ostaje ? Pretvorit se u Srbe pa zagrlit misao srp- sku. Jer Srbi, ma koliko ,u ime bratske sloge“ podupirali naše rashrvaćivanje, svoga se srpstva odreći meće. Sutra dakle, kad mi, veliki idejaliste, budemo poplesali atstvo, Hrvatsku, hrvatsko držatno pravo i. sv& na čemu gradimo bvdu- ćnost našu, doći: će Srbi pak će nam kazeti : Evo vi ništa nemate; * ste“ izgubili pravo na opstanak, pa vam ne ostaje diago nego da se prozovete Srbima. A šta ćemid afMamo početi kao Srbi? Mi dakle pojtufnio kako oni, koji nam inače u svakoj prigodi i opstanak niječu, sad su odu- ševljeni ovom slogom, u ime koje mi se moramo svega odreći, oni ničega. Što je tvoje, neka bude moje i tvoje, a što je moje, moje je. Ali neka pjevaju koliko hoće. Naša je dužnost, da im pod svaku cijenu smetemo njihove himbene atentate na budućnost Hrvatske. Riješenje krize. U sred nejasnosti velike borbe i meteža, ko- ji se u nas razvija, gdje su se milijuni raznih ple- mena u koštac uhvatili, pa ruše institucije i srću jedan protiv drugoga, ne gledajuć :a zapreke, ni na pogibelj, mnogo puta dogje čovjeku, da se u- pita: kako će sve ovo da svrši? kada ćemo doći kraju ove krize? kako će se ona riješiti? Odgo- vor je na prvi pogled skoro. nemoguć. A ipak ko hoće malo bolje da pogleda na razvoj same stvari i da se osvrne na prošlost, vi- djeće kako sve teče naravnim putem i kako da- našnja Austro-Ugarska monarhija neizbježivo je predana evoluciji, koja se mora obaviti, pa ijedili se naši dušmani koliko hoće. Dualizam je umjetno djelo. Beust kad ga je gradio, nije se valjda stavljao, da ide u sukob za- konima, što ih je priroda za narode utanačila. Pa kako je s naravi uopće teško boj biti, vidimo evo iz resultata Beustove radnje. Već za trideset go- dina pokazalo se, da djelo. ne odgovara svrsi. jer je protunaravno. Osvem Beča i Pešte imade još gradova u monarkiji, kao što imade naroda osvem Magjara i Nijemaca. Zagreb, Prag, Lavov to su isto tako narodni centrumi kao Pešta. Ili je dakle trebalo uništiti njihov naslov i značaj, ili udovo- ljiti milijunima koji se oko njih okupljaju. Ako se prvo pokušalo, vidimo da je bilo bez uspjeha, jer se paragrafima nagodbe ne prelazi preko jednoga naroda na dnevni red. Mi evo vidimo lijepo, kako se sve postepe- no razvija. Nazad trideset godina Pešta je bila u položaju Praga, a Magjari u položaju Čeha. Da- nas je Pešta metropola slobodna naroda i monar- kija se s time tako sprijateljila, da je zaboravila cijelu prošlost. Sada dolazi red na Prag, Lavov, Zagreb. Ili će monarkija slijediti putem stvorena precedensa, ili ..... Situacija ne može da bude jasnija Narodni razvitak neprestano napreduje, uza gve zaprijeke, što mu se stavljaju na put, Prag je danas centrum cijeloga čehoslovašta, k Lavovu gravitira slavenska Galicija, & Zagreb ko magnet kakav privlači sebi sve što obitava na jugu Dra- ve i Mure. Čak i oni koji ga mrze, tu mu moć potvrgjuju, dok je svim srestvima pobijaju. Ovo je moralno već jedna gotova činjenica. Treba samo da ono što kao takovo moralno već postoji, bude prizvato i utvrgjeno fuktom. i