toga poslalo je presjedništvo ekseku-
tivnog odbora desuice poziv na članove odbora t.
j. na načelnike razuih klubova i ove su se sasta-
li u Beču, da vijećaju i pregovaraju. Odmah za
prve sjednice izdale su komunike, da njihovo vi-
jećanje uslijedilo je na želju ministra presjedni-
ka. Zatim je odobran jedan uži odbor ili t1 pod-
odbor. U taj pododbor izabram su: Jaworski, He-
rolu, Dipauli, Paltfy, Šusteršić, Falkenhayn i Lu-
pul, a zamjenici: Jendrzenovicz, Stransky, Eben-
boch, Sylva-Tarouca i Popovici.

Ovaj pododbor vijećao je sa grofom Badeni
a njegov najbliži orau f'remidenblatt javio je, da
su ova vijećanja polućila najbolji uspjeh.

Nema dakle suiunje, da ce se Badeni sada
osloniti isključivo na desnicu, koja sastoji iz Sla-
vena, konservativnih Nijemaca i Rumunja. Jos se
ne znade potauko kakva se pogodba izmegju njih
sklopila, te u koliko će grof Badeni udovoljiti
pravednim zahtjevima onih narodnosti, u kojih je
potraži potporu za svoju vladu, Ali svakako stalno je,
da su učinjene njeke koncesije, jer inače sva ova
dogovaranja ne bi imala smisla. Nas bi osobito
zanimalo znati što daje bečka vlada hrvatstvu
Dalmacije i lstrije, da je ovo brani od pauger-
manskih Schonererijanaca. Teško iskustvo poučilo
nas je gorko, no nadat se da je to uskustvo mo-
ralo naučiti 1 g. Bulata, koji je ugovarao kao na-
čelnik kluba, dakle za jedue i za druge. Veselilo
nas je čuti, da je i Laginja pohitao u Beč na
ove dogovore. i

No dok se zbivaju ti pregovori, svak 80 pi-
ta: a što će Nijemci? Ji. PA kasom grle pred-
loga misle poplaviti parlamenat i najbezobzirni-
jesi opstrukcijom zapriječiti svaki Cad. Sada iz
Beća breojavljaju, da je većina našla način kako
će zaprijećiti bijesnu njemačku silu. Do brzo će-
mo i to vidjeti, Svakako ovo jesensko zasijedanje
biće jedno od najvažnijih, jer će se možda tu od-
rediti puti, kojim će Austrija krenuti za decenije,
ako ne za vjekove.

Položaj u Ugarskoj. — Naprama ovih do-
gagjaja u Cislajtaniji naravao da u Budimpešti ne
stoji ravnodušni. Magjari se boje da bi 1 na njih
mogao doći red, pak napadaju Banftija, da on ni-
je umio zaprijećili ili promijenit razvitak odnoša-
ja. Njegov položaj vrlo je uzdruman, a uz to je još
pridoslo i katoličko pitanje, koje će se na budu-
ćem katoličkom kongresu juto osvetiti začetnicima

i provednicima civilnoga braka. Kao da mu sve 0-

 Conišk_ Lemon lžimm— — — —ti———m—€ m<=—a€—=—<Đs<ee- mmm mi on