Tu doduše počinju puteškoće. Ali se mate- matičnom sjegurnošću može kazati, da je proces sjeguran Kao što je Beč uza se, i ako ne dobre volje, morao priznati Peštu, istv tako će oba dvo- jica skupa jednog dana prizuati Prag, Lavov, Za- greb. Ova je operacija apsolutno nužna. Čemu zatezati od danas do sutra, da se samo bolest širi? . Evo ovako će da svrši nuternja narodna kri- za u našoj monarkiji, jer ovako mora da svrši, I ne misle to sami Slaveni. Mi vidimo da svi veliki njemački političari Austrije, oni koji vide malo dalje od nosa, shvatiše, da je ova solucija neu- kloniva. Ali oni nemahu hrabrosti, da joj u lice pogledaju, pak se povukoše, Ko predvodi austrij- sko nijemstvo u borbu na Slavene? Vidimo pa- tuljke, koji.se ne mogu ni mjeriti sa političarima slavenske krvi. su danas jedan Plener, je- dao Clumetsky, ti veliki umovi, ti vogje narodni ? EMmENNEJINSNtEEIEEIRNNIN NEEE. DSS Oni se ukloniše s prprišta, jer vide, da će bitka, bilo kad bilo, biti izgubljena, a njihova mjesta za- uzeše političke mizerije & la Wolf, Iro, Schonerer &_Co. Zar ovo nije. najbolji dokaz u prilog naših riječi? Da se Plener uhvao, da će moći išta ura- diti, ne bi bio ostavio svoju stranku u času kad ga je oma najveće trebala, ni dozvolio, da mu nje- mački narod zaboravlju ime za vavijek pokrije. Aka je ostupio, hoće reći da je izgubio svaku nadu. Nikakve dakle, bojazni, straha, neodlvčnosti ; budućnost je jasna, pobjeda očita. Kriza će da se riješi nama u prilog. Samo junački naprijed ! Naši dopisi. Rijeka Dubrovačka, 22 Decembra. Diveći se ljubavi, kojom je srce vrijednom pučkom - prijatelju Don Frani Ivaniševiću za svoj mukotrpni narod ražareno, koji je eto junački pre- gnuo da svoj narvd moralao podigne, radeć oko ustroja seoskih i školskih blagajnica (za koje se prvi megju nama u Dalmaciji veleučeni Dr. S. Karaman pobrinuo) koje božjom pomoći i dobrom voljom uplivnih činbenika postati će jednom pra- vom arkom Noemovom za naš trpeći narod i mi — imajuć pred očima neprocjenjive koristi tih blagajnica, zauzesmo se svojski, da u ovom našem osiromašenom kraju ustrojimo školsku blagajnicu, s kojom ćemo, da narod, po njegovim sinovima, na štednju učimo i da, znajuć za blagotvorni u- tjecaj škole, unapredimo marljivo pohagjanje iste. U tu svrhu školskoj mladeži, bude li se pristojno u kući na dvoru i u crkvi vladati marljivo školu pohagjati i u nauku napredovati, djelit ćemo pri- stojnu novčanu nagradu, koja po dogovoru biti će uložena na dobitak na ime dotičnog dječaka ili, ako preveć siromah, potrebne ćemu se odjeće na- baviti a preostalo na štednju uložiti ili napokon s tim ga u kakvo književno pučko društvo upisati. U to ime pozivljemo sve, kojima je do pro- svjete naroda, da nas u ovom plemenitom kršćan- skom poslu pomognu. Imena pako svih velikodu- šnih dobročinaca: maše blagajnice objelodanićemo u pokrajinskim listovima. Dao Bog, da naša blagajnica, koja uspome- nom Spasova-poroda eto će da svijetlo ugleda, bude blagohotno primljena i potpomožena. Komolac u Rijeci, Decembra 1897. Promicateljni Odbor; 0. E. Brajnović Vlaho Kisić uprav. župe Rožat načelnik Margarita Rems učiteljica. Pogled po svijetu. Srbija i Crna Gora. — U Čačku je po- strijeljano 5 osugjenih hajduka megju kojim i Br- kić, onaj te je ubio Marka Backovića, auktora brošure Crna Gora na koncu XIX. vijeka. Po- znati radikalui vogja Ranko Tajsić, koji je bio u- pleten u parnicu kao da je on naručio ovo umor- stvo, pobjegao je kradomice u Crnu Goru. Srbi- janski ga listovi označuju crnogorskim političkim agektom. Na skrajnjem Istoku. — Prestoji veliki sakob u pitanjim s«rajnjeg Istoka. Regbi da Eu- ropa hoće da počne dijeliti Kinu. Pod izlikom zadovoljstine za neke umorene misijonare Njema- čka je okupirala neke luke i poslala veliku po- morsku diviziju, pod zapovijedi brata njemačkoga cara. Car mu je na oprostu držao bojovan govor. Rusi su uljegi u Port Arthur, Sad nastaje pita- nje: 'ako ova dvojica rade dogovorno, ko sto se čini, što će Kugleska i Japan, koji ne mogu mi- runi okom gledati, da selRusija i Njemačka, ugni- jezdiše u Kinu? Njemački car preši, da mu par- lamenat dade novaca za nova oružanja, Dreyfussova afera u Franceskoj odviše je trajala, pak su se je prevrtljivi i nervozni Pa- rižlije snsitili. Iza kako je ministarstvo izjavilo Dreyfuasovu krivnju, i'igaro se povukao, — Sada prestvji novi proces u panamskom poslu. ; Atentat ua Sultana. — Potvrgjuje se vi- jeat, da su mladi turci pokušali atentat na sul- tana, ali bez uspjeha. i Kriza u Italiji. — Riješena je ministar- ska kriza tim što Zanardelli unišao u Radi- nijev kabinet. Drži se ipak da će nova vlada ma- lo potrajati. x Domaće vijesti. | U hrvatskom saboru. — Prošlih sjednica bilo je u hrvatskom saboru burnih prizora. Veći- EEAS SSS SSS SSS SSS SS LN na htjela je da na brzu ruku svrši raspravu 0 fi- nancijalooj nagodbi sa Ugarskom, dočim združena opozicija tom prilikom željela je da iznese na vi- djelo sve tegobe, s kojih Hrvatska trpi krivnjom ove nagodbe. Radi toga došlo je više puta do oš- trih sukoba, a tad su opozicijonalci zaprijetili Ops- trukcijom stavljajuć prešne predloge. Napokon je većina stala da isključuje. Dra. Franka Potočnja- ka, koji je prama narodnoj stranci i zinu vo- gji banu dosta žestoko govorio, isklju na 70 sjednica. Kad je presjedništvo sabora htjelo da po- dastre kući na raspravu izvješće zajedničkog mi- nistarstva financija o obračunu izmegju Hrvatske i Ugarske, spazi da je ovaj sastavljeu magjarski. Presjednik ga nije umio ni pročitati. Na to sedi- gne silna vika sa strane ujedinjene opozicije : Skan- dal! sramota! izdaja! povratite im to u Peštu! Hrvatski sabor ne prima magjarskih podnesaka| itd. Morala se prekinut sjednica Evo ovako Magjari poštuju i same one paragrafe, koje su nagodbom odobrili. Združena opozicija vladala se je vrlo do- bro i odlučno, a njezini govornici dostojno odgovo- riše momentu. Vrlo smo za(dovoljni sa govorim i držanjem zastupnika stranke prava Zerjavića, He- gedića, Banjavčića, Tuškana, Mažuranića i svih ostalih. Njihova borba, ako i nije mogla ovaj put da uspije, donijeće ploda. Svi veliki svjetski listovi svratiše ovom pri- godom pažnju na Hrvatsku, pa 0 njenom sabori- sanju donesoše opširnih brzojava. Javljaju nam iz Zadra: — Novom godi- nom počet će da izlazi onaj mali listić namijenjen puku, pod naslovom ,Dalmatinskog Hrvata“ na ustuk ,Pravom Dalmatincu“. Zanimivo je da zna- te, da u ovaj zadnji, koji izdaju talijanaši, pišu i uregjuju braća Srbi! Primjetba Uredništva : ,Pravi Dalmatinac“ nas uči da ne budemo Hrvati, nego lih Dalmatin- ci. Naravno je da su Srbi prigrlili i ovu ideju kao i one ostale o kojim govorimo na drugom mjestu, samo zato eda se rastvori i raskopa Hr- vatsvo. Sad ko ima oči i malo zdrava razuma ne- ka gleda, sudi i zaključuje. Primamo i uvršćujemo: — Čast mi je javiti svim našim trgovcima, obrtnicima i posje- duicima, da ću ovih dana (dovršiti ,,Vogju po Dalmaciji“, koji će se što skorije štampati na hr- vatskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Komu je do toga, da se njegova tvrdka, trgovina, obrt ili kakav mu drago proizvod bolje upuznade u Dalmaciji i na strani, nek mi izvoli to javiti, & ja ću mu bit na ruci, besplatno, u naročitom prilo- gu mom Vogji po Dalmaciji. — Benkovac, 0 Božiću 1897. — Joso Modrić. i Za parišku izložbu. — Javljaju nam iz Beča, da rok za prijavu na veliku parišku izložbu 1900 ističe već svrhom ovog mjeseca, s toga ko želi neka se odmah prijavi € k. generalnom ko- . misarijatu za parišku svjetsku izložbu u Beč. Vinarska Udružba. — U Spljetu se u- strojila vinarska udruga za Dalmaciju. Presjedni- kom Udruge biran je Ivan vit. Vranković u Zadru, potpresjednikom dr. Leonard Tommasseo u Splje- tu. Pravilnik društva biće što prije izdan i ra- zaslan. Tiskovne parnice u Hrvatskoj. — Ure- dnik ,Obzora“ gosp. prof. Josip Pasarić osugjen je na tužbu Spevca, L*zarusa, Gavranića itd. na 4 mjeseca 4amnice, urednik ,Kat. Lista“ gosp. dr, Korenić na. tužbu Spevca na 1 mjesec tamni- ce pretvoriv u 150 fior, globe. Bihač. — Izišao.je izvještaj treće glavno skupštine Hihaća hrv. društva za istraživanje do- maće povijesti. “= prem Novo Doba.“ — Primili smo ,Novo Do- ba“ što ivlazi u Pragu kao list ujedinjene hrvat- ske, srpske i slovenačke omladine, Što da kažemo ob ovom časopisu ? Morali bi ponoviti što &mo pisali o pokušaju, da se pokrene , Narodna misao.“ Ovi mladići hoće da budu odviše učeni, odviše ozbiljai, odviše sofe pamet. Jedan napada hrvat- ski narodni program, drugi riješava socijalna pi“ tanja, treći gospodarska i td. Hoćete li da:vam iskreno sdinjeoi“ e jon Nama se čini da su: ovi ,&jedinjeni“ mladići u Pragu, zajedno sa svo-. jim vogjom Radićem, postali neki socijaliste, o da oni sami toga možda ne vide, & bi i zanijekali. Soeijalistični duh provija iz , Novog doba“: kao i iz pokojne ,tirv. Misli“. “Ovaj . u Radić jest v mixtum compositum ude i š t eda : u mem im razne faze: bio je pravaš, 'n 1 ia Zen Da o | rt : sa mladih jadi koji se mog. i njenje domovine, pak su u i nijem bolestima . ima, realizma i t. d. ' da sa ovi zabasali u njihovo Kolo. sgrali guts(ire Pišu nam iz Trsta: — essa namjesnikom Primorja, jesu ni malo zadovoljai. Boje